PROŠLA JE 21 GODINA

Povijesni prosvjed protiv gašenja 'stojedinice': Tuđman je htio ugušiti glas naroda, a malo je nedostajalo da na ulicama bude mrtvih i ranjenih


Vid Barić
21.11.2017.20:50
Povijesni prosvjed protiv gašenja 'stojedinice': Tuđman je htio ugušiti glas naroda, a malo je nedostajalo da na ulicama bude mrtvih i ranjenih
Screenshot / YT

sažeto

Prosvjed za spas radija 101 je postao i ostao najveći prosvjed u novijoj hrvatskog povijesti. Ništa dotad, naime, kao niti kasnije, nije uspjelo izvući toliki broj ljudi na ulice


Vid Barić
21.11.2017.20:50

Prošla je 21 godina od masovnih prosvjeda protiv gašenja popularne Stojedinice, odnosno Radija 101, održanih na Trgu bana Jelačića 1996. godine.

"Ljudi su s Trga bana Jelačića išli kući zadovoljni. Kad su se razišli, ostalo je tek nešto opušaka kao trag da je tu maloprije bilo više od 100.000 ljudi. E, to je bio pravi pokazatelj zrelosti građana i demokracije. Bilo je jasno da otada više ništa neće biti isto," izjavio je Ivan Jarnjak na dvadesetogodišnjicu prosvjeda za Jutarnji list. Jarnjak je onomad bio ministar unutarnjih poslova, a oglušio se na zapovijed predsjednika Franje Tuđmana da policija silom spriječi da se na Trgu održi veliki prosvjed protiv gušenja medijskih sloboda te uzimanja koncesije Radiju 101.

"Bio sam svjestan da sam u škarama i da mi slijede posljedice bez obzira što ću napraviti. Da sam poslušao Tuđmanovu zapovijed, na ulicama bi imali mrtve i ranjene. Bila je napravljena procjena razvoja događaja. Policija je bila dovoljno jaka i sposobna da ljude spriječi da izađu na Trg bana Jelačića, ali bi to značilo žrtve i razbijen cijeli uži centar grada," ispričao je Jarnjak za Jutarnji list.

Navedeni prosvjed je postao i ostao najveći prosvjed u novijoj hrvatskog povijesti. Ništa dotad, naime, kao niti kasnije, nije uspjelo izvući toliki broj ljudi na ulice.

Uvod u demonstracije

Priča o pokušaju uništenja Stojedinice započela je 1996. godine, točnije Odlukom Vijeća za telekomunikacije od 20. studenog te godine, kada je Radiju 101 naprasno oduzeta koncesija za emitiranje. Razlog? Dakako, kritički odnos spram tadašnje autoritarne vlasti. Radio 101 je svakodnevno, naime, uz još pokoje nezavisno glasilo (Novi list, Feral Tribune, Nacional) kritizirao nedodirljive -  točnije tadašnjega predsjednika Franju Tuđmana i vrhušku HDZ-ove vlasti, a osim kritika mogli su se čuti duhoviti komentari i jinglovi u kojima su koristili izjave političara i samog predsjednika. Iako je radio djelovao samo u Zagrebu, a odašiljač nije bio dovoljan da pokrije cijeli grad, HDZ-u je Stojedinica zbog svega jako smetala te su ih oduzimanjem koncesije jednostavno pokušali - ušutkati.

Nakon što je tog prohladnog 20. studenog 1996. godine Zinka Bardić, tadašnja novinarka Stojedinice, u eter priopćila rezultate glasovanja Vijeća za telekomunikacije, građani su bili ti koji su odlučili stati u obranu Radija 101 te su ekspresno izašli na ulice, osjetivši kako se takav odnos spram hrvatskih medija u postratnom razdoblju jednostavno ne uklapa u sliku demokratske Hrvatske koju su imali prije rata.

Hrvatska na nogama

Taj je dan u redakciji Radija 101 bio sve samo ne svakidašnji. Redakcijski telefoni nisu prestajali zvoniti, neprestano su stizali telefaksi i telegrami podrške, i nije prošlo puno vremena prije nego li su se na Cvjetnom trgu počeli okupljati građani koji su došli izraziti podršku radiju, demokraciji i medijskim slobodama. Oko 20 sati u eter Radija 101 javio se i, zanimljivo, Ivan Zvonimir Čičak te je najavio prosvjed idući dan na Trgu bana Josipa Jelačića.

Na Trgu se 21. studenog 1996. okupilo čak stotinjak tisuća ljudi. Bile su to najmasovnije demonstracije protiv aktualne vlasti u Hrvatskoj. Građani su bili glasni i uporni u svojem zahtjevu: tražili od vlasti da hitno ponište svoju odluku te da omoguće nesmetan rad Stojedinici. Kritici Tuđmanovog odnosa spram vrijednosti poput slobode govorenja i medija pridružio se i američki State Department, ustanovivši priopćenjem kako taj slučaj predstavlja usporavanje demokracije u Hrvatskoj.

Koncesija za emitiranje programa Radija 101 vraćena je na sjednici Vijeća za telekomunikacije koja se održala početkom 1997. godine.

Kontekst

Do danas je ostalo pitanje kako se u Hrvatskoj nikada nije ponovio prosvjed sličnih razmjera. Svašta se nakupilo i dogodilo kroz tih dvadesetak godina, ali ništa, očito, dovoljno jako da izvuče takav broj ljudi na ulicu. Da bi se pokušalo shvatiti zašto je prosvjed za Radio 101 ostao najmasovniji i najuspješniji do danas, potrebno je razumjeti kontekst.

Krvavi rat u Hrvatskoj je upravo bio završen. Tajkuni i sumnjivi poduzetnici su uz političku vrhušku zagospodarili Hrvatskom kroz business i medije, ljudi su masovno ostajali bez posla uslijed privatizacijske pljačke i gospodarskih zlouporaba kojima je započet HDZ-ov politički nemoral, a država je općenito bila osiromašena ratom. Napaćeni narod se u takvom postratnom periodu jednostavno nije mogao nositi s u najmanju ruku promašenim ponašanjem predsjednika Tuđmana, koje je uključivalo i zatiranje građanskih te medijskih sloboda, a svoj vrhunac doživjelo  upravo u pokušaju gašenja popularnog zagrebačkog radija.

Sve od navedenoga se, naime, ni na koji način nije uklapalo u predratnu viziju moderne, neovisne i demokratske Hrvatske, što je potaknulo revoltirani narod da ustane i, barem na kratko, kaže što misli. Vrijedi istaći kako su se na Trgu bana Jelačića taj dan okupili ljudi svakakvih političkih, nacionalnih i vjerskih identitetskih predznaka. Zajedno i u različitosti pjevali su slobodi te izvikivali parole protiv jednoga društva kojeg se je u Hrvatskoj pokušavalo oformiti, a u kojemu oni nisu htjeli živjeti.

Više od dvadeset godina kasnije ostaje se jedino upitati gdje se u međuvremenu izgubilo tih 100.000 umnih i slobodnomislećih ljudi.

prosvjed

franjo tuđman

radio 101

Podijeli članak