U emisiji N1 televizije “Izvan okvira” gostovale su bioinformatičarka doc. dr. sc. Rosa Karlić sa Zavoda za molekularnu biologiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i virologinja doc.dr.sc. Vanda Juranić Lisnić sa Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Juranić Lisnić i Karlić najprije su govorile o prognozama možemo li do kraja godine proglasiti kraj pandemije.
- Znanost je pokazala da može brzo napraviti cjepiva. Međutim, lagala bih kad ne bih rekla da sam se nadala da će taj tempo ići brže, tim više što nam se javljaju i varijante, kazala je Juranić Lisnić, dodajući da je pojava varijanti nešto očekivano kod virusa.
- Umjereno sam optimistična, nadam se da ćemo što prije cijepiti što veći dio stanovništva i tako privesti kraju ovu pandemiju, dodala je Karlić.
Juranić Lisnić je istaknula da je u ovoj situaciji riječ o posve novom virusu, a i različito ljudi različito reagiraju na virus.
- S novim virusom nismo imali alate kako ga istraživati, nismo znali kakva je njegova biologija, patogeneza. Virusi su majstori da izbjegavaju naš imunološki odgovor i da ga manipuliraju na različite načine, kazala je Juranić Lisnić.
- Ovo je bila godina bez presedana za znanost. Toliko truda i sredstava je uloženo u rješavanje tog problema. Već danas ima skoro 800.000 sekvenci virusa pohranjenih u različitim bazama podataka, a to je nešto što prije 10 ili možda čak pet godina nije moglo biti moguće, dodala je Karlić.
Pojasnila je i zašto Hrvatska uzorke za sekvenciranje šalje u Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC).
- Uzorci se šalju u ECDC jer je taj centar sredinom prvog mjeseca dao preporuku da bi se genomi virusa u različitim zemljama trebali sekvencirati da bi se moglo što bolje pratiti što se događa s tim novim varijantama, kako se šire. Oni su istraživali i koji su kapaciteti različitih zemalja i u sklopu toga su ponudili da jedan dio sekvenciraju oni sami. U Hrvatskoj imamo kapacitete za sekvenciranje. U sklopu našeg projekta koji se bavi koronavirusom također sekvenciramo genome SARS-CoV-2 i do sada smo obradili stotinjak uzoraka, pojasnila je Karlić.
Istaknula je da cijeli postupak sekvenciranja traje oko pet do sedam dana.
- Mislim da Hrvatska ima izvrsne kapacitete za sekvenciranje, ima ljude koji se profesionalno time bave, kazala je Juranić Lisnić, dodajući da je Hrvatska možda mogla više iskoristiti svoje mogućnosti kada je riječ o sekvenciranju.
- Liječenje malignih bolesti je napredovalo. Došlo je do velikog pomaka, upravo i zbog različitih napredaka u terapiji, ali i u dijagnosticiranju različitih tumora jer smo shvatili da nije isto ako imate rak pluća ili rak dojke. Isto tako, nije isto ni ako imate jedan od različitih podtipova raka dojke. Ono što je danas cilj u terapiji tih bolesti je prilagoditi terapiju svakom pacijentu s obzirom i na njihov genetski materijal i na mutacije, pojasnila je Karlić.
Velik uspjeh ostvaren je i u području inteligentnih lijekova.
- Ono najčešće na što se misli kad se kaže pametni lijek jesu monoklonska protutijela. Mi imamo jednu spin off kompaniju koju smo osnovali s partnerima s Hebrejskog sveučilišta koja ima nekoliko patentiranih protutijela i koji rade tzv. check point terapiju. Ta protutijela bi trebala aktivirati vaš imuni sustav koji je vrlo često kod mnogih karcinoma suprimiran i onda vam on pomogne. Vi zapravo tijekom života dobijete puno puta rak, svi mi, ali vas vaš imuni sustav od toga zaštiti. Kod razvijenog raka je to suprimirano i tako se nastoji potaknuti obrambene snage, pojasnila je Juranić Lisnić.
U svojim istraživanjima koristi i eksperimentalne životinje, a istaknula je da postoje stroga pravila koja pojašnjavaju kako se treba odnositi prema životinjama u istraživanjima.
- U Europi su vrlo stroga pravila kako se odnositi prema eksperimentalnim životinjama. Hrvatska ima i mnogo etičkih povjerenstava, ne možete raditi što hoćete. Za svako istraživanje moram točno u najsitnije detalje opisati što ću raditi, na koji način im mislim olakšati patnju. Morate im stavljati igračke, kućice, ne smiju biti sami. Sve je vrlo strogo propisano i postoji vrlo strogo povjerenstvo koje to dobro kontrolira, pojasnila je.
Juranić Lisnić je pojasnila i koje sve faze neko cjepivo mora proći prije nego što se odobriti.
- Prvo morate pokazati da cjepivo djeluje najčešće na nekim eksperimentalnim životinjama. Onda idete s malim brojem zdravih volontera da provjerite koje su nuspojave. Onda idete s jednim manjim brojem, nešto što bi trebalo simulirati globalnu populaciju, s time da se isključuju jako bolesni ljudi, trudnice, djeca i ranjivije skupine i nakon toga sve veće. U trenutku kada se cjepivo stavi na tržište ono još godinama prolazi kroz faze tzv. post-marketinškog praćenja, objasnila je Juranić Lisnić i dodala:
- To možemo vidjeti na primjeru AstraZenece, cjepivo je odobreno, ali prate se nuspojave i sada je primijećeno da postoje neki problemi s grušanjem krvi, a učestalost je par slučajeva na nekoliko milijuna. Svejedno, zbog opreza su neke države već rekle da će stati i preispitati.
Juranić Lisnić je istaknula i da su većina nuspojava blage te da ih ona ni ne voli zvati nuspojavama nego ‘očekivanim pojavama’.
- Većina ljudi koji su dobili neke nuspojave su povišena temperatura, umor, bol na mjestu uboda - to je normalna reakcija našeg tijela, to je aktivacija našeg imunog sustava, prenosi N1 riječi Juranić Lisnić.