Hrvatska će 2040. godine imati 3,495.577 stanovnika, 28.495 oboljelih od raka i 15.481 osobu umrlu od te bolesti.
Predviđanje je to Europske komisije, točnije European Cancer Information Systema (ECIS) koji prati situaciju sa zloćudnim bolestima u 27 zemalja Unije. Riječju, imat ćemo oko 300.000 stanovnika manje negoli danas, bit ćemo kao društvo stariji, pa će i rak biti češći uzrok smrti čak i ako značajnije poboljšamo rano otkrivanje i liječenje zloćudnih bolesti, objašnjavaju stručnjaci.
"Prema procjenama za 2040. godinu, možemo očekivati oko 15.000 umrlih od raka godišnje, što je porast od gotovo 13 posto u odnosu na trenutačnu situaciju, ali ipak je to među manjim povećanjima te bolesti u EU27. Naime, porast broja umrlih od raka očekuje se prvenstveno na temelju sve starije dobne strukture stanovništva koja na razini cijele EU iznosi više od 26 posto, a u nekim zemljama, poput Irske, i više od 60 posto. S obzirom na to da Hrvatska već ima dosta staru dobnu strukturu, ne očekuje se toliko velik porast zloćudnih bolesti kao u nekim drugim zemljama EU", objašnjava doc. dr. Mario Šekerija, voditelj hrvatskog Registra za rak.
Muškarci prvi
No, ne treba ići 15 godina u budućnost jer i trenutačni podaci o novooboljelima i umrlima od raka samo su umjereno optimistični ako se uspoređujemo s dugih 26 zemalja EU. Primjerice, muškarci u Hrvatskoj prvi su po smrtnosti od raka u EU, a po ukupnoj smrtnosti na 100.000 stanovnika odmah smo iza Poljske i Mađarske.
Naime, nedavno službeno objavljeni rezultati Registra za rak HZJZ-a za 2021. pokazuju da su u toj godini u Hrvatskoj bila 24.834 novodijagnosticirana pacijenta s rakom, a njih 13.206 je umrlo. To bi čak bile optimistične brojke u odnosu na, primjerice, pretpandemijsku 2019. kad je zabilježeno 25.352 novooboljelih i 13.344 umrlih. No, to nije posljedica ni naglog pada oboljelih, ni pada broja umrlih, nego činjenice da je u pandemijskim godinama bila lošija dostupnost dijagnostike. Epidemiolozi očekuju da će se u idućih nekoliko godina taj "zaostatak" smanjivati, a to znači da će se i broj novodijagnosticiranih, ali i umrlih od zloćudnih bolesti sigurno povećavati u odnosu na prethodne godine.
Potvrđuju to i predviđanja ECIS-a za 2022. godinu za svih 27 zemalja EU, prema kojima je u Hrvatskoj bilo 27.500 novih slučajeva, a umrlo je 13.737 građana ili oko 500 više negoli 2021. godine. Također, prema predviđanjima EK, u Hrvatskoj je 2022. bilo 638 novih slučajeva raka na 100.000 stanovnika. Od nas je više novooboljelih imala samo Danska, i to 728. No, ono što je zanimljivo jest smrtnost od zloćudnih bolesti koja se također računa na 100.000 stanovnika. U tom je dijelu Hrvatska i dalje loša jer ima 319 umrlih na 100.000 stanovnika, a, primjerice, Danska, s više novih slučajeva, 283 umrla. Od Hrvatske je po smrtnosti od raka gora samo Poljska s 330 i Mađarska s 327 umrlih na 100.000 stanovnika.
Najbolje stoji Malta s 208 i 211 umrlih na 100.000. Drugim riječima, za 13 zemalja EU procjena smrtnosti od raka veća je za 4,7 do 25 posto (Hrvatska 20,9 posto), a za ostalih 14 pad smrtnosti ide od 0,3 do 21 posto manje umrlih (Malta). U svih 27 zemalja EU veća je smrtnost muškaraca nego žena, pa i u Hrvatskoj gdje se za 2022. predviđa 460 umrlih muškaraca i 227 žena na 100.000 stanovnika. Činjenica je da su hrvatski muškarci na vrhu po smrtnosti od raka među 27 zemalja EU.
Ključna je prevencija
"Naš je problem u odnosu na Dansku to što se kod nas rak otkriva u poodmaklim fazama bolesti pa je rezultat da Danci, primjerice, imaju 20 posto veće petogodišnje preživljenje pacijenata s rakom debelog crijeva. Razlog je to što se kod nas bolest prekasno otkrije. Za bolje rezultate trebamo, uz prevenciju, i rano otkrivanje, učinkovitu onkološku mrežu te povezivanje centara izvrsnosti s europskim centrima", kaže prof. dr. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.
Da su promjene nužne kako u prevenciji tako i u organizaciji onkološke skrbi ne bi li se postiglo barem bolje preživljavanje, govore i predviđanja EK prema kojima će 2040. godine Hrvatska imati 3,495.577 stanovnika ili oko 300.000 manje nego što ih je imala 2022., ali će broj smrtnih slučajeva od raka s 13.737 porasti na 15.481 (12,7 posto više). Stručnjaci to tumače činjenicom da će stanovništvo biti starije negoli je danas, a rak je bolest starije populacije, pa će onda i broj novooboljelih i broj umrlih biti veći. Potvrđuje to i, primjerice, predviđanje o porasti smrtnosti od raka prostate u idućih petnaestak godina za oko 30 posto ili bubrega za četvrtinu.
Ipak, kad bismo se bolje brinuli o svom zdravlju, dio zloćudnih bolesti mogao bi se i spriječiti.
"Najučinkovitija mjera smanjenja mortaliteta (smrtnosti) od raka je primarna prevencija raka, odnosno sprečavanje nastanka zloćudne bolesti i smanjenje incidencije promjenama životnih navika (Europski kodeks protiv raka). Procjena je da se oko 40 posto svih slučajeva raka može spriječiti. Dakako, značajno pomažu i programi ranog otkrivanja zloćudnih bolesti koji također mogu smanjiti i incidenciju i posljedično smrtnost od raka", zaključuje doc. dr. Šekerija.