Prema novom istraživanju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), mladi Hrvati u dobi od 15 do 16 godina u samom su europskom vrhu po konzumaciji alkohola. Njih gotovo polovina (45%) u posljednjih je mjesec dana barem jednom konzumirala veću količinu alkohola. Ovaj alarmantan postotak stavlja Hrvatsku među vodeće europske nacije po konzumaciji alkohola među mladima, piše Večernji list.
Lako prelazi u ovisnost
U usporedbi s drugim zemljama, situacija u Hrvatskoj izrazito je loša. Na prvome mjestu po konzumaciji alkohola nalazi se Danska, u kojoj 51% mladih konzumira veće količine alkohola, a Hrvatska je na petome mjestu – ispred nas su još samo Nijemci, Austrijanci i Slovaci.
Iznenađujuće je da su zemlje poput Norveške i Islanda, koje su poznate po strožim mjerama kontrole alkohola, zabilježile znatno manje postotke konzumacije među mladima. Samo 16% mladih Norvežana i 8% mladih Islanđana prijavilo je konzumaciju većih količina alkohola u istom razdoblju. Od nama susjednih zemalja na listi se nalaze još i Mađari s 42 posto, Slovenci s 41, Srbi s 36, Talijani s 35 i Crnogorci s 28 posto.
Žene nisu izuzete
OECD je nedavno proveo još jedno istraživanje prema kojem su se na svjetskom popisu najvećih alkoholičarki našle i Hrvatice, od kojih u regiji više piju jedino Slovenke. Prema riječima Katarine Marić Beraković, magistrice sestrinstva i dopredsjednice Zajednice klubova liječenih alkoholičara Brodsko-posavske županije, alkoholizam kod mladih lako prelazi u ovisnost.
Kada osoba jednom počne piti, nikad se ne zna hoće li stati na tome ili će prijeći onaj začarani prag i zakoračiti u svijet ovisnosti. A kada jednom prijeđe u svijet ovisnosti, dok dođe u bolnicu ili klub na liječenje, već je duboko u problemu, jer nije ovisnik onaj tko se samo jednom napije. Ovisnost se razvija godinama.
Alkoholičar najprije pije dvije čaše dnevno pa za nekoliko dana tri čaše, za dva mjeseca pet čaša. Tako se organizam polako navikava na piće i razvija se alkoholizam. Ispočetka možemo govoriti o psihičkoj ovisnosti, a kasnije, kako se osoba navikava na alkohol, tako se razvija i fizička ovisnost. Tada se javlja jedan fenomen.
"Meni pacijenti znaju reći da oni više ne piju zato što vole piti, kao na početku, kad im je trebao alkohol da ih relaksira i opusti, nego zato što moraju. Znači, da bi se ublažile one apstinencijske smetnje ujutro, kada drhte ruke, kada se jave nervoza i nesanica, osoba mora uzeti određenu količinu alkohola da bi mogla funkcionirati", objašnjava Marić Beraković.
Ovisnosti nisu izlječive, već zalječive
O postotku izlječenja teško je govoriti s obzirom na to da alkoholizam nije izlječiva bolest. Umjesto toga, stručnjaci govore da je to bolest koja je zalječiva. Što to znači? U jedan od brodskih klubova liječenih alkoholičara dolazi čovjek koji apstinira već osam godina. Kroza sve to vrijeme on nije uzeo ni kap alkohola, nije napravio nijedan recidiv.
Međutim, kada neka druga osoba kaže da će popiti samo malo, ona nije ni svjesna da na tome neće stati. Jednostavno, organizam će opet tražiti sve veće i veće količine, opet će se javljati glad za alkoholom. Stoga se za alkoholičara nikad ne može reći da je do kraja izliječen, ta definicija za bolesti ovisnosti ne vrijedi. Recidiv je sastavni dio njihove bolesti. Netko možda doista više nikad neće popiti nijednu čašicu, a netko će imati pet-šest recidiva. Sve je individualno.
Problem je što je to jaka industrija
Mladima je posebno teško objasniti da od konzumiranja piva mogu postati ovisni s obzirom na to da je pivo zaštitni znak svih nogometnih utakmica, raznoraznih sportskih natjecanja i u svim je mogućim reklamama. Kako onda nekom mladiću ili djevojci reći da ne pije?
"Problem je u tome što su oni prejaka industrija. Danas je normalno da se reklame za alkoholna pića vežu za sport. Prejaki su lobiji koji financiraju sport i klubove i onda oni stavljaju te reklame. U našoj zemlji alkohol je prelako dostupan, možete ga kupiti i na kiosku. To je žalosno i ne znam što se tu može napraviti", ističe Marić Beraković.
No situacija ne zabrinjava samo kad je riječ o konzumaciji alkohola. Mladi ljudi sve ranije počinju pušiti i primijećen je porast u odnosu na druge europske zemlje. Hrvatska je i dalje među prve tri zemlje u EU što se tiče pušenja mladih do 18 godina. Osim cigareta i alkohola, problem ovisnosti u mladih sve je uočljiviji i u području kockanja i igara na sreću, što je prepoznato i u Nacionalnoj strategiji djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. Posebna su priča moderne ovisnosti, poput ovisnosti o internetu, mobitelu, videoigrama, hrani, pretjeranom vježbanju...
"Kod nas vlada krivo mišljenje da je ovisnik sam kriv za svoju ovisnost, što nije točno. Da može sam prestati, prestao bi. To je kronična bolest i treba pomoć stručnjaka", upozorava Senka Gabud Gjurčević, voditeljica Službe za zaštitu mentalnog zdravlja i izvanbolničko liječenje ovisnosti Brodsko-posavske županije.