Neurološke bolesti, poput demencije (što uključuje i Alzheimerovu bolest) sve su češće među populacijom. Razvoju tih bolesti pridonose različiti faktori, no određeni stil života ljude izlaže većem riziku za gubitak pamćenja i starenje mozga. Znanstvenici sa Sveučilišta Oxford identificirali su tri faktora povezana s načinom života koji su usko povezani s ubrzanim starenjem i kognitivnim propadanjem. U toj studiji, koja je objavljena u časopisu Nature Communications, znanstvenici su analizirali snimke mozga oko 40.000 ljudi u dobi iznad 45 godina iz britanske baze podataka Biobank. Glavno područje interesa autora studije bilo je otkriti kako genetski faktori i faktori povezani s načinom života utječu na specifična područja mozga koja su izrazito podložna učincima starenja i Alzheimerovoj bolesti.
- Način života smatra se faktorom na koji se može utjecati jer se navike i izbori mogu mijenjati u bilo kojem trenutku na način da ili povećaju ili smanje vjerojatnost za razvoj bolesti.
- Genetski faktori se obično smatraju onima na koje se ne može utjecati (iako ponekad navike povezane s načinom života utječu na to hoće li se geni aktivirati).
Rizični faktori
Analiza je pokazala da tri stvari dovode do brže i ranije degeneracije područja mozga: dijabetes, zagađenost zraka povezana s prometom i učestalost konzumacije alkohola.
- Dijabetes: prijašnja su istraživanja pokazala da dijabetes tip 2 može povećati rizik za razvoj demencije za čak 60 posto.
- Zagađenost zraka: iako ne možemo uvijek kontrolirati količinu zagađenja zraka kojoj smo svakodnevno izloženi, to je nešto na čemu možemo poraditi kao društvo općenito. Sve je više podataka koji ukazuju na to da izloženost zagađenom zraku s vremenom povećava rizik za demenciju.
- Učestalost konzumacije alkohola: pijenje alkohola (naročito prekomjerno) ima poguban utjecaj na mozak. Istraživanje koje je 2023. objavljeno u časopisu JAMA Open Network, u koje je bilo uključeno više od 3 milijuna ljudi u Koreji, otkrilo je da dugotrajna prekomjerna konzumacija alkohola povećava rizik za demenciju za 8 posto. Jednako tako, pokazalo se da ograničavanje konzumacije alkohola smanjuje taj rizik za 8 posto.
Ostali faktori na koje se može utjecati
Ostali faktori na koje se može utjecati koje su autori spomenute studije analizirali uključuju krvni tlak, kolesterol, tjelesnu težinu, pušenje, depresivno raspoloženje, upalu, sluh, san, socijalne obrasce i odnose, prehranu, tjelesnu aktivnost i obrazovni status.
Kakvu ulogu ima genetika?
Znanstvenici su otkrili da određeni geni odgovorni za imunološke i upalne odgovore mogu utjecati na loše starenje mozga. Ti genetski faktori su povezani s nekim od faktora na koje se može utjecati. Drugim riječima, način života može vam pomoći da prevladate određene genetske predispozicije za ranije starenje mozga.
Kako zaštiti mozak i spriječiti demenciju
Na temelju rezultata ovog istraživanja, znanstvenici su dali preporuke koje su najlakše provedive s ciljem zaštite najranjivijih dijelova mozga:
1. Povećajte unos vlakana
Vlakna su neprobavljivi ugljikohidrati koji mogu pomoći u stabilizaciji razine šećera u krvi. Osobe čija prehrana ima visok udio vlakana imaju manji rizik za obolijevanje od dijabetesa tip 2. Samo 5 posto osoba u SAD-u, a slična je statistika i u europskim zemljama, dnevno unosi potrebnu količinu vlakana. Preporučen unos vlakana za žene je između 21 i 28 grama dnevno, a za muškarce između 30 i 38 grama. U jelovnik uvedite više namirnica bogatih vlaknima, poput leće, graha, avokada, chia sjemenki i drugog povrća i voća.
2. Uložite u pročišćivač zraka
Ne možete kontrolirati zagađenost zraka u području u kojem živite, ali možete pomoći da zrak u vašem domu bude što je moguće čišći. A u tome su od pomoći pročišćivači zraka. Odaberite one s HEPA filterima kako biste što učinkovitije uklonili zagađene čestice iz zraka.
3. Ograničite unos alkohola
Alkohol se smatra toksinom, a mozak je naročit podložan njegovom štetnom djelovanju. Ne morate ga se posve odreći ako to ne želite. No, razumna konzumacija koja podrazumijeva da alkohol ograničite na posebne prilike i da pijete manje onda kad pijete zaista može smanjiti ukupan unos alkohola, a istodobno vam omogućava da uživate u socijalnoj komponenti pijenja.
4. Unosite više neuro nutrijenata
Neuro nutrijenti su posebne tvari koje imaju dobrobiti za jačanje zdravlja mozga. Neke od njih možete unijeti pute hrane i začina (primjerice omega 3 iz masne ribe ili kurkumin iz kurkume) ili putem suplemenata. Citikolin je tvar koja je prisutna u mnogim suplementima, a istraživanja su pokazala da poboljšava pamćenje i ponašanje kod osoba s Alzheimerovom bolešću (i Parkinsonovom bolešću) te kod osoba koje se oporavljaju od moždanog udara ili aneurizme te imaju kognitivne probleme uzrokovane njima.
