2017. U RETROVIZORU

Dok su se Hrvati svađali oko Tita, Praljka i abortusa, zastupnici su trošili milijune, a zemlja je zaradila titulu najgluplje na planeti


Sanja Rapaić
31.12.2017.17:30
Dok su se Hrvati svađali oko Tita, Praljka i abortusa, zastupnici su trošili milijune, a zemlja je zaradila titulu najgluplje na planeti
Praljak, toranj, Horvatinčić

sažeto

Unatoč takvim, za boljitak zemlje nebitnim predstavama, 'publika' i dalje masovno napušta dvoranu – val iseljavanja iz Hrvatske se nastavio


Sanja Rapaić
31.12.2017.17:30

Afere Agrokor i Sinkopa, samo su neke od afera koje su obilježile 2017. godinu. Bila je to godina u kojoj je Zagreb ostao bez Trga maršala Tita, no osim ploče s imenom Josipa Broza, skinuta je i ploča HOS-a u Jasenovcu, a s Ciboninog je tornja pompozno je 'pao' logotip Agrokora.

Unatoč takvim, za standard i boljitak zemlje nebitnim no živopisnim predstavama, 'publika' i dalje masovno napušta dvoranu – val iseljavanja iz Hrvatske se nastavio. I dok sve pustiji gradovi s punih kolodvora ispraćaju svoju mladost i inteligenciju, u Hrvatskoj je ove godine ponovo upriličen doček jednog svetca - sarkofag s tijelom svetog Leopolda Bogdana Mandića u rujnu je opet bio na turneji po 'pustoj našoj'.

Godinu je obilježila i intenzivna borba radikalnih konzervativaca protiv prava žena na pobačaj i protiv Istanbulske konvencije - Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja u obitelji. I dok se pravo žena da odlučuju o svom tijelu ne tolerira, nasilje u obitelji nailazi, ne samo na toleranciju, nego i na odobravanje. Potvrđuje to i ovogodišnji slučaj požeškog župana Alojza Tomaševića, koji se našao u središtu afere zbog optužbi za obiteljsko nasilje, no to ga nije stajalo funkcije.

I dok je hrvatsko pravosuđe blago prema Tomislavu Horvatinčiću, međunarodni sudovi nisu mazili Hrvatsku. Tako je u teritorijalnom sporu Hrvatske i Slovenije na moru i kopnu, Arbitražni sud u Den Haagu, odlučio da Slovenija kroz hrvatske teritorijalne vode dobije spojnicu (junction) svojih teritorijalnih voda i međunarodnog mora, te da joj pripadaju tri četvrtine Savudrijske vale, objavio je predsjednik tog suda Gilbert Guillaume.

Zube je pri izricanju presude upredmetu "Prlić i drugi", pokazao i Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY).

Donosimo pregled najvažnijih događaja ove godine:

1. Afera Sinkopa – za tragičnu smrt bračnog para nitko nije kriv

Na ponovljenom suđenju na općinskom sudu u Šibeniku Tomislav Horvatinčić je nepravomoćno oslobođen optužbi za pomorsku nesreću u kojoj je život izgubilo dvoje Talijana. Sud je povjerovao Horvatinčićevoj obrani koja je tvrdila da je poduzetnik, u trenutku sudara s jedrilicom na kojoj je plovio talijanski par, bio u stanju tzv. sinkope, zbog čega, navodno, nije bio ubrojiv.

Presudu je pročitala sutkinja Maja Šupe, predsjednica istog sudskog vijeća koje je Horvatinčića, u studenom 2015. godine, proglasilo krivim te osudilo na 20 mjeseci zatvora - uvjetno na tri godine.

No, možete odahnuti, Horvatinčića više neće biti na cestama i morima -  vratio je svoju vozačku dozvolu nakon što mu je izvanrednim liječničkim pregledom utvrđena trajna nesposobnost zbog sinkope, potvrđeno je iz MUP-a.

2. Peticija protiv pobačaja - jednosmjerna karta u srednji vijek

I dok je, poštujući izbor žena u 21. stoljeću, Engleska upravo zabranila molitelje pred bolnicama, u Hrvatskoj se potpisivala  peticija kojom se, pod krinkom "zaštite svakog života", traži potpuna zabrana pobačaja.

Potvrđuje to i izjava Vice Batarela da su čak i silovane žene dužne roditi. Peticiju sa 168 tisuća potpisa predstavnici udruge Vigilare i prolajferi, dovezli su u 12 dječjih kolica, a potom su ju predali potpredsjedniku Sabora, Željku Reineru.

3. Kolinda Grabar-Kitarović 39. je najmoćnija žena na svijetu

Na novom popisu sto najmoćnijih žena svijeta, uglednog američkog časopisa Forbes, ove se godine našla i hrvatska predsjednica. Na prvom mjestu i dalje je njemačka kancelarka Angela Merkel, druga je britanska premijerka Theresa May, a Grabar-Kitarović je na ukupnom popisu zauzela 39. mjesto. Ili četrnaesto, kada je riječ o ženama u politici.

Hrvatska tako ima predsjednicu koja je, sudeći po Forbesovoj rang listi, moćnija od guvernerke ruske središnje banke Elvire Nabiulinae, kao i od norveške premijerke Erne Solberg.

4. Hrvatska je najgluplja zemlja na planeti

I dok se predsjednica uspjela popeti na listu sto najmoćnijih žena svijeta, Hrvatska se gadno popiknula te je na listi Doing Businessa pala za čak osam mjesta, u odnosu na prošlu godinu. Među ukupno 190 zemalja svijeta, u najnovijem godišnjem izvješću Svjetske banke (SB) o regulativi poslovanja Hrvatska je ove godine zauzela 51. mjesto.

No, šlag na gorku tortu uslijedio je u prosincu ove godine, kada se Hrvatska, po anketi na internetskoj stranici Thetoptens.com, prema mišljenju glasača iz cijelog svijeta, okrunila titulom najgluplje zemlje na planeti. Iza nas su SAD, Sjeverna Koreja, Mozambik i Vatikan.

5. 65 milijuna kuna za mobitele dužnosnika

Od 1. siječnja do 15. prosinca ove. godine, saborski su zastupnici potrošili ukupno 8,28 milijuna kuna, a čak 19 'najtalentiranijih' uspjelo je spiskati preko 100.000 kuna. U siromašnoj državi za 65 milijuna kuna kupuje se tisuće mobitela za Vladu, ministarstva, Ured predsjednice, a svećenik, iz još siromašnije Slavonije, počastio se limuzinom E klase vrijednom do 400 tisuća kuna.

S druge strane, na upit priprema li Vlada i građanima ikakve "darove pod bor" premijer Plenković je rekao da na sljedeću sjednicu Vlade ide paket mjera koje se odnose na povećanje minimalne plaće.

Novca nema niti za lijekove pa je ministar zdravstva Milan Kujundžić najavio osnivanje fonda za posebno skupe lijekove koji bi, svojim donacijama, punili građani i tvrtke, dok bi dio novca dala i država.

I dok životi bolesne djece ovise o donacijama, a o povećanju minimalca će se tek raspravljati, troškovi života nesputano rastu, pa su tako, u odnosu na isti mjesec prošle godine, cijene hrane i bezalkoholnih pića sada više za 2,8 posto. Rastu cijene mlijeka, sira i jaja (plus 6,9 posto), povrća (3,5 posto), voća (+3,4 posto), ulja i masti (12 posto) te mesa (2,7 posto).

6. Skidanje ploča kao jeftini politički nudizam

Rast troškova života odvija se u sjeni političkih igara koje su odavno prešle granicu dobrog ukusa.

Ove su godine tako, zastupnici zagrebačke Gradske skupštine, na maratonskoj sjednici, većinom glasova donijeli odluku da se Trg maršala Tita preimenuje u Trg Republike Hrvatske. Preimenovanje Trga bilo je preduvjet za suradnju i podršku stranke Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića – Neovisni za Hrvatsku, Stranci rada i solidarnosti zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, koja je, nakon lokalnih izbora, imala relativnu većinu u Skupštini.

No, nakon preimenovanja trga zagrebački gradonačelnik Bandić pozvao je Vladu da maknu sva obilježja koja slave totalitarne režime te je pozvao i pripadnike HOS-a da maknu ploču iz Jasenovca.

I doista, samo nekoliko dana nakon skidanja ploče s Titovim imenom, skinuta je još jedna ploča – ovaj put ona s ustaškim pozdravom 'Za dom spremni', koja je bila postavljena u Jasenovcu. Nakon što su ju komunalci skidali čak tri sata, ploča je preseljena u Novsku.

Tri mjeseca kasnije dogodilo se još jedno pompozno skidanje. Nakon preseljenja zaposlenika u novi prostor na Žitnjaku, s Ciboninog je tornja, koji je gotovo 18 godina bio Agrokorova upravna zgrada, skinut je logotip - simbol nekada moćnog koncerna, veliko stilizirano A, teško oko 150 kilograma, s visine od 92 metra, spustila su četvorica alpinista.

7. Afera Agrokor

U koordiniranoj akciji policije i tužiteljstva u slučaju Agrokor uhićeno je 12 osoba, no obitelj Todorić u Kulmerovim dvorima nisu zatekli. Svoju zagrebačku adresu zamijenili su londonskom, a Ivica Todorić je, od posrnulog tajkuna, postao čitani bloger. Vrijednost obveznica Agrokora pada. Dobavljači pokreću prve ovrhe temeljem zadužnica te u blokadi završava 15-ak Agrokorovih tvrtki. Nakon što je podnesen zahtjev za pokretanje stečajnoj postupka Konzuma, Vlada donosi prijedlog zakona o postupku izvanredne uprave.

Donošenjem Zakona o izvanrednoj upravi, poznatijeg kao 'lex Agrokor' država je spasila koncern od kolapsa. Upravljanje Agrokorom preuzima izvanredni povjerenik Ante Ramljak, a revizorsko izvješće pokazuje da je, umjesto ranije iskazane dobiti, Agrokor u 2015. i 2016. imao gubitak. Utvrđeno je i da je novac izvlačen iz koncerna u privatne svrhe, za potrebe obitelji Todorić. Nakon svega zavrtjele su se i tužbe – Ramljak je tužio Todoriće zbog aneksa ugovora o radu, a odvjetnički dvojac, Jadranka Sloković i Čedo Prodanović, najavili su da će Ivica Todorić podići arbitražnu tužbu protiv države zbog 'lex Agrokora'.

8. Slobodan Praljak u Haagu popio smrtonosni otrov

Nakon što mu je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) potvrdio kaznu od 20 godina zatvora za ratne zločine, general Slobodan Praljak, u haškoj je sudnici popio otrov  te je umro u bolnici u Haagu. Žalbeno vijeće je, prije toga, potvrdilo nepravomoćne presude bivšem načelniku Glavnog stožera HVO-a Milivoju Petkoviću od 20 godina zatvora, bivšem zapovjedniku vojne policije Valentinu Ćoriću 16 godina zatvora i načelniku Ureda za razmjenu zarobljenika Berislavu Pušiću 10 godina zatvora.

9. Zatvoren međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (1993. -2017.)

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY), koji je osnovan 1993., ove je godine izricanjem presude u predmetu "Prlić i drugi", završio s radom te je krajem prosinca službeno zatvorio svoja vrata na ceremoniji u Haagu.

10. Masovni bijeg iz Hrvatske se nastavlja

U posljednjih nekoliko godina iz Hrvatske je odselilo oko 200.000 ljudi. Najviše ih je svoj novi život započelo u Njemačkoj, Austriji, Irskoj, Švedskoj, Norveškoj i Italiji. Hrvatski gradovi se prazne, sela umiru, a Slavonija se pretvara u pustinju.

Agrokor

Slobodan praljak

Kolinda Grabar-Kitarović

Tomislav Horvatinčić

2017.

sinkopa

afere

Podijeli članak