Sjevernomakedonski nacionalisti iz stranke VMRO-DPMNE već su počeli tražiti koalicijske partnere nakon izbora na kojima su osvojili više od 42 posto glasova, tj. 58 od ukupno 120 zastupničkih mjesta u novom sazivu parlamenta. Socijaldemokrati su, pak, osvojili samo 15 posto glasova.
Izbori su se održali u ozračju rastućeg nezadovoljstva napretkom prema članstvu u Europskoj uniji, zbog kojeg je i ta zemlja svojedobno i ustavno promijenila ime.
Istog su se dana održali i predsjednički izbori, na kojima je također pobijedila Gordana Siljanovska-Davkova, sveučilišna profesorica koju je podržao VMRO-DPMNE, čime je onemogućila novi mandat dosadašnjem socijaldemokratu Stevi Pendarovskom.
Najveća konzervativna stranka u zemlji, koja je prije nešto godina dospjela na stranice inozemnog tiska zbog afere s masovnim prisluškivanjem političkih protivnika, i čiji je bivši vođa Nikola Gruevski pobjegao iz zemlje 2018. godine, imala je nakon prebrojenih 72 posto biračkih listića čak 42 posto glasova birača za razliku od 14 posto, koliko su imali teško potučeni vladajući socijalististi iz stranke SDSM. Siljanovska-Davkova, sveučilišna profesorica, nakon prebrojanih 87 posto glasova imala je podršku 65 posto birača. Njezin protukandidat za uglavnom ceremonijalnu političku poziciju Stevo Pendarovski imao je tek 29 posto.
Rezultati izbora u Sjevernoj Makedoniji najvažniji su zbog europske perspektive te siromašne balkanske zemlje iako analitičari ne očekuju usporavanje približavanja članstvu EU. Strani komentatori predviđali su da bi moglo doći do nekoliko negativnih posljedica uspjeha desnice na vanjsko-političkom planu, a uglavnom je riječ o odnosima s bugarskim i grčkim susjedima.
Naime, lider konzervativaca Hristijan Mickoski nikada nije priznao novo ime države koja je nakon povijesnog dogovora s grčkom i dodavanja riječi "Sjeverna" u svoj naziv napokon ušla u NATO savez. Bio je to golem korak naprijed i udaljavanje od dugogodišnje zaglavljenosti u velikoj svađi s Grčkom. Mickoski je u kampanji obećao da će zadržati čvrst stav prema Bugarskoj u vezi s neriješenim pitanjima o jeziku i povijesti koja imaju te dvije države. Službena Sofija već dvije godine zbog toga blokira pristupne pregovore s Bruxellesom. Bugarska traži da Skoplje promijeni svoj ustav i prizna bugarsku manjinu u zemlji.
Vladajući socijalisti bili su spremni na izmjene, ali nije bilo dovoljno ruku da se provedu u djelo. Opozicijski desničari u kampanji su isticali da su protiv. Uoči izbora održanih u srijedu Mickoski je sve agresivnije govorio i o najvećoj albanskoj stranci DUI, a to je izazvalo zabrinutost da bi takva retorika mogla potkopati krhke međuetničke odnose u zemlji. Od izlaska iz bivše Jugoslavije 1991. sve makedonske vlade slijedile su nepisano pravilo da stranke albanske manjine moraju biti dio vladajuće koalicije.
Iako većina stanovnika podržava ulazak u Europsku uniju, loše stanje makedonskih gradova i sela, slab i spor obračun s korupcijom, velika zagađenost i niski prihodi ipak su, čini se, bili glavni pokretač glasanja za smjenu vlasti u Sjevernoj Makedoniji. Ne očekuje se da bi Sjeverna Makedonija pod novom nacionalističkom vladom usporila, sa svoje strane, na putu prema Europskoj uniji.
Mišljenja da bi napetosti mogle popustiti nakon izbora, Athanasios Loupas, stručnjak za balkansku povijest, za Politico je rekao da VMRO na kraju neće žrtvovati "europsku perspektivu zemlje na oltaru svoje nacionalističke retorike".
"Ova će retorika zasigurno biti predmet zabrinutosti grčkog javnog mnijenja u narednom razdoblju, ali ona je više namijenjena unutarnjoj konzumaciji, a ne za bitna pitanja", dodao je. Povjerenje u EU također opada, iako je i dalje visoko, podsjeća Politico. Potpora je pala na 65 posto, s 85-90 posto kada je zemlja 2005. godine prvi put dobila status kandidata.
Tradicionalno, najmanje jedna stranka iz albanske zajednice, koja čini više od četvrtine stanovništva zemlje, dio je koalicije. Demokratska unija za integraciju (DUI), treća najveća stranka u zemlji, dominira scenom posljednjih 20 godina. No novi oporbeni blok manjih albanskih stranaka značajno je mobiliziran i potencijalno bi se mogle pridružiti koaliciji s VMRO-om, navodi također Politico.
Prisutnost dva albanska bloka često se vidi kao područje većeg regionalnog utjecaja albanskog premijera Edija Rame i kosovskog premijera Albina Kurtija. Potonji je pokazao snažnu podršku bloku protiv DUI-ja.
Marko Trošanovski, analitičar iz Skoplja, rekao je da će sljedeći sastav vlade vjerojatnije dijeliti političku moć proporcionalno stranačkoj zastupljenosti u parlamentu, što trenutačno nije slučaj. "To će definitivno smanjiti utjecaj Albanije u makedonskim političkim procesima", dodao je Trošanovski.
Čelnik VMRO-DPMNE-a Hristijan Mickoski obećao je da neće glasati za ustavne promjene "pod bugarskim diktatom, ni sada ni u budućnosti". Mickoski se također zalaže za kraj konsenzusa u političkom procesu EU da bi se Bugari - koji imaju pritužbe zbog onoga što vide kao makedonsko prisvajanje njihovog povijesnog i jezičnog identiteta - izbacili sa scene. "Trebali bi zamoliti bugarskog predstavnika da napusti mjesto na kojem se odlučuje i ode nekamo gdje može popiti kavu ili nešto drugo", rekao je Mickoski.
Odnosi između dviju zemalja, koji su već bili loši, mogli bi se pogoršati, ustvrdio je Trošanovski, predsjednik Instituta za demokraciju (IDSCS) u Skoplju. "Istraživanja pokazuju da se Bugarska doživljava kao najveća prijetnja nacionalnim interesima Sjeverne Makedonije", rekao je.