bolji prema zločincima nego prema žrtvama

Pljuska hrvatskom pravosuđu iz Strasbourga: Zlostavljanu ženu zaštitio je tek Europski sud!


Sanja Rapaić
18.10.2017.22:20
Pljuska hrvatskom pravosuđu iz Strasbourga: Zlostavljanu ženu zaštitio je tek Europski sud!
Facebook

sažeto

Slučaj koji hrvatsko pravosuđe nije uspjelo riješiti punih sedam godina, Europski sud riješio je u samo dvije godine i to u korist žrtve, a dosudio joj je i odštetu


Sanja Rapaić
18.10.2017.22:20

Nisu krivi za malverzacije u privatizaciji, nisu krivi za gospodarski kriminal, nisu krivi za živote izgubljene u prometnim nesrećama, nisu krivi za obiteljsko nasilje …. niz „nevinih“ u Hrvatskoj poprima tragične dimenzije.

Uz sve to, ekstremno dugi sudski procesi posebno su mučni za one najranjivije – žrtve obiteljskog nasilja, žene koje, tijekom suđenja, ponovno prolaze agoniju, a sve to nerijetko uzalud, jer nasilnik u konačnici biva oslobođen.

Željka Borić iz Siska jedna je od prvih žrtava obiteljskog nasilja koja je, još prije 10 godina, javno ukazala na brojne neadekvatne postupke institucija u Hrvatskoj upravo prema ženama, žrtvama nasilja.

„Pune dvije godine trpjela sam teške oblike psihičkog i fizičkog zlostavljanja, uvrede, poniženja, udarce, ….. Živjela sam u košmaru strahujući za svoje dijete i za sebe. Nisam bila zaposlena, iako sam slala gomile molbi, posao nigdje nisam mogla dobiti jer je bivši suprug, kao poznati poduzetnik, apsolutno na svim ključnim mjestima u Sisku imao ljude koji su mu izlazili u susret te sam tako konstantno dobivala odbijenice. Izaći iz tog paklenog kruga financijske ovisnosti i teškog zlostavljanja, činilo se gotovo nemogućim, no onda je došao dan kada sam shvatila da je, zbog mog djeteta, jedino važno preživjeti. Tog me kobnog dana suprug, u napadu bijesa, silovito gurnuo, pala sam sa stolice i povrijedila kralježnicu. U tim tjednima, kada nisam mogla ustati iz kreveta, donijela sam nepokolebljivu odluku da obitelj, koju sam pokušavala sačuvati, više ne postoji, postojimo samo moja djevojčica i ja. Našla sam se sama - oči u oči sa sustavom“, prisjeća se Željka.

Šok na šok

Nakon ozljeda koje je zadobila, policija je protiv nasilnika podnijela prijavu, no tada je krenula nova vrsta agonije – sudske agonije koju je, kako kaže, nastojala preživjeti u nadi da će doći do svjetla na kraju tunela. No, ni nakon sedam godina lutanja po mraku hrvatskog pravosuđa, za Željku, kao žrtvu obiteljskog nasilja, svjetlo se nije niti naziralo.

Iako je prvostupanjski sud, u dva navrata, nepravomoćno osudio njenog tadašnjeg supruga, obje prvostupanjske presude su ukinute, te je postupak dva puta vraćen na ponovno suđenje. Nakon stupanja na snagu Kaznenog zakona iz 2011. godine (dalje: KZ/11), postupak je obustavljen, jer navedenim Zakonom kazneno djelo nasilničkog ponašanja u obitelji više nije bilo navedeno kao kazneno djelo, a propisuje se da se primjenjuje zakon koji je blaži za počinitelja.

Državno odvjetništvo, kao ovlašteni tužitelj u tom postupku, nije osporilo tu odluku suda, pa je Željka, 2013., podnijela žalbu, no nadležni Županijski sud je tu žalbu proglasio nedopuštenom iz - proceduralnih razloga.

U međuvremenu, Željka je doživjela i još jedan šok. Njena, tada sedmogodišnja kći dodijeljena je njenom suprugu.

Privatni album

„Unatoč presudi o obiteljskom nasilju, sudskom odlukom moje dijete je pripalo bivšem suprugu.Odluka se temeljila na stručnom mišljenju Centra za socijalnu skrb i Poliklinike za zaštitu djece da sam, kao majka, previše zaštitnički nastrojena i da je suprug bolje odvojio roditeljske od partnerskih osjećaja. Mišljenje djeteta uopće nisu uzeli u obzir, a silnu želju moje kćerkice da nastavi živjeti sa mnom protumačili su kao moju manipulaciju. Kada je dijete preselilo k ocu, dva prva tjedna nije ju puštao u školu, nije mi dozvoljavao da ju vidim, bile su to dvije godine kojih se ne želim sjećati“, kaže Željka koja je bitku za dijete ipak uspjela dobiti.

No, ni nakon, sedam godina duge, mučne sudsku bitke protiv supruga nasilnika, čak ni sporu pravdu u Hrvatskoj nije dočekala. Iscrpivši sva pravna sredstva u svojoj zemlji, uz podršku udruge B.a.B.e. i njihove pravne savjetodavke, odvjetnice Ines Bojić, pokrenut je postupak pred Europskim sudom gdje je odmah zaključeno da hrvatska pravosudna tijela nisu na odgovarajući način procesuirala počinitelja obiteljskog nasilja.

'Hrvatski sudovi su propustili zaštititi žrtvu obiteljskog nasilja!'

Slučaj koji hrvatsko pravosuđe nije uspjelo riješiti punih sedam godina, europski je sud riješio u samo dvije godine i to u korist žrtve.

„Republika Hrvatska nije učinila sve kako bi zaštitila ženu, žrtvu obiteljskog nasilja, pravomoćna je presuda Europskog suda za ljudska prava, koji je, 11. srpnja, donio presudu kojom je utvrdio da je Republika Hrvatska povrijedila pravo gospođe Željke Borić, iz članka 8. Europske Konvencije, odnosno, pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, a ta je presuda, prije tjedan dana, 11. listopada, postala pravomoćnom. Presudom Europskog suda Željki Borić je dosuđen i iznos od 7.500 eura za neimovinsku štetu“, kaže nam Zdravka Sadžakov, iz udruge B.a.B.e.

Iz Udruge ističu da je ovo samo još jedan pokazatelj kako hrvatski sudovi propuštaju zaštititi one najranjivije, ali i još jedan razlog više za ratifikaciju Istanbulske konvencije, koja štiti upravo žene - žrtve nasilja.

Pljuska hrvatskom pravosuđu iz Strasbourga

Europski sud za ljudska prava u svojoj je presudi utvrdio da, iako Kaznenim zakonom iz 2011. godine, kazneno djelo nasilničkog ponašanja u obitelji nije bilo propisano kao samostalno kazneno djelo, nasilje prema članovima obitelji ostalo je propisano kao teži oblik nekih drugih kaznenih djela.

Europski sud je stoga zaključio da je, protivno uvjerenju domaćih sudova, KZ/11 osigurao kontinuitet kaznenog djela nasilničkog ponašanja u obitelji iz ranije važećeg Kaznenog zakona, te da je pružio odgovarajući zakonodavni okvir za nastavak progona i kažnjavanje nasilja u obitelji.

Europski sud je dodatno primijetio i da nadležno Državno odvjetništvo nije razmotrilo prekvalifikaciju optužnice kojom bi nasilnog supruga eventualno optužio za prijetnje i nanošenje tjelesne ozljede članu obitelji iz članka 117. i članka 139. KZ/11, te da je nadležni sud obustavio postupak, zbog čega okolnosti navodnog obiteljskog nasilja prema podnositeljici nikada nisu bile utvrđene.

pravosuđe

Europski sud

Željka Borić

Podijeli članak