UGLEDNI ANALITIČAR UPOZORAVA

'Hrvatska zaostaje za drugim zemljama, a mladi odlaze čak i u Slovačku jer ovdje nemaju što raditi'


Sanja Rapaić
20.11.2017.10:50
'Hrvatska zaostaje za drugim zemljama, a mladi odlaze čak i u Slovačku jer ovdje nemaju što raditi'
Cropix

sažeto

Zaostajanje je, kako ističe, nastavljeno početkom 90-tih, djelomično kao posljedica rata, ali u većem dijelu kao rezultat vrlo sporog provođenja tržišnih reformi


Sanja Rapaić
20.11.2017.10:50

Tablica sa zanimljivim brojčanim podacima, o stanju u Hrvatskoj 1990. i 2014., objavljena na Facebook stranici Kolektivna evolucija, već duže kruži društvenim mrežama te je podijeljena gotovo 1500 puta.

Prema navedenim pokazateljima, u tom je periodu broj zaposlenih pao za 27 posto, dok se broj nezaposlenih povećao za čak 137 posto, broj umirovljenika se udvostručio, a udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći gotovo je prepolovljen. U posljednja dva i pol desetljeća broj domaćih gostiju u turizmu smanjio se za čak 76 posto, a radnička odmarališta više ne postoje. Znakovito je i to da 90-tih nije bilo ovrha građana, niti ovrha poduzeća i obrta, a kategorija blokiranih nije postojala.

 „Da se ovako nešto napravi u 25 godina, za to mora postojati namjera i to mora biti dobro ISPLANIRANO!!!“, navodi se u objavi uz napomenu da su pljačka i depopulacija Hrvatske bili isplanirani.

No, koliko su navedeni podaci, koji se doimaju doista katastrofično, vjerodostojni te što nam oni govore o stanju u Hrvatskoj, pitali smo uglednog ekonomskog analitičara, dr. sc.Damira Novotnog.

'Siva ekonomija do 90-ih nije postojala'

„Navedeni pokazatelji predstavljaju pojednostavljeno ključne socio-ekonomske trendove u Hrvatskoj. Iako su ti pokazatelji konstruirani poprilično nestručno, ne citiraju se izvori podataka i za neke je upitna vjerodostojnost, oni ipak ukazuju na trend koji svi vidimo. Razvojni deficit, koji ovi pokazatelji sugeriraju nije egzogeni, već unutrašnji proces. Velika bi pogreška bila zaključiti kako je kvaliteta života 1990-tih bila bolja nego danas.

Također, ovi pokazatelji ne objašnjavaju fenomen sive ekonomije, koja, do 1990-tih, nije postojala, a koja se danas mjeri s oko 30 posto BDP-a, prema službenim procjenama Svjetske banke. No, navedeni podaci o dugu (pretpostavljam da se radi o vanjskom dugu) nisu vjerodostojni niti usporedivi“, pojašnjava dr. Novotny. Naglašava i kako je tablica s pokazateljima komponirana na politički način, kako bi se sugeriralo postojanje neke vrste zavjere, odnosno namjernog devastiranja Hrvatske, te ističe da osobno, pa ni u ovom slučaju, nije zagovornik teorija zavjera.

Cropix

„Istraživanja, koja sam osobno provodio i objavljivao u znanstvenim časopisima, pružaju brojne empirijske dokaze da Hrvatska uistinu, u razvojnom smislu, zaostaje za drugim usporedivim zemljama. U proteklih 20 godina zemlje srednje i istočne Europe, uključujući visoko razvijenu Austriju, nekoliko su puta povećale BDP, pa time i nacionalno bogatstvo i opće blagostanje. Danas, građani Hrvatske, upravo u tim zemljama pokušavaju osigurati svoju egzistenciju, jer to ne mogu ostvariti u Hrvatskoj“, kaže Novotny. 

Agonija koja traje više od jednog stoljeća

Nastavlja kako zaostajanje Hrvatske za razvijenim zemljama, kao i zaostajanje drugih zemalja nastalih na području bivše Jugoslavije, osim Slovenije, nije fenomen koji se odvija samo u proteklih 20-tak godina.

„Hrvatska se suočava sa ”sekularnom stagnacijom”, stope ekonomskog rasta su niže od prirodnih i potencijalni stopa, više od 100 godina. Početkom 20. stoljeća sjeverni dijelovi današnje Hrvatske bili su tek 30-40 posto niže razvijeni od područja današnje Austrije. Danas je razlika u razvijenosti, mjerena razinom BDP-a po stanovniku, 1: 4 , a ako isključimo grad Zagreb, tada je odnos razvijenosti 1:6, u korist Austrije. Izlaskom iz Austro-Ugarske, Hrvatska se pridružila zemljama s usporenim ekonomskim razvojem te s nerazvijenom tržišnom ekonomijom, opterećenom državnim kapitalizmom, monopolima i visokom razinom korupcije. Tek 70-tih godina naglo je ubrzan ekonomski razvoj, otvoren je novi ciklus ulaganja u poduzećima i infrastrukturi. Tada su se, primjerice, razvili INA, Končar, Đuro Đaković…

Ostvarivane su visoke stope rasta BDP-a, koje su građani osjetili na relativno visokim plaćama - u Hrvatskoj i Sloveniji su tako plaće 90-tih bile više nego u drugim dijelovima bivše Jugoslavije. No, u devedesetima su se te investicije iscrpile. Rat je, dakako, učinio svoje, no ne smijemo se vaditi na rat, činjenica je da se postojeći model iscrpio, tehnologije su zastarjele, a novijih investicija tog kapaciteta nije bilo. To je pokrenulo negativnih procesa - padala je produktivnost i plaće, a ljudi su se iseljavali“,pojašnjava naš sugovornik.

Rat nije glavni krivac

Zaostajanje je, kako ističe, nastavljeno početkom 90-tih, djelomično kao posljedica rata, ali u većem dijelu kao rezultat vrlo sporog provođenja tržišnih reformi. 

Druge tranzicijske zemlje u istočnoj Europi, osobito Češka, Slovačka i Poljska, ubrzano su provele reforme, privatizirale državna poduzeća i otvorile prostor za privatne investicije. Danas te zemlje ubrzano i kontinuirano smanjuju jaz razvijenosti prema zapadnim zemljama EU, te se stvaraju brojna i dobro plaćena radna mjesta“, tvrdi Novotny.

Na pitanje koji su uzroci zaostajanja Hrvatske u razvoju, navodi pet ključnih problema:

„Moje je mišljenje da je zaostajanje u razvoju posljedica:

1) vrlo sporog prihvaćanja tržišne ekonomije, 

2) vrlo visoke razine učešća Države i držanih poduzeća u ekonomskim aktivnostima (oko 50% BDP-a i radnih mjesta kreira javni sektor), 

3) rastućeg državnog paternalizma visoke razine socijalnih transfera, koje povećavaju javni dug,

4) vrlo niske razine opće produktivnosti i stvaranja nove vrijednosti, te

5) niske razine obrazovanosti radne snage.

Ubrzavanje ekonomskog razvoja se, tvrdi Novotny, može očekivati u narednim godinama kao posljedica ekonomske konvergencije - ubrzanog približavanja EU.

„Nije moguće ostati nerazvijen u neposrednoj blizini najrazvijenijih zemalja. To pokazuju ovogodišnji turistički rezultati - dakle rezultati sektora hrvatske ekonomije koji je globalno konkurentan. Međutim, turizam ne može biti izvor blagostanja. Potrebna su ulaganja privatnog sektora u drugim segmentima nacionalne ekonomije, kakva vidimo u Češkoj i Slovačkoj, te u Rumunjskoj, Bugarskoj i Baltičkim zemljama“, kaže Novotny.

Lijek je „regulatorna giljotina“

Poručuje da će, za poticanje ulaganja privatnog sektora i ubrzavanja ekonomskog rasta, (izbjegavanja zamke ”sekularne stagnacije”), biti potrebno:

1) provesti reforme u javnom sektoru, privatizirati najveći dio državnih poduzeća te tako smanjiti javni dug

2) zaustaviti akumuliranje gubitaka u zdravstvenom sustavu i otvoriti konkurenciju javnog i privatnog zdravstva kao što su to učinile sve zemlje EU

3) reformirati srednje i visoko obrazovanje te prilagoditi  nastavne programe potrebama tržišta rada - potrebno je proizvoditi kadrove za suvremena zanimanja

4) izvršiti “regulatornu giljotinu” - dakle smanjiti izrazito visoku reguliranost ekonomskih aktivnosti.

„Gornje preporuke su opća mjesta koja su dobro poznata domaćoj političkoj javnosti, no veliko je pitanje hoće li se domaća politička elita oslanjati na stavove manjine opće javnosti koja zagovara status quo i povratak na 1990-te ili će ipak pokušati provesti prilagodbe kako bi zadržala mlade i kvalificirane ljude koji danas masovno odlaze, ne samo u Irsku i Njemačku, već i u Češku i Slovačku“, upozorava dr. sc. Damir Novotny.

iseljavanje

analiza

ekonomski analitičar

Damir Novotny

Podijeli članak