stanovi oteti u komunizmu i zaštićeni stanari

'Oni žive u našim nekretninama za 100 kuna mjesečno, a mi dižemo kredite i plaćamo podstanarstvo'


Ružica Matić
07.12.2017.10:50
'Oni žive u našim nekretninama za 100 kuna mjesečno, a mi dižemo kredite i plaćamo podstanarstvo'
Cropix

sažeto

 Ti stanovi se nalaze na atraktivnim lokacijama u centru Zagreba, Splita i Dubrovnika


Ružica Matić
07.12.2017.10:50

U Hrvatskoj postoji 3740 stanova u kojima podstanari vlasnicima plaćaju 100 ili 200 kuna na mjesec. Ti stanovi se ne nalaze u gradovima i selima iz kojih stanovnici bježe u Njemačku jer nema posla, već na atraktivnim lokacijama u centru Zagreba, Splita i Dubrovnika. 

Riječ je o privatnim nekretninama u kojima žive zaštićeni stanari još iz doba komunizma i za najam plaćaju 2,4 kune po kvadratu. Većina tih stanova vlasnicima je oteta između 1945. i 1955.

"Vlasnici stanova, iako u njima desetljećima žive zaštićeni najmoprimci, moraju plaćati pričuvu, ali i snositi troškove popravaka i renoviranja. Pričuva je često veća od iznosa koji vlasnici dobivaju za najam. Ljudi moraju dizati kredite i živjeti kao podstanari, dok netko drugi živi u njihovom stanu za 200 kuna", kaže Igor Leskovar, predsjednik Udruge vlasništvo i posjed koja okuplja vlasnike takvih stanova u Zagrebu.

Hrvatska je, ističu u Udruzi, jedina država u Europi koja nije riješila pitanje stanova u kojima su zaštićeni najmoprimci. To je učinila čak i Srbija, iako nije članica EU, kroz zakonske rokove od godinu dana ili pet godina. Hrvatska do 31. prosinca mora informirati tijela EU u kojoj je fazi donošenje zakona kojim će se napokon početi rješavati ovaj problem.

'Puno ljudi iz politike su zaštićeni stanari, zato se problem ne rješava'

"Još 1996. je Ustavni sud dao naputak da se donese zakon u roku mjesec dana, pa ništa. Bilo je nekoliko pokušaja forme radi, a nama se 'prelila čaša' kad je u ožujku stopiran zakon koji je već bio gotov i preuzeo ga je HNS. Cijeli problem je, zapravo, u stotinjak najelitnijih stanova na najatraktivnijim lokacijama u kojima očito žive ljudi koji mogu stopirati zakone. Ne želim o imenima, ali puno ljudi iz politike su zaštićeni najmoprimci i žive u stanovima od sto kvadrata u najužem centru Zagreba ili Splita za 200 kuna na mjesec", kaže Josip Hrastić, tajnik Udruge vlasništvo i posjed koja je, zajedno s udrugom Proljeće iz Splita, organizirala prosvjed vlasnika stanova u kojima žive zaštićeni stanari na Markovu trgu 7. prosinca.

Njihov osnovni zahtjev je da se ovo pitanje riješi u što kraćem roku, a ne za 10 godina, koliko prema njihovim informacijama stoji u novom nacrtu zakona. Vlasnici stanova smatraju kako bi najpravednije bilo kad bi država zaštićenim stanarima osigurala druge stanove, a njima vratila njihove.

Upozoravaju kako će otezanje sa rješavanjem ovog problema u konačnici Hrvatsku jako skupo stajati.

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu prije tri godine u slučaju Statileo presudio u korist tužitelja – vlasnika stana, a protiv RH, te naložio da se nasljedniku Sergeja Statilea isplati razlika između tržišne i zaštićene najamnine za stan od 67 kvadrata. Odšteta je iznosila oko 10.000 eura.

Stotine takvih slučajeva su sada još na hrvatskim sudovima, a ako ovdje ne nađu pravdu i oni će u Strasbourg. Bude li država svima njima morala platiti odštetu, u pitanju će biti milijuni i milijuni kuna.

zaštićeni stanari

Podijeli članak