ZNANSTVENICI OBJAVILI

‘Dan na Zemlji je prije milijardu godina trajao 19 sati. Otkrili smo to pomoću Milankovićevih ciklusa‘

Ilustracija

 Tetra Images/Tetra Images/Profimedia
Do kraćeg trajanja dana u tom razdoblju došlo je zbog toga što je Mjesec bio bliže Zemlji

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature Geoscience, drevni uzorci stijena iz jugozapadne Kine pokazuju da je prije više od milijardu godina dan na Zemlji trajao 19 sati, a ne 24 sata, kao danas. Do kraćeg trajanja dana u tom razdoblju došlo je zbog toga što je Mjesec bio bliže Zemlji prije između jedne milijarde i dvije milijarde godina. Kako se Mjesec postupno kretao u višu orbitu, dalje od Zemlje, koristio je energiju rotacije planeta, što je rezultiralo duljim danima. Međutim, studija je otkrila da se duljina dana nije ravnomjerno mijenjala tijekom 4,5 milijardi godina povijesti Zemlje.

Istraživači su otkrili da je duljina dana ostala nepromijenjena na oko 19 sati otprilike milijardu godina, tijekom srednje proterozojske ere, koja je započela prije 2,5 milijardi godina i završila prije 541 milijun godina. Znanstvenici, uključujući glavnog autora Rossa Mitchella s Kineske akademije znanosti, ispitali su uzorke drevnih stijena, uključujući 600 milijuna godina staru stijenu iz provincije Guizhou u Kini, kako bi odredili tragove o drevnoj duljini dana.

Istraživači su koristili koncept Milankovićevih ciklusa, nazvan prema srpskom znanstveniku Milutinu Milankoviću, koji su pratili cikličke promjene u Zemljinoj klimi uzrokovane varijacijama u orbiti oko Sunca. Ti ciklusi utječu na količinu sunčeve energije koju prima Zemlja, i zabilježeni su u sedimentnim stijenama, osjetljivim na klimatske promjene. Analizirajući obrasce sedimentnih ciklusa, znanstvenici su mogli precizno izračunati broj sati u davnom danu. Studija je koristila novodostupne Milankovićeve zapise, nastale u proteklih sedam godina.

Istraživanje je poduprlo dugogodišnju teoriju koja sugerira da je Sunce moglo utjecati na gravitacijsku silu između Zemlje i Mjeseca. Mitchell je usporedio učinak s plimom i osekom, uzrokovanom djelovanjem Mjeseca na oceane. Dok lunarna plima usporava rotaciju Zemlje, solarna je plima gura u suprotnom smjeru. Istraživači su pretpostavili da je solarna plima mogla uravnotežiti lunarnu plimu prije jedne do dvije milijarde godina, što je rezultiralo usporavanjem trajanja dana.

Istraživanje je zaključilo da se usporavanje duljine dana poklopilo s razdobljem poznatim kao "dosadna milijarda", koje se dogodilo između 1,8 milijardi i 800 milijuna godina. Tijekom tog vremena bila je ograničena biološka evolucija zbog niske razine kisika u okolišu, koja je bila uvjetovana i kraćom duljinom dana. Akumulacija kisika u atmosferi događa se prije svega fotosintezom, a usporavanje trajanja dana omogućilo je drevnim fotosintetskim mikrobima, zvanim cijanobakterije, da budu produktivni još nekoliko sati dnevno, što je na kraju dovelo do porasta razine kisika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. ožujak 2024 18:13