Washington planira snažan politički udar na Mađarsku, odnosno njezina premijera Viktora Orbána. Američki Kongres priprema sankcije za ljude iz prvog Orbánova kruga koji bi, kako se nagađa, mogao obuhvatiti visoke dužnosnike vlade i vladajuće desno konzervativne nacionalističko-klijentelističke stranke Fidesz.
Zakon bi se pred zastupnicima, piše londonski The Guardian, mogao naći već početkom svibnja, a s obzirom na to da ga predlažu predstavnici i Demokratske i Republikanske stranke, smatra se da neće biti problema s njegovim prihvaćanjem.
Teška pozicija
Mađarska se tako našla u teškoj poziciji koja je sve više izolira od EU i NATO-a. Kulminacija je to sve lošijih američko-mađarskih odnosa te sve usamljenije i izdvojenije pozicije Mađarske u EU i NATO-u zbog drugačijeg stava oko ruske agresije na Ukrajinu. I mađarski mediji javljaju da SAD priprema sankcije protiv "utjecajnih osoba" u Mađarskoj te da je to potvrda najlošijih odnosa dviju država u posljednjih 30 godina. U svakom slučaju, bit će to velik udarac za Orbána i Mađarsku te njezin status unutar EU i NATO-a, koji je ionako narušen.
Pitanje je hoće li se i Bruxelles povesti za američkim prijedlogom, s obzirom na to da je oko diskriminatorskih mađarskih zakona o pravima LGBTIQ+ zajednice već u zemljama EU došlo do raskola (15 članica EU je protiv, a 11 ih se ne izjašnjava, odnosno ostale su uz Orbána, poput Hrvatske). "Zabrinjava nas kontinuirana spremnost mađarskih dužnosnika da proširuju i produbljuju veze s Rusijom, unatoč njihovoj agresiji na Ukrajinu i prijetnji transatlantskoj sigurnosti", rekao je američki ambasador u Budimpešti David Pressman.
Doduše, na tom bi pitanju moglo doći do raskola među zastupnicima Republikanske stranke jer će vjerojatno pristalice Donalda Trumpa biti protiv toga. Podsjetimo, na dan kad se bivši američki predsjednik Donald Trump morao pojaviti na sudu u New Yorku, Viktor Orbán poslao mu je poruku podrške: "Uz vas smo, predsjedniče Trump".
Uvođenje sankcija
Uvođenje sankcija za mađarske dužnosnike nije neka novost jer je, podsjetimo, još 2014. godine SAD odbio "primiti" šefa mađarske Porezne uprave zbog sumnji u korupciju. Viktora Orbána ionako nazivaju "europskim Trumpom", ali i Putinovim trojanskim konjem u EU i NATO-u. Iako je Mađarska prihvatila i uvela sankcije protiv Rusije, glasala u UN-u za osudu ruske agresije, pa čak, za razliku od Hrvatske, pristala na obuku ukrajinskih vojnika, no ne izvozi joj oružje i ne želi biti ni tranzitna zemlja za dostavu oružja Ukrajini, Budimpešta i dalje održava dobre veze i kontakte s Moskvom, a često nastoji opstruirati zajedničku euroatlantsku politiku prema Rusiji.
Orbán je i nedavno rekao da će Mađarska poštivati sankcije, iako ih ne podržava. "Nikad se nismo slagali sa sankcijama Rusiji, ali ne osporavamo pravo drugima, pa i SAD-u, da uvode sankcije", izjavio je mađarski premijer. Početkom tjedna u Moskvi je bio mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó koji je produljio sporazum s ruskim plinskim divom Gazpromom o nabavi dodatnih količina plina po povlaštenim cijenama, i to u trenutku kada se praktički cijela EU uspjela otarasiti ovisnosti o ruskim energentima.
Orbanova ucjena?
Viktor Orbán ima mogućnost na uvođenje sankcija eventualno odgovoriti odbijanjem ratifikacije švedskog ulaska u NATO, što bi samo dodatno zakompliciralo njegovu poziciju. Podsjetimo da je Mađarska tražila odgodu ratifikacije prijema Švedske i Finske, ali nije u tome uspjela. Zastupnik Fidesza, Csaba Hende, u parlamentu je rekao da će Švedska "morati više poraditi na rješavanju zabrinutosti koje imaju neki od njegovih kolega parlamentaraca".
Mađarska je proces prijema dviju sjevernih država otezala od srpnja 2022. godine, a u veljači 2023. Orbán je optužio Finsku i Švedsku za širenje "laži o demokraciji i vladavini prava u Mađarskoj". Na kraju nije dala zeleno svjetlo za ulazak Švedske u NATO-a, a kao posljednja članica NATO-a je, ipak pod pritiskom (nakon što je i Turska pristala), ratificirala ulazak Finske.
Ovdje treba reći da Turska ima konkretne primjedbe i zahtjeve od Finske i Švedske te se očekuje da će u svibnju, prije NATO-ova summita u Vilniusu, odobriti i pristupanje Švedske koja je već pozvana na taj skup. Stoga se može očekivati da će i mađarski parlament, nedobrohotno, ali nakon pristanka Ankare, učiniti isto.
Sporna banka
Nakon što je SAD uveo sankcije protiv trojice dužnosnika Međunarodne investicijske banke (IIB), svojevrsne ruske verzije Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) - Rusa Nikolaja Kosova i Georgija Potapova te Mađara Imre Laszlóczkog - Mađarska je istupila iz nje. "Od izbijanja rata u Ukrajini bilo je jasno da su se mogućnosti IIB-a sužavale, a sada kad joj je SAD uveo sankcije, time su je zapravo uništili", rekao je u povodu toga Orbán. IIB u Washingtonu zovu "klubom ruskih špijuna". Kako je objavio praški RSE, Washington je zamjerio Budimpešti što je ignorirala njihova upozorenja zbog IIB-a kao "netransparentne platforme Kremlja".
David Pressman je izrazio zabrinutost zbog prisutnosti banke u Mađarskoj, ali su iz vlade odbacili te primjedbe, ustrajući u pružanju gostoprimstva IIB-u. Rusija u banci ima 45,44 posto dionica, a Mađarska više od 25 posto udjela. Banku su već napustile Češka i Slovačka, a to najavljuju i Bugarska i Rumunjska. Podsjetimo da je banka osnovana 1970. godine u sklopu zemalja članica Varšavskog pakta. Preživjela je raspad SSSR-a i pad Berlinskog zida, ali je 2019. svoje sjedište prebacila iz Moskve u Budimpeštu.