KRIZA MLADIH GODINA GALE SVILAN

Jesam li svojom inercijom i nezainteresiranošću razočarala cijelu obitelj? Bez problema promijenim gumu na autu, okrečim sobu, ali od ovog bježim


Gala Svilan
30.07.2019.11:00
Jesam li svojom inercijom i nezainteresiranošću razočarala cijelu obitelj? Bez problema promijenim gumu na autu, okrečim sobu, ali od ovog bježim
Ivana Nobilo/CROPIX

sažeto

Gala Svilan u ovotjednoj kolumni piše o tome kako nikad nije zavoljela kuhaču


Gala Svilan
30.07.2019.11:00

U mojoj obitelji, najmlađi članovi čine jedan metaforički trokut koji se sastoji od rođaka, najmlađe rodice i mene. Kako je obitelj iz Dalmacije, tako su nam pripali i odgovarajući, prostodušni nadimci: Muški (kao jedini muškarac u generaciji), Mlaja (kao najmlađa rodica) i Starija (ja kao stara cura). Slatko kao grejp, zar ne?

Osim tih slojevitih nadimaka, klasično su podijeljene i uloge unutar obitelji. Kad god se svi zajedno okupimo, mi ženske redovno ćemo se priključiti baki u razvlačenju njoka, a muški će biti zaduženi za drva. Koliko god su me neke od ovih stvari znale zasmetati, istovremeno su mi i najljepša sjećanja iz djetinjstva.

Osim lijepih sjećanja, postoji još jedna vrijedna stvar koju bake ostavljaju unukama. Svoju kuharicu. Naša je plava bilježnica na kojoj je ponosno ispisano 'Hajduk' te u koju su godinama rukom ispisivani recepti kako se ne bi izgubili u sjećanju i vremenu. Kuharice su svojevrsni dnevnici ondašnjih žena, dokaz nekog drugog vremena i vrijednosti. Običan predmet čija vrijednost ne leži u fizičkoj, već emocionalnoj biti. I tu dolazimo do problema koji me boli, koji sebi i baki teško priznajem.

 
 
 
View this post on Instagram

Baka radi hobotnicu ala Mariah Carey. "pospi petrisimulom na kraju". 😲

A post shared by Gala Svilan (@gigaguns) on Jul 2, 2017 at 3:13am PDT

Da sam žensko i… mrzim kuhati.

Koncept ljubavi i njege usko su povezani s okusima i mirisima. Sva ta osjetila imaju jednu zajedničku stvar, našu majku ili baku. Gotovo ne postoji sjećanje iz djetinjstva kojem kuhinja nije poslužila kao scenografija, a štrukli, čobanac ili pašticada kao popratni rekviziti tih sjetnih uspomena. Sjećanja koja su proizašla iz dobro poznatog obrasca, žene domaćice koja domom vlada iz prijestolja u obliku šporeta i muškarca čija je moć uobličena u aktovki.

Iako su se stvari tektonski promijenile i karijera više nije rezervirana samo za muškarca, kuhanje je i do danas ostalo svojevrsni pièce de résistance žena. Madeleine kolačić neodvojiv je dio obiteljskog nasljeđa, pa time i kuhinja nasljedni dio žene.

Jesam li ja, stoga, svojom inercijom i nezainteresiranošću razočarala cijelu generaciju obitelji? Ovo je kratka priča o generaciji koja je odbila kuhaču.

 
 
 
View this post on Instagram

Baba misi njoke

A post shared by Gala Svilan (@gigaguns) on Sep 27, 2015 at 4:22am PDT

Žena koja ne voli kuhati društveni je pleonazam. Greška u odgoju koja, ako se dogodi, mora ostati vješto sakrivena. Ova "sramota" pratila me i kada bih se vratila iz Dalmacije. Bila je moja sjena i u Zagrebu i u vezama.

Mislim da nije postojala niti jedna nesuđena punica koja me, eto usput, nije priupitala volim li kuhati. Moja mlađa varijanta često bi se izmigoljila nekim polu-odgovorom u stilu:

"Obožavam, ali, eto, ispiti, predavanja, ne stigne se. Srce me boli zbog toga (moš’ mislit)."

Ispiti i predavanja su se s vremenom pretvorili u sastanke i posao, a moja sramota u ljutnju.

Tu ljutnju prvi put sam osjetila kad sam za rođendanski poklon od dečka dobila kuharicu. Knjižica je možda bila iz dobre namjere, ali reakcije koje je prouzrokovala nisu bile jednako dobronamjerne. Poklon je bio osmišljen kako bi u meni probudio inspiraciju za kuhanjem. Kao da žene posjeduju urođenu ljubomoru zbog nedostatka penisa pa su razvile fantomski peti ud u obliku kuhače.

Ne znam za vas, ali ja se u kuhinji snalazim, no ako mogu, izbjegavat ću je u širokom luku. Bez problema sama promijenim gumu na autu, okrečim zidove, popravim vodokotlić, ali kuhanje doživljavam kao nužno zlo. Moj životni moto, kada je kuhanje u pitanju, jednostavan je - ne pripremam ništa za što mi je potrebno više vremena da skuham nego da pojedem.

Shvaćam užitak koji ljudima predstavlja i da je itekako korisno znanje, ali ne shvaćam i uvjerenje da kao žena moram imati urođenu ljubav spram kuhanja.

Dan kada sam dobila tu nesretnu kuharicu na dar ujedno je i trenutak kada sam prestala bježati od istine. Svaki put kada me frajer pita: "Znaš li kuhati?", ja ga presiječem protupitanjem: "Znaš li ti uloviti fazana lukom i strijelom?"

Onog trenutka kada mi dečko bude namirnice nabavljao u šumi, a ne u supermarketu, ja ću se smatrati obvezanom i da kuham.

Do tada... Morat ćemo kućanske poslove dijeliti na eci-peci-pec.

Scena kolumna

Gala Svilan

kriza mladih godina Gale Svilan

kuhanje

newsletter

Prijavite se na Newsletter