Nezdrav stil života i loša prehrana

Muškarci u Hrvatskoj prvi su u svijetu na meti globalnog ubojice broj jedan: Pušenje, pivo i grickalice uz tekmu, kobasice i čvarci…


Sanja Rapaić
09.01.2018.21:40
Muškarci u Hrvatskoj prvi su u svijetu na meti globalnog ubojice broj jedan: Pušenje, pivo i grickalice uz tekmu, kobasice i čvarci…
iStock

sažeto

Kada je riječ o muškarcima, najugroženiji su, vjerovali ili ne - Hrvati. Naša je zemlja tako, prema pisanju časopisa The Economist, i po tom neslavnom rekordu, u samom svjetskom vrhu. Svaki treći Hrvat ima povišeni krvni tlak


Sanja Rapaić
09.01.2018.21:40

Nezdrav stil života i loša prehranu, svakodnevne vijesti, nonšalantnost i bahatost političara, „teleportiranje“ u 91-u i 45-u, poskupljenja, pad standarda, otkazi, odlazak mladih iz zemlje,… Sve nam to, vrlo efikasno, diže tlak. Ne čudi, stoga, što je Hrvatska, i kada je riječ o hipertenziji, tom podmuklom i tihom ubojici koji je kriv za svaku osmu smrt, u samom svjetskom vrhu. 

Čak jedna petina žena i četvrtina muškaraca u svijetu ima visok krvni tlak, koji je glavni čimbenik rizika za bolest srca i bubrega te uvelike povećava rizik od moždanog udara. Prema podacima, najviše „visokotlakaša“ živi u središnjoj i istočnoj Europi.
No, kada je riječ o muškarcima, najugroženiji su, vjerovali ili ne - Hrvati. Naša je zemlja tako, prema pisanju časopisa The Economist, i po tom neslavnom rekordu, u samom svjetskom vrhu. Svaki treći Hrvat ima povišeni krvni tlak, odnosno vrijednosti arterijskoga tlaka veću od 140/90 mmHg, što pak dovodi do kardiovaskularnih oboljenja od kojih umire svaki drugi stanovnik Lijepe naše, dok u svijetu te bolesti godišnje pokose 17,3 milijuna ljudi.
Iako se smatra da je hipertenzija civilizacijska bolest, koja je primarno povezana s načinom života modernog doba, ima podataka koji ne govore u prilog toj tvrdnji. Naime, najviše žena oboljelih od hipertenzije je u Subsaharskoj Africi, a prevalencija je najniža u bogatim, zapadnim i azijskim zemljama, uključujući Južnu Koreju, Ameriku i Kanadu.

Arterijska hipertenzija je najveći javno-zdravstveni problem današnjice

Zašto su upravo Hrvati na udaru visokog krvnog tlaka, što sve doprinosi pojavi hipertenzije te koje su propuste napravile institucije, kada je riječ o prevenciji, pitali smo liječnicu obiteljske medicine, dr. Tanju Pekez Pavliško, predsjednicu Udruge Respiro. 

Profimedia

„U Hrvatskoj je čak 37 posto oboljelih od arterijske hipertenzije, koja predstavlja najveći javno-zdravstveni problem današnjice. Prema najnovijim podacima, bilježi se porast osoba koje imaju problema s povišenim krvnim tlakom, no posebno zabrinjava podatak da hipertenzija sve više pogađa djecu i mlade. Uzroci visokog krvnog tlaka su, u prvom redu, nezdrav način života, premalo tjelesne aktivnosti i vježbanja, prekomjerna tjelesna težina, prehrana koja sadrži previše soli, a nedovoljno voća i povrća, pretjerana konzumacija alkohola te pušenje“, kaže dr. Pekez Pavliško.
Novije studije su pokazale i da na pojavu hipertenzije, kasnije tijekom života, utjecaj može imati i prehrana u ranoj životnoj dobi te izloženost zagađenju zraka. Stručnjaci, stoga, smatraju da je uloga prehrane i čišćeg okoliša mnogo važnija nego što se to ranije mislilo.

Institucije su i ovdje zakazale - s prevencijom treba početi mnogo ranije!

„Smanjenje pretilosti i održavanje normalne tjelesne težine, prestanak pušenja, pravilna prehrana sa smanjenim unosom soli i zasićenih masnoća te dovoljno voća i povrća, izbjegavanje alkohola i redovita tjelesna aktivnosti imaju vrlo važnu ulogu u prevenciji i kontroliranju arterijske hipertenzije. No, da se s mjerama, koje bi potaknule ljude da se riješe loših navika, zakazalo potvrđuje i podatak po kojem u zadnja tri desetljeća nije zabilježen silazni trend broja osoba s hipertenzijom. Ljudi teško mijenjaju loše životne navike, te ih na taj korak treba agresivnije poticati, kroz organizirane, javno-zdravstvene kampanje. Upravo ta karika kod nas škripi - takvih kampanja u Hrvatskoj nema dovoljno te je uspjeh dosadašnjih programa provođenja mjera primarne prevencije vrlo skroman“, kaže dr. Pekez Pavliško.

Sjajan uspjeh kampanje čiji je cilj smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli

Samo 2 grama soli dnevno sasvim su dovoljna za normalno funkcioniranje ljudskog organizma. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da dnevno ne konzumiramo više od 5 grama kuhinjske soli, no te se preporučene doze pridržava manje od 10 posto Hrvata, dok čak 39 posto unosi više od 12 grama dnevno. Uz smanjenje količine soli za samo 3 grama dnevno, što je pola čajne žličice, znatno bi se smanjio broj infarkta miokarda. 

„Preko 75 posto kuhinjske soli u organizam dolazi iz gotove i polugotove hrane, a najviše, gotovo 50 posto, iz pekarskih proizvoda. U posljednjem desetljeću u Hrvatskoj se intenzivnije radi na kampanji smanjenja prekomjernog unosa kuhinjske soli u organizam. Iako još uvijek nema dovoljnu potporu, osobito vezano za medijski prostor, kampanja, na kojoj radi prof. dr. Bojan Jelaković, postigla je rezultate po kojima je Hrvatska u samom svjetskom vrhu. To možemo zahvaliti i dijelu prehrambene industrije koji je smanjio količinu soli u svojim proizvodima. Ipak, vrlo je teško naći školu ili fakultet u kojima nema aparata koji djeci i mladima nude slatkiše i slane grickalice. Treba, stoga, pohvaliti i kampanju prodaje i dijeljenja uglavnom jabuka u osnovnim školama. Vrtići se također trude složiti zdrave jelovnike, no djeca se nerijetko ipak vraćaju slatkišima, grickalicama, gaziranim i negaziranim, zaslađenim pićima. Onima pak koji rade, danas je teško naći zdrav gablec po pristupačnoj cijeni te su „osuđeni“ na brzu hranu“, kaže naša sugovornica.

"Hrvatski su političari zanemarili javno zdravstvo koje se treba boriti protiv negativnih strana globalizacije!"

Među negativnim posljedicama globalizacije, dr. Pekez Pavliško ističe prodor i nezaustavljivo širenje nezdrave hrane, visoke cijene kvalitetnih namirnica, rastući trend nekretanja, odnosno pasivnog načina života, lošu zaštitu na radu i uvjete rada te preveliki utjecaj farmaceutske industrije koja nam, za sve i odmah, nudi „čarobne“ tablete koje rješavaju sve zdravstvene probleme, pa čak i onda kada sami ne vodimo nikakvu brigu o zdravlju i svom tijelu.
„Kada su u pitanju preventivne mjere, sustav javnog zdravstva je krajnje inertan, a direktno se postavlja i pitanje odgovornosti Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, te političara, kojima je lakše otvoriti neki objekt, nego dugoročno raditi na projektima prevencije, ali i medija, kojima je također atraktivnije pisati o hi-tech operacijama, nego o mukotrpnom radu, nas, zdravstvenih djelatnika, na promjenama loših životnih navika stanovništva“, upozorava dr. Pekez Pavliško. Poručuje da se i malim koracima mogu napraviti velike promjene, pod uvjetom da se problemu pristupi sustavno te da se intenzivnije djeluje na lokalnoj razini.

Bombardirani smo člancima o detoksikaciji umjesto da se govori o promjeni načina prehrane i života

„Najvažnije je pojačati javno-zdravstvene akcije, dati vremena obiteljskim liječnicima i pedijatrima da više rade na preventivnim programa i povezati sve karike lanca sustava. Samo dobro umrežen sustav dat će dugoročno dobre rezultate. Hrvatska ima na raspolaganju sve kvalitetne lijekove za liječenje tlaka, dobre liječnike, dobru dijagnostiku, ali sve je razjedinjeno i premalo naglaska se daje na preventivne aktivnosti. Ovih smo dana bombardirani člancima o detoksikaciji umjesto da stalno govorimo o promjeni načina prehrane i života uopće. Naravno da ne možemo očekivati od većine stanovništva da svih 365 dana u godini budu fanatici zdrave prehrane, ali zar stvarno moramo, u samo par dana, pojesti brdo kolača i desetine sarmi i kilograme francuske salate, koji bi bili dovoljni za mnogo duži period?“, kaže dr. Pekez Pavliško.
S nekim se pomacima započelo u školama, no sve to, kako kaže, ide jako sporo.
„Protiv velikih, multinacionalnih kompanija, koje proizvode gazirana pića, pivo, brzu hranu, gotovo se nemoguće boriti, jer te iste kompanije su sponzori čak i Međunarodnog olimpijskog komiteta i velikih sportskih događaja, kao što su Olimpijske igre u Londonu, dakle u državi koja ima izvrsno organizirano javno zdravstvo. Nadalje, unatoč dobro poznatim negativnim učincima na zdravlje, proizvodnja duhana je jedna od značajnih stavki u Europskoj uniji koja ulaže oko bilijun eura u zaštitu proizvođača duhana u svojim zemljama, a samo 10-20 milijuna u prevenciju posljedica pušenja. Trebaju nam, stoga, jake, profesionalne kampanje kojima ćemo potaknuti ljude da prestanu pušiti, piti, da skinu suvišne kilograme i počnu se više kretati. U svijetu takve kampanje bilježe sjajne rezultate, a sve je više firmi koje ih rade pro bono“, kaže naša sugovornica.
Pogledajte nekoliko primjera uspješnih kampanja koje je izdvojila, a kojima je cilj potaknuti ljude da, prevencijom, spriječe zdravstvene probleme.

Upravo izašla reklama protiv pušenja (Irska, BBDO u Engleskoj)

Nagrađivana kampanja - Grey Slovenija za prevenciju raka dojke

„Počeši s razlogom“ - s razlogom dobitnik Grand Prixa (BBDO Zagreb + Zagrebačka pivovara)

Vrhunski dobitnik Cannes Liona za dobro djelo, pro bono kampanja koja uopće ne koristi masovne medije, nego kvalitetnu ideju (McCann Health divizija, Indija)

Genijalna kampanja za 0 kuna, koja nas, uz vrhunsko korištenje medija, potiče na promišljanje

visoki tlak

muškarci u Hrvatskoj

Podijeli članak