Kao pravi gastro entuzijasti, uvijek smo u potrazi za zanimljivim naslovima koje vrijedi dodati u svoju kućnu knjižnicu pa nam je tako nedavno za oko zapela jedna sasvim posebna knjiga, ne samo radi neočekivanog naziva, nego i same teme koju na izrazito dopadljiv način obrađuje. Riječ je o knjizi Pazija autorice Katije Živković, priručniku za branje jestivog samoniklog bilja u kojem se na zaigrani način čitateljima ponovno približava aktivnost koja je nekada bila neizostavan dio svakodnevice.
Sama knjiga zanimljivo je vizualno osmišljena, a predstavlja razigranu kombinaciju fotografija, teksta i drugih slikovnih prikaza: "Za likovno oblikovanje zaslužne su Nora Mojaš i Made Miličević iz Linear studija iz Dubrovnika. Kako bih artikulirala što očekujem od ovog priručnika, koji je morao odražavati moju osobnost jer je ovo i osoban projekt, pored toga što je priručnik i kuharica, rekla sam Nori da zamisli koncert Ramonesa u Blatu na Korčuli. Nakon par dana poslala mi je nekoliko oglednih stranica i to je bilo to. Volim svaku stranicu ove knjige, svaku ilustraciju i inače sam ljubiteljica Norinih kolaža, tako da se sve super posložilo", ispričala nam je Katija Živković, autorica knjige i svestrana fotografkinja koja je odlučila svoje iskustvo i znanje o branju samoniklog bilja ukoričiti i podijeliti sa svijetom.
"Cijeli život moja obitelj bere paziju (jestivo samoniklo bilje) i ta tradicija je nešto što nikad nismo napustili. Sve što znam, naučila sam od svoje none, tetke i mame", uvela nas je u priču Katija. "Knjiga je nastala sasvim spontano. Kad su krenuli ‘lockdowni‘ iskoristila sam slobodno vrijeme za intenzivan boravak u prirodi. S tetkom sam često išla u paziju i ponekad nosila fotoaparat. U početku sam željela fotografirati biljke koje beremo kako bih to objavila na svom Instagramu, ali kad sam vidjela da sam skupila stvarno dosta materijala, uz biljke sam dodala i one recepte koje često kuham, informacije o jestivom cvijeću koje najčešće koristim i tako je moj „post“ narastao u jednu pravu malu knjigu."
Nismo mogli odoljeti, zamolili smo Katiju da nam pojasni što za nju sve znači riječ "pazija": "Pazija je naš dubrovački naziv za jestivo samoniklo bilje, ali za mene taj naziv znači toliko toga. Znači moju nonu, znači uspomene iz djetinjstva, znači moju mamu i moju tetku, znači skromnost i pronalaženje zadovoljstva u malim stvarima, znači ljepota i moć prirode… Pazija može biti lifestyle, može biti stanje uma. Divlja je i izdržljiva. U priručniku sam spomenula kako nas je pazija uvijek spajala i vidim da to radi i danas. Nema većeg zadovoljstva od branja pazije u dobrom društvu."
Katiji je najvažnija stvar kod ovog priručnika bila da je upotrebljiv i da ga ljudi mogu lako nositi sa sobom u branje. Slike biljaka morale su biti jasne kako bi ih čitatelji lako prepoznali.
"Jako mi je važno bilo skupiti i latinske nazive kako bi preko njih čitatelji mogli još bolje naučiti sve o biljkama koje beru. Biljke iz priručnika se uglavnom mogu naći svugdje. Nekako je uvriježeno mišljenje da ljudi na moru najviše beru paziju, ali koliko vidim ta tradicija je jaka i na kontinentu. Kad god boravim ‘gore‘ vidim sve ove biljke, koje su zbog vlage koja im pogoduje često još i bujnije. Tako da je priručnik relevantan za cijelu Hrvatsku, a i šire. Isto tako važno mi je bilo unijeti sebe u sve to, učiniti ga unikatnim i zabavnim. Bilo mi je važno odati počast svojoj noni i tetki koje su me naučile svo to znanje, ali najviše mojoj pokojnoj mami s kojom sam često išla brati paziju i koja me naučila kuhati; neki od recepata u knjizi su njeni."
Podijelila je s nama i nekoliko dobrih preporuka za sve početnike u berbi samoniklog bilja: “Glavni savjet je ako niste 100% sigurni koja je biljka, nemojte je brati! Ako imate nekoga tko poznaje samoniklo jestivo bilje, pođite s tom osobom u branje i upijajte znanje. Na tržištu pored moje ima jako puno knjiga koje su tu da nas nauče sve o samoniklom jestivom bilju, koristite ih”, istaknula je Katija pa nabrojala i osnovne alate koji mogu biti korisni sakupljaču početniku: “Dobar nož i torba u koju može stati dovoljno bilja, ali i sve što nosimo sa sobom, poput priručnika za branje, mobitela, boce vode, marende i naravno, udobne obuće”.
U ovoj se knjizi, koja funkcionira poput vodiča, nalazi i dvadesetak recepata: "Ima nekoliko neizostavnih tradicionalnih recepata na kojima sam odrastala i ja, a i mnogi po Dubrovniku i Dalmaciji, poput „pazije podulje“. Dobar dio recepata sam kuhala sa svojom mamom, a neki su moje „kreacije“ koje su jako ukusne. Ima par recepata pomoću kojih svojoj djeci uvalim paziju, a da je ni ne osjete, jer logično djeca nisu pretjerano luda za njom pa dobro dođe znati kako im je spraviti, a da im se sviđa”, nasmiješila se Katija.
Objasnila nam je i zašto joj nije baš sasvim lako izdvojiti omiljenu samoniklu biljku: "Pazija je mješavina mnogih samoniklih biljaka, tako da ta mješavina, kad se zna izbalansirati, sadrži savršenu harmoniju okusa, aroma, mirisa, slatkoće i gorčine. To je jedan okus koji je predivan i jako poseban. Pored pazije ima još puno jestivih samoniklih biljaka koje volim, a koje nisu tipično dio pazije, ali mogu biti i definitivno tu prvo mjesto drže šparoge. Obožavam ih, a najdraže su mi s jajima na oko. Jela sam puno različitih jela sa šparogama i domaćih i po restoranima, sva su dobra, ali šparoge pržene s jajima na oko, na dobrom maslinovom ulju, s tostiranim „sourdough“ kruhom, malo stonske soli i paprom, san su snova."
Naravno, često se dogodi i da Katiju pojedina samonikla biljka iznenadi svojim karakteristikama, a strastveno zastupa da ih se uzme u obzir, umjesto da se prehrana temelji samo na kupovnoj hrani: "Ma mene sve te biljke iznenađuju i oduševljavaju. One su korov po kojem netko gazi, mnogi ih čupaju i kose jer su im ružne i smetaju im, brojni ljudi ih prskaju herbicidima da ih se riješe, a one su sve samo ne ružne i beskorisne. Usudila bih se reći da su nešto najzdravije što možemo konzumirati. Tako da, meni su sve te biljke super!"
Za sad je knjiga dostupna preko web stranice www.pazija.hr, u knjižari Algebra i dućanu KAWA u Dubrovniku. Katija je u pregovorima i za neke lokacije izvan Dubrovnika, a za više informacija pratite je na društvenim mrežama.