PRIRODNE KATASTROFE KOJE SU POTRESLE HRVATSKU

14 tisuća domova danima je bilo odsječeno od ostatka svijeta, ljudi su u bujici spašavali goli život, a jedan potres razorio je sve kuće u gradu


Matej Devčić
13.05.2019.19:00
14 tisuća domova danima je bilo odsječeno od ostatka svijeta, ljudi su u bujici spašavali goli život, a jedan potres razorio je sve kuće u gradu
Goran Mehkek/CROPIX

sažeto

Poplave, potresi, velike poplave te jake oluje obilježile su povijest Hrvatske


Matej Devčić
13.05.2019.19:00

Grad Zagreb pogodila jedna od jačih oluja, a udari vjetra, čija je jačina tijekom noći bila do 100 kilometara na sat, nisu se smirili niti tijekom jutra. Jak i olujan vjetar u Zagrebu je lomio grane drveća, rušio stabla, dizao krovove u zrak, stvarao štete na objektima i prijevoznim sredstvima, a uslijed prevrtanja drvenog štanda na Trgu bana Josipa Jelačića i na Črnomercu ozlijeđene su dvije osobe.

DHMZ je upozorio da su tijekom današnjeg dana na području Zagrebačke regije mogući olujni i orkanski udari sjevernog i sjeveroistočnog vjetra, a moguća je jačina udara od 65 do 120 km/h, što je najjači udar u Zagrebu u posljednjih 45 godina. Nevrijeme je zahvatilo i ostatak Hrvatske te je radilo probleme i diljem obale.

Srdjan Vrancic/CROPIX

Teodor stvorio kaos diljem Hrvatske i odnio ljudski život

Najjače olujno nevrijeme koje je izazvalo kaos u Zagrebu i ostatku zemlje je Teodor, a radilo se o cikloni sa sjevera Europe koja je naša područja zahvatila 11. studenog 2013. godine.

Teodor je u mjestu Mirkovec Breznički kraj Novog Marofa odnio jedan život nakon što se zbog jakog udara vjetra srušilo stablo na 46-godišnjeg muškarca, dvojica radnika u Marčeljevoj Dragi u Rijeci teško su strada u padu s krova zbog jake bure, a u Rijeci je jaka bura podignula vatrogasca u zrak s krovom kojeg je pokušao maknuti s ulice te ga bacila na zgradu.

U Zagrebu je tada vjetar otpuhao limeni krov sa zgrade u kojoj su smještene zagrebačka 18. gimnazija i OŠ Ivan Goran Kovačić, urušio se dio stare glavne zgrade Paromlin te je na zagrebačkom Sljemenu srušio tisuće stabala.

Ciklona Donat rezultirala najvećom prirodnom katastrofom u državi

Hrvatsku je godinu dana kasnije u svibnju zahvatila ciklona Donat koja je sa sobom donijela obilne količine kiše, što je rezultiralo najvećom prirodnom katastrofom u našoj državi.

S velikim količinama kiše rastao je i vodostaj rijeka, a poplave su bile neminovne. Najugroženiji su bili dijelovi županjske i brodske Posavine: rijeka Sava dostigla je rekordnu razinu te je probila nedavno obnovljene nasipe kod Rajevog sela i Račinovaca, a vremenska razlika puknuća između nasipa bila je samo 23 minute.

Hladna, prljava i muljevita voda je tog 17. svibnja 2014. godine poput tsunamija prodrla u sela županjske Posavine.

Goran Mehkek/CROPIX

Strahovita poplava koja je iza sebe ostavila golemu štetu

Evakuirano je nekoliko tisuća stanovnika Gunje, Račinovaca, Rajeva Sela, Bošnjaka, Vrbanje, Drenovaca, Strošinaca, Đurića, Posavskih Podgajaca i Soljana.

U katastrofalnim poplavama poginule su dvije osobe, a tisuće ljudi ostalo je bez domova. Voda je za sobom ostavila tone mrtvih životinja i golemu materijalnu štetu. Tada su najveći dio posla odradili vojska, GSS i vatrogasci koji su u određena mjesta mogli ulaziti samo amfibijama.

GSS, vojska i brojni volonteri iz različitih udruga diljem zemlje danima su spašavali životinje: krave, svinje, pse, mačke, perad, papige, a izvukli su tvora, pauna i pitona.

40 tisuća ljudi u Zagrebu zbog poplave ostalo bez krova nad glavom

Pedeset godina prije Gunje, zbog obilnih kiša veliku prirodnu katastrofu doživjela je i hrvatska metropola. Naime, 1964. godine u Zagrebu je Sava poplavila trećinu grada i odnijela 17 života, a u naglom naletu vode najviše su stradala zagrebačka naselja Trešnjevka, koja je pala među prvima, Trnje, Peščenica i Novi Zagreb. U starom dijelu Zagreba su oglasila zvona za uzbunu, dok u ostatku grada uzbune nije bilo.

Voda je uništila 15 tisuća stambenih zgrada i oštetila još njih 35 tisuća na poplavljenom području, poplavom je izravno bilo pogođeno 183 tisuće ljudi, a njih 40 tisuća ostalo je bez krova nad glavom. Stanovništvo je brzo organizirano za podizanje privremenih nasipa i spašavanje ljudi koji su pohrlili u više dijelove grada, a Savskom cestom su, uz tramvaje, vozili i čamci.

Razorni potresi u Zagrebu i Dubrovniku 

Druga prirodna katastrofa koja je pogodila Zagreb bio je potres i to davne 1880 godine. Potres je bio jačine 6,3 stupnja po Richterovoj ljestvici i, iako nije odnio mnogo ljudskih života jer je poginula samo jedna osoba, ostavio je velike posljedice na razvoj grada. Prema starim zapisima ističe se da ni jedna kuća nije pošteđena, a ukupan broj oštećenih objekata popeo se na 1758 kuća. Iako je zbog tog događaja mnogo stanovništva napustilo grad.

Potres je napravio i veliku štetu u Dubrovniku 6. travnja 1667. godine kada je razorna snaga od 7,6 stupnjeva prema Richteru gotovo uništila grad. U njemu je poginulo oko tri tisuće ljudi, četiri tisuće je ostalo zakopano ispod ruševina, a među poginulima se nalazio i velik broj dubrovačke vlastele.

Dubrovnik je tada pogođen i s nekoliko manjih tsunamija, a požar koji je gorio još 20 dana i pljačkaši koji su harali ruševinama uništili su veliko kulturno i materijalno bogatstvo. U nedavnoj povijesti veliki potres zatresao je Ston 5. rujna 1996. godine, a tada su potpuno uništena tri sela te je izazvana i velika materijalna šteta. Potres je bio jačine 5,6 stupnjeva prema Richteru.

Ciklona Dorothy poharala Dalmaciju ostavljajući pustoš

Osim ovih izdvojenih prirodnih katastrofa koje su se dogodile u Hrvatskoj, valja spomenuti i neke ekstremne vremenske uvjete kojima smo svjedočili tijekom posljednjih godina. U veljači 2014. godine Gorski kotar je praktički u potpunosti bio okovan ledom i odsječen od ostatka zemlje, a pritom je 14 tisuća kućanstava ostalo bez struje.

Zbog pada napona električne energije vozače nije bilo moguće upozoriti na stanje u prometu preko promjenjive svjetlosne signalizacije. Interventne ekipe na terenu predano su radile kako bi stanovnicima Gorskog kotara osigurali normalne životne uvjete, a prilikom jedne intervencije lakše je ozlijeđen vatrogasac na kojeg je palo deblo.

U isto vrijeme godinu dana kasnije u Splitu je zabilježen udar bure od 155 km/h, što se do tada smatralo najvećom brzinom bilo kojega vjetra koji je puhao u ovom dalmatinskom gradu od 2004. godine kada je ciklona Dorothy poharala Dalmaciju ostavljajući pustoš uz obalu, a udar bure iznosio je 174,6 km/h.

Jure Miskovic/CROPIX/Ilustracija

Najveća brzina vjetra u Hrvatskoj zabilježena 1998. godine

No, u veljači ove godine na splitskom Marjanu zabilježen je rekordan udar bure od 176 km/h (48,9 m/s) što je najveća poznata brzina vjetra uopće izmjerena u Splitu.

Od najvećih brzina vjetra koje su izmjerene u Hrvatskoj, prema službenim podacima, najjači udar od 248 km/h zabilježen je 21. prosinca 1998. godine na Masleničkom mostu. Drugi službeni najjači udar vjetra, također bure, zabilježen je na Paškom mostu, i iznosio je 234,72 km/h.

Treći najjači udar bure je izmjeren na Krčkom mostu i iznosio je 221,8 km/h, što se dogodilo za vrijeme ciklone Teodor, a četvrti najjači udar zabilježen je u Makarskoj i iznosio je 212,4 km/h. Također se radilo o buri. Peti najjači udar vjetra u Hrvatskoj je jugo, i to na Palagruži s 204,84 km/h.

Zagreb

Hrvatska

nevrijeme

oluja

vjetar

prirodne katastrofe

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter