Općenito znamo da je stajanje bolje od sjedenja, tjelovježba je odlična za cjelokupno zdravlje, a dobar san je imperativ. Međutim, ako vježbanje u večernjim satima može poremetiti naš san ili učiniti da osjećamo potrebu više sjediti kako bismo se oporavili, postavlja se pitanje, koji je najbolji način da uravnotežimo svoja 24 sata kako bismo optimizirali svoje zdravlje?
O ovoj je temi odgovore pokušala dati skupina znanstvenika čije se istraživanje fokusiralo na pitanja o čimbenicima rizika za bolesti srca, moždani udar i dijabetes. U istraživanju su otkrili da je optimalna količina sna bila 8,3 sata, dok je za laganu aktivnost i umjerenu do snažnu aktivnost najbolje bilo po 2,2 sata.
Pronalaženje ravnoteže
I dok australske smjernice preporučuju držanje razumnog režima tjelesne aktivnosti umjerenog do jakog intenziteta 2,5 do pet sati tjedno, ova je studija pokazala da način na koji provodimo dan, može imati značajne reperkusije na naše zdravlje. Uz tjelesnu aktivnost umjerenog do jakog intenziteta, to znači vrijeme koje provodimo sjedeći, stojeći, radeći laganu tjelesnu aktivnost i spavanje. Istraživanje je promatralo više od 2000 odraslih osoba koje su nosile tjelesne senzore koji su mogli protumačiti njihovo fizičko ponašanje tijekom sedam dana. Na početku istraživanja sudionicima su izmjereni opseg struka, šećer u krvi i osjetljivost na inzulin. Podaci o tjelesnom senzoru i procjeni su usklađeni i analizirani, a zatim testirani u odnosu na markere zdravstvenog rizika, srčana bolest i ocjena rizika od moždanog udara, kako bi se stvorio model. Pregledom podataka znanstvenici su pronašli one s procijenjenom najnižom povezanošću s rizikom od srčanih bolesti i razinama glukoze u krvi. Ovo je stvorilo mnoge optimalne kombinacije sjedenja, stajanja, aktivnosti laganog i umjerenog intenziteta.
- Kad smo pogledali opseg struka, šećer u krvi, osjetljivost na inzulin i rezultat rizika od bolesti srca i moždanog udara, uočili smo različite optimalne vremenske zone. Gdje su se te zone međusobno preklapale, pripisana je optimalna zona za rizik od srčanih bolesti i dijabetesa - rekli su.
Bavite se više tjelesne aktivnosti nego što mislite
Također, istraživači su otkrili da tjelesna aktivnost laganog intenziteta, definirana kao hodanje manje od 100 koraka u minuti poput hodanja do hladnjaka s vodom, kupaonice ili neobavezne šetnje s prijateljima, imala je snažnu povezanost s kontrolom glukoze, a posebno kod osoba s dijabetesom tipa 2.
- Naši eksperimentalni dokazi pokazuju da redovito prekidanje sjedenja laganom tjelesnom aktivnošću kao što je hodanje tri do pet minuta svakih sat vremena, može poboljšati naš metabolizam, osobito nakon ručka. Dok se vrijeme umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti može činiti prilično dugim, više od dva sata dnevno, definirali smo ga kao više od 100 koraka u minuti. To je jednako brzom hodanju - istaknuli su.
Ovo je prvo istraživanje rizika od srčanih bolesti i dijabetesa i optimalnih 24 sata, a rezultate će trebati dodatno potvrditi duljim prospektivnim studijama. Podaci su također presječni. To znači da su procjene korištenja vremena u korelaciji s čimbenicima rizika od bolesti, što znači da je nejasno utječe li način na koji su sudionici proveli vrijeme na njihove čimbenike rizika ili ti čimbenici rizika utječu na to kako netko provodi svoje vrijeme.