Vlada je u četvrtak na sjednici odlučila financijski podržati izgradnju Kapele hrvatskih svetaca i blaženika u Betlehemu s 3.375.000 kuna, čime je pozitivno odgovorila na molbu Samostana Svetog Duha franjevaca konventualaca u Zagrebu.
Kapela hrvatskih svetaca i blaženika u Betlehemu dat će snažan doprinos jačanju međunarodne prepoznatljivosti i pozicioniranja Hrvatske u Svetoj Zemlji i svijetu. Katolička crkva je neizostavna komponenta hrvatske povijesti, koja je utkana u nacionalni identitet te humanistički, duhovni i kulturni razvoj hrvatskog društva, kaže se u odluci Vlade.
Kako ističe Informativna katolička agencija, radi se o kompleksu od šest kapela koje će se graditi na Pastirskim poljima, a među njima jedna će biti u čast hrvatskih svetaca i blaženika te Majci Božjoj od Kamenitih vrata.
Kapela hrvatskih svetaca i mučenika trebala bi se sastojati od dva bogoslužna prostora: kapele na otvorenom kapaciteta 111 sjedećih mjesta te zatvorenog prostora kapaciteta 200 sjedećih mjesta. Obje kapele imat će svoj oltar.
Hrvatska kapela bit će najveća od šest kapela i dobit će centralno mjesto, a materijal za gradnju trebao bi doći iz Hrvatske što je u razgovoru s kustosom i koordinatorom projekta predložio gvardijan Samostana Svetog Duha franjevaca konventualaca fra Tomislav Glavnik.
Obrazlažući prijedlog, ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman kazao je, kako je kustodija Svete zemlje darovala teren u Betlehemu te da su za izgradnju hrvatske kapele izdane dozvole, a sredstva osigurana u državnom proračunu za 2021. te u projekcijama za 2022. i 2023. godinu.
'Izgradnja je procijenjena na 450 tisuća eura, unutrašnjost i inventar bit će obogaćeni umjetničkim djelima koja će darovati hrvatski umjetnici', rekao je ministar Grlić Radman pa naglasio kako će kapela hrvatskih svetaca i blaženika u Betlehemu dati snažan doprinos jačanju i međunarodnoj prepoznatljivosti i pozicioniranju Hrvatske u Svetoj zemlji i svijetu.
'Promatrajući povijest hrvatskog naroda, Katolička crkva je neizostavna komponenta utkana u nacionalni identitet te humanistički i kulturni razvoj hrvatskog društva. Hodočasnici u Betlehemu imat će tako prilike upoznati hrvatske blaženike i hrvatsku kulturu', dodao je.
U odluci Vlade navodi se kako će hodočasnici iz cijelog svijeta koji će posjetiti Kapelu u Betlehemu biti u prilici upoznati hrvatsku povijest te pripadnost Hrvatske europskom kršćanskom nasljeđu.
'Kapela hrvatskih svetaca i blaženika u Betlehemu dat će snažan doprinos jačanju međunarodne prepoznatljivosti i pozicioniranja Hrvatske u Svetoj Zemlji i svijetu', ističe se u odluci Vlade.
Premijer Andrej Plenković u četvrtak je u Zadru komentirao izgradnju Kapelice, pa je upitan je li se novac mogao pametnije utrošiti kazao:
'Mnoge zemlje tamo imaju svoje kapele. To je naš doprinos promociji Hrvatske. U obnovu sakralnih objekata razorenih potresom uložili smo mnogo više novca. Možda će netko tamo vidjeti hrvatsku kapelicu pa odlučiti doći u Hrvatsku. Tako treba razmišljati, dugoročno'.
Na gradnju Kapele u Betlehemu osvrnuo se i SDP kazavši kako bi se za taj novac moglo obnoviti desetak kuća na Baniji ili bi se mogli sufinancirati skupi lijekovi za djecu oboljelu od rijetkih bolesti.
'U trenucima kada je zdravstveni sustav pod opterećenjem, kada kasni obnova u Zagrebu i Baniji, kada ljudi nemaju osnovne uvjete za život, našem ministru vanjskih poslova prioritet je financiranje crkve', istaknula je politička tajnica SDP-a Mirela Ahmetović u priopćenju.
Pritom je dodala da Katolička crkva u Hrvatskoj iz proračuna izravno dobije oko 300 milijuna kuna godišnje, čemu treba pridodati i donacije jedinica lokalne samouprave.