Kamo su "nestali" migranti iz Slunja? Upitali smo se u središnjem gradskom parku gdje jučer nije bilo nijednog neželjenog došljaka. Nije ih bilo ni u okolnim ulicama, a ni u okolnim selima, jer smo se provozali prema Lađevcu i Furjanu prema Bosni, gdje započinju njihove najvažnije hrvatske rute.
- Sad ih je tu bilo 20, kupovali cigarete, bonove za mobitele i grickalice, moraju biti tu negdje - kaže nam gospođa Marina na kiosku.
- Ma policija ih je odmah pohapsila i odvela čim su ušli u grad, ne bojte se, doći će drugi, pa ćete imati što slikati - pojasnila je gospođa koje je iza nas čekala u redu.
Prema zapadnoj granici
Pitali smo i gradonačelnicu Mirjanu Puškarić: Kako to da na ulicama više nema migranata?
- Zvali su me još neki vaše kolege i pitaju gdje ih mogu snimiti. Priljev je i dalje velik, policija radi svoj posao, ali ne mogu vam odgovoriti na to pitanje jer mi nismo policija i ne pratimo svaki njihov korak, ni migranata ni policije. Mi čitavo vrijeme alarmiramo i molimo da se problem riješi - kažem nam gradonačelnica Puškarić.
Pritisak migranata na Slunj počeo je početkom godine, nakon što se prema njima promijenila politika u postupanju, intenzivirao se u travnju kada su došli topliji dani, a vrhunac su dosegli zadnjih tjedana kada Slunjani više nisu mogli izdržati pritisak stotina ljudi koji bi se razmilili njihovim parkovima, vrtovima, pa i dvorištima.
Migranti iz Slunja nisu, dakako, nestali, ali su ponovno, kao onda kada je policija provodila politiku "odvraćanja" koju su pratile optužbe za premlaćivanja, postali - "nevidljivi". U ovom slučaju, međutim, policija ih u svojim maricama više ne vozi na istočnu, već prema zapadnoj hrvatskoj granici. Uvjerili smo se u to vrlo jednostavno - tako što smo fizički pratili dvije policijske marice iz Slunja do Karlovca.
Dosad bi s policijskim "rješenjima o povratku", odnosno "potvrdama o registraciji" migranti, nakon što bi bili dovedeni u PP Slunj, bilo kao žrtve krijumčara ili jednostavno kao ilegalci iz parka, slobodno napuštali slunjsku policiju, okrijepili se i nastavili putovanja svojim rutama. Slunj je postao tako mini hot-spot, veliki "kolodvor" u koji bi grupe dolazile i odlazile.
Funkciju ovakvog prihvatilišta očito će u budućnosti imati prihvatni Centar u Dugom Dolu na području Krnjaka, međutim, do njegove izgradnje policija je problemu odlučila doskočiti - taksiranjem migranata.
Zahvalni policiji
Zabilježili smo u Slunju kako policija u dvije svoje "marice" uvodi petnaestak migranata točno u 12.21 minutu, te kreću na državnu cestu D-1, ali ne natrag prema BiH, što je prošle godine u ovo vrijeme bio klasični postupak odvraćanja, već prema Karlovcu. Pratimo ih cijelim putem, sve do Karlovca.
Na raskrižju na gradskoj brzoj cesti skrenuli su prema Željezničkom kolodvoru, stali tamo u 13.14 sati, otvorili migrantima vrata, ispratili ih i otišli. Migranti iz Afganistana i Maroka su nastavili svojim putem, ne vlakom, jer se renovira kolodvor, već autobusima, uglavnom prema Zagrebu, gdje će hvatati linije prema slovenskoj granici.
Zaustavili smo trojicu mladića iz Afganistana. Potvrdili su da su u Slunj došli preko Irana, Turske, Bugarske, Srbije, BiH, a da put nastavljaju preko Slovenije, Italije, Švicarske, do Njemačke koja im je odredište. Imamsada Nejat Ullah (18) i Azami Fawad (19) iz Takhara, te Afzali Afghar (18) iz Helmanda zahvalni su hrvatskoj policiji na prijevozu, kažu, te se raspituju o najbržoj ruti prema Sloveniji. Oni se ne trebaju skrivati ni bojati policije, niti im više trebaju usluge krijumčara, pokazuju nam papire.
Novi zaokret
Radi se o "potvrdama o registraciji", dokumentu koji potpisuje načelnik PP Slunj Ivan Kalić u kojemu se, uz navođenje osobnih podataka, navodi kako je dotični "izrazio namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu, o čemu je sastavljena službena bilješka".
"Predmetni se mora prijaviti u Prihvatilište za tražitelje azila, Sarajevska 41, Zagreb, najkasnije dana 9. 9. 2023. do 23 sata", navodi se u dokumentu. Ovi mladi Afganistanci zapravo nemaju pojma što piše na tom komadu papira niti će se ikada pojaviti u Sarajevskoj 41. Ovim dokumentom, međutim, njihovo putovanje kroz Hrvatsku je "legalizirano".
Ovo čemu smo svjedočili u Slunju svakako možemo nazvati novim zaokretom, čime je zapravo napravljen puni krug u postupanju prema migrantima. Od "otvorenih vrata" kad su vlasti vlakovima prevozile migrante početkom migrantske krize prije 7-8 godina, pa je uslijedilo zatvaranje granica, "pushbackovi" s granice koji su uključivali prijevoz migranata u "maricama" na granicu s BiH, bez obzira na to gdje bili uhvaćeni, čak i s granice sa Slovenijom.
Nekoliko mjeseci prije ulaska Hrvatske u Schengen policija je prestala odvraćati migrante (osim sa same granice s BiH), te je svima dijelila rješenja o napuštanju, čime su oni dalje nastavljali putovanja Hrvatskom prema zapadu. Hrvatska granica, isto kao i pendreci hrvatske policije postali su mekši, na bosanskoj strani granice nestali su kampovi i hotspotovi.
To je, međutim, rezultiralo gomilanjem migranata u pograničnim mjestima poput Slunja, koji problem hrvatska policija sada rješava taksiranjem migranata prema zapadu.