Britanske obavještajne agencije poznate su proteklih godina po raznim propustima, poput onih u kojima agenti gube prijenosna računala s povjerljivim dokumentima u taksijima.
Sada ih je pogodio novi takav skandal zbog kojeg se će mnogi u službi zacrvenjeti iako ovog puta, ruku na srce, nisu posve sami krivi za to.
Naime, u dokumentu kojeg je objavio Imperial College omaškom je navedeno kako tajna služba MI5 dijelom stoji iza istraživanja o mogućoj "poljoprivrednoj uporabi" dronova za koje se ispostavilo da je zapravo bilo namijenjeno istraživanju metoda prisluškivanja.
Dokumenti sveučilišta ukazuju kako je dokumentacija došla iz tajnovite organizacije (GCPD) Government Communications Planning Directorate, što je bio nadimak za MI5.
Na incident ih je upozorila sestrinska služba MI6, te su počeli diskretni napori da se sadržaj ukloni iz dokumenata, no bilo je prekasno jer je već privučena pozornost medija, naročito britanskog The Guardiana.
Istraživanje je trebalo pomoći nastojanjima da se maleni prislušni uređaji, takozvane bubice, napajaju bez potrebe da se agent ponovno šalje na mjesto gdje je uređaj instaliran, jer je to mnogo sigurnije i pouzdanije. Prilikom dugotrajnih istraga vijek trajanja baterije takvih uređaja velik je problem koje su službe očito htjele riješiti upotrebom kvadrikoptera.
- Nije nemoguće poslati negoda da postavi prislušni uređaj, no mnogo je teže poslati ga opet kako bi taj uređaj napunio, a nekad istrage mogu trajati mjesecima ili godinama - rekao je neimenovani britanski obavještajac za britanske novine.
Visoka tehnologija oduvijek je, ističe list, bila dio špijunskog posla. MI6 tako je u lažnom kamenu sakrio sofisticiranu elektroničku opremu u Moskvi, no ruska obavještajna agencija FSB 2006. otkrila je podvalu, što su Britanci pokunjeno priznali tek godinama kasnije.
Ističe se kako bi letuckanje malenim dronom u svrhu napajanja ili "povlačenja" podataka iz uređaja bilo problematično u inozemstvu, tako da se ta metoda ne bi koristila prilikom međunarodnih špijunskih operacija, no u Ujedinjenom Kraljevsku moglo bi se pokazati dobrim rješenjem.
Istraživanje, objavljeno u IEEE Access otvorenoj platformi, uvijeno je objasnilo kako je rješenje "integriranje jeftinih letjelica bez ljudske posade poput dronova", koje bi mogle "dostavljati potrebne resurse uređajima za nadzor".
Navodi se kako su pedeset centimetara široki dronovi testirani kako bi se vidjelo mogu li sletjeti izravno na metu, posebice u vjetrovitim uvjetima. Ističe se i kako je punjenje nadzornih uređaja potrebno svakih trideset dana.
Sam Armstrong, direktor komunikacija Henry Jackson Society think-tanka, rekao je za Guardian kako su mogućnosti uporabe ove tehnologije nesumnjive, kao i da su već korištene u nekim od najosjetljivijih britanskih obavještajnih misija.
NNo, istaknuo je i zabrinutost da je, prema informacijama ovog thinktanka, jedan od sudionika istraživanja napustio Veliku Britaniju te otišao raditi u Kinu, za tamošnjeg informatičkog giganta Huawei.
MI5, kao i Imperial, tvrde kako nema opasnosti od curenja ove informacije jer su u objavljenim dokumentima date tek naznake istraživanja, a ne detalji koji bi mogli biti korisni drugim organizacijama.