Roman "Crvena voda" Jurice Pavičića ovogodišnji je dobitnik francuske nagrade Le Point du Polar européen. Nagrada se od 2003. dodjeljuje za najbolji europski detektivski roman - triler ili noir koji je napisan na francuskom ili objavljen u francuskom prijevodu.
Nagradu koju dodjeljuje Le Point Pavičić će primiti u petak na Festivalu Quais du Polar koji se održava u Lyonu. Uručit će mu je Jean-Louis Debré, predsjednik žirija, na svečanosti u lyonskoj Palači burze.
Roman "Crvena voda" objavio je Profil, a na francuski ga je preveo Olivier Lannuzel. Knjigu je u prijevodu objavila izdavačka kuća Agullo. Lanjski laureat nagrade Le Point du Polar Européen je britanski pisac Abir Mukherjee sa svojim romanom "The Attack on Calcutta-Darjeeling".
Članovi žirija
Članovi žirija Prix Le Point du Polar européen su ugledni francuski pisci i novinari: Jean-Louis Debré, Hannelore Cayre (dobitnik te nagrade 2017. godine), Jacques Dupont, Irène Frain, René Fregni, Julie Malaure, Christophe Ono-dit-Biot te François Pirola, predsjednik Quais du Polar festivala.
"Drago mi je da je knjiga s malog jezika uspjela, da ima veliki medijski odjek. O romanu je izašlo puno tekstova po raznim ozbiljnim novinama, u Le Mondeu, Liberationu... Roman je dobio vidljivost", kazao je Jurica Pavičić iz Lyona.
"Roman je doživio sjajnu recepciju u Hrvatskoj, ne samo kod kritičara već i kod publike. Postao je bestseler. 'Crvena voda' je svojevrsna društvena saga, zahvaća široko razdoblje i portretira društvo", kazala je urednica romana Adriana Piteša te dodala: "Jako sam sretna, francuski prijevod je zbilja imao krasnu recepciju, objavljen je niz kritika, a i ova nagrada je doista potvrda da je roman prepoznat."
Dobitnik Gjalskog i Friza
Roman "Crvena voda" dobitnik je nagrada Ksaver Šandor Gjalski i Fric za najbolju prozu, a bio je i u finalu književne nagrade Tportala i nagrade Meša Selimović za najbolji roman u 2017. godini.
Roman je objavljen u jesen 2017., u Francuskoj je izašao minulog proljeća.
"Crvena voda" govori o nestanku sedamnaestogodišnje djevojke, prati potragu za njom koja traje gotovo tri desetljeća. Paralelno s napetom pričom o potrazi za nestalom djevojkom autor opisuje i društvenu tranziciju i promjene u Hrvatskoj, mentalitet sredine u kojoj se radnja odvija. Radnja romana počinje 1989., relativno kratko pred rat. U rujnu posljednje godine komunizma, u doba dok još svi imaju poslove i ne znaju za zakon tržišta i prljave igre kapitala, u vrijeme dok još djecu nisu poslali na ratišta i dok još djedovinu nisu rasprodali strancima, u takvom Mistu netragom nestaje srednjoškolka koju će tražiti gotovo tri desetljeća. Službena potraga pada u zaborav početkom rata, ali zato je ona obiteljska opsesivna i uporna, autor daje, u pozadini, kao kulisu, kroki vremena velikih promjena - propada jedan sustav, raspada se zemlja, počinje rat, dolazi vrijeme upiranja ka liberalnoj demokraciji i sve, dobro nam znane, zamke što stižu s tranzicijom.