Gotovo petina mladih u dobi od 25 do 34 godine, odnosno njih 19,1 posto, živi sa svojim ili partnerovim roditeljima, pokazalo je nedavno izvješće američke Nacionalne udruge graditelja kuća, prenosi NY Post.
Udruga je analizirala podatke Ureda za popis stanovništva u SAD-u iz 2022. godine, a dobiveni rezultati potvrđuju nastavak postpandemijskog trena kasnog iseljavanja iz roditeljskih domova, iako brojka pada u odnosu na prethodnu godinu. Nacionalna udruga graditelja kuća (NAHB) objavila je kako postoje značajne razlike među američkim državama, pri čemu južne i sjeveroistočne države bilježe neke od najvećih udjela mladih odraslih osoba koje ostaju u roditeljskim domovima. Primjerice, na Havajima čak 28,1 posto mladih živi s roditeljima, u Kaliforniji njih 26,2 posto, a u New Jerseyju 25,9 posto. S druge strane, brzorastuća Sjeverna Dakota bilježi najniži udio u zemlji od 4,6 posto.
A što stoji iza trenda velikog broja mladih koji se vraćaju kući - ili se, zapravo, nikad ne iseljavaju? To može biti, čini se, kulturološki izbor, financijska potreba ili oboje.
Naime, veći udjeli mladih osoba koje žive s roditeljima u obalnim područjima ukazuju na skupe troškove stanovanja, što potvrđuju i analize opterećenja troškova stanovanja prema državama i dobnim skupinama. Prema HANB-u, države s višim udjelima vlasnika i podstanara koji žive u stanovima koji si ne mogu priuštiti, odnosno plaćaju 30 ili više posto primanja na stanovanje, bilježe veće udjele mladih odraslih koji žive s roditeljima. Tako NY Post ističe kako Havaji, kao najskuplja država za stanovanje, gdje je oko 58 posto svih podstanara opterećeno troškovima stanovanja, ima najveći postotak mladih koji žive sa svojim obiteljima, više od četvrtine.
Također, povećanom udjelu može pridonijeti i višegeneracijski život, koji prevladava među etničkim kućanstvima.
A kakva je situacija u Europi? Hrvatska je po pitanju napuštanja obiteljskog doma na samom vrhu. Podsjetimo, podaci Eurostata, objavljeni u drugoj polovici prošle godine, pokazali su da čak 78 posto mladih od 18 do 34 godine u Hrvatskoj živi s roditeljima. Usporedbe radi, u Švedskoj je takvih 12,5 posto.
