50 GODINA STRIPA KOJI JE UTJECAO NA NAŠU POLITIKU

Alan Ford je karikatura političkog sistema kojeg je Hrvatska definitivno kopija. Tko je hrvatski Superhik, a koje su stranke koristile njegove poznate parole


Matej Devčić
11.03.2019.19:00
Alan Ford je karikatura političkog sistema kojeg je Hrvatska definitivno kopija. Tko je hrvatski Superhik, a koje su stranke koristile njegove poznate parole
Ognjen Gvozdenovic/CROPIX

sažeto

Alan Ford je već pedeset godina sastavni dio popularne kulture, a jak pečat ostavlja i u domaćem političkom kontekstu


Matej Devčić
11.03.2019.19:00

Nema osobe koja barem jednom u rukama nije držala Alana Forda. Taj kultni strip koji je ostavio značajan pečat kako u hrvatskoj, tako i u balkanskoj povijesti, u svibnju ove godine obilježava svoj zlatni pir.

Pola stoljeća je prošlo otkad su scenarist Luciano Secchi i crtač Roberto Raviola pod pseudonimima Max Bunker i Magnus iz svoje radionice u Italiji lansirali Alana Forda i njime zarazili mnoge generacije.

Kazališna forma s hladnoratovskom kulisom

Ideju za stvaranje stripa Bunker je u sebi nosio godinama, a prva verzija scenarija završena je 1967. godine, dok je prvi broj u Italiji objavljen u svibnju 1969. godine.

Bunker je, naime, htio kreirati vlastitu varijantu stare kazališne forme Commedia dell'arte i utopiti je u kulise hladnoratovskog New Yorka.

Privatna arhiva

Na temelju te stare kazališne forme stvorene su fizičke karakteristike, gegovi te postupci glavnih protagonista stripa, Grupe TNT koju čine Broj Jedan, Alan Ford, Bob Rock, Sir Oliver, Grunf, Šef, Jeremija, papiga Klodvik, pas Nosonja i zamorac Skviki.

Hrvat talijanski strip pretvorio u veliki hit

Alan Ford u tom vremenu bio je protuteža tadašnjem literarnom žanru u kojem je dominirao špijunski triler u čijem su centru pozornosti tajni agenti. Alan je, pak, bio čista suprotnost tajnim agentima. On je anti James Bond, patološki naivac i optimist usprkos nesavršenom svijetu kojim je u stripu okružen.

Alan Ford, doduše, nikada nije preveden na engleski, a u ostatku svijeta gdje ga se pokušalo prevesti doživio je svega nekoliko izdanja zbog čega nikad nije završio na nekom masovnijem društvenom radaru.

Veliki uspjeh ovaj kultni strip je polučio na području bivše Jugoslavije, a zaslugu za to treba pripisati Nenadu Brixyju, književniku, novinaru, komediografu i prevoditelju koji je opskurni talijanski strip pretvorio u veliki hit.

Marko Miscevic /CROPIX

Njegov sin Davor Brixy, koji je i sam sudjelovao u prijevodu i obradi nekih kasnijih brojeva, tvrdi kako se njegov otac od početka pridržavao prijevoda i obrade.

"Max Bunker kao scenarist nije imao previše mašte. Ona je kod njega postojala u prvih pedesetak epizoda iako je i to trebalo dosta promijeniti za hrvatske, u to doba jugoslavenske uvjete.

Bunker je sve bazirao na milanskom humoru, a moj otac je morao podosta toga obrađivati i dorađivati. To je bio stalni konflikt s Vjesnikom da se strip iz broja u broj štampa, no njegove ideje su prolazile", kazao je Davor za 100posto.

Kako su likovi iz Alana Forda završili u Saboru

Alan Ford postao je sastavni dio popularne kulture, a jak pečat ostavlja i u političkom kontekstu. Vratimo li se u 2011., sjetit ćemo se Kukuriku koalicije. "Bolje dug život, nego život na dug", "Naš je posao da osiguramo vaš posao", "Izvoziti ideje, a ne pametnu mladost" ili "U plusu tri plaće, a ne u minusu da ti se plače", samo su neke od parola koje su vrištale s predizbornih Kukuriku plakata i koje zvuče kao da su ispale iz Alana Forda.

Citati iz Alana Forda često su se provlačili i po Saboru, a pojedini ministri dobili su nadimke po likovima iz kultnog stripa, najčešće po negativcima.

Recimo, prema pojedinim informacijama koje su dugo cirkulirale javnim prostorom bivši ministar financija Slavko Linić dobio je nadimak Superhik, a radi se o liku koji je bio najveći neprijatelj Grupe TNT koji je krao od siromašnih i nemoćnih kako bi dao bogatima.

Titula Superhika sustigla je i aktualnog ministra financija Zdravka Marića s obzirom na to da je njegova porezna reforma prozvana Superhikovom reformom. "Znam ja jako dobro tko je Superhik i ja to definitivno nisam", kazao je Marić u TV emisiji Točka na tjedan N1 televizije.

Goran Mehkek / CROPIX

"Alan Ford je karikatura političkog sistema kojeg je Hrvatska definitivno kopija. Koliko god se nekad ismijavali s Talijanima, njihova politika je poznata po ogromnoj korupciji i utjecaju mafije.

Hrvati se danas dobro pronalaze u tome, a prije toga su se sve zemlje bivše Jugoslavije pronalazile u tome. Alan Ford je bio popularan i u Makedoniji, Crnoj Gori i Sloveniji", objašnjava Brixy te podsjeća i na kultnu spačku slovenskog lista "Mladina" u kojoj je objavljena lažna epizoda Alana Forda u kojoj se spominje Tito.

Psihijatar Herman Vukušić, inače pasionirani sakupljač stripova i ljubitelj Alana Forda, smatra kako je ovaj strip u kontekstu politike i društva pogodio ključne arhetipove.

"To su univerzalne podsvjesne kategorije, ponašanje obrazaca i likova. Mitski arhetipovi su heroji, Bogovi, a ovdje imate, recimo Superhika ali i Sir Olivera i Binga od kojih dolazi kultna izjava 'Halo Bing kako brat?'

Imate doslovce mitske figure prevaranta, ulizice. Doslovce ti ljudski modusi ponašanja su savršeno opisani na jedan sarkastičan i humorističan način. Alan Ford je jedan od stripova koji vrlo britko dočarava sve svakodnevne negativnosti ljudske prirode. Što znamo za sebe ne želimo priznati, to ti Alan Ford vrlo jasno, britko i duhovito pljusne u facu", tvrdi Vukušić.

"Sarkazam i crni humor u stripu vuku na životni optimizam te je njegova poruka da uvijek postoji nekakav izlaz makar on bio satirički obojen", smatra Vukušić.

Svakidašnje fraze iz stripa postale podobne za Sabor

Politički analitičar Žarko Puhovski za 100posto tvrdi da je svojevrsna infiltracija Alana Forda u političku sferu počela još nakon prvih izbora u Hrvatskoj.

"Na neki način došlo je do proletiziranja politike. Više niste imali doduše neizabrane funkcionere kao u starom sustavu koji su bili jasno odijeljeni od tzv. običnog naroda, nego su ti obični ljudi koji su praktički živjeli kraj nas došli u Sabor i Vladu.

Darko Tomas/CROPIX

Ljudi su govorili koliko čudnih pa i glupih ljudi ima u politici. To prije nisu vidjeli i došlo je do prodora svakidašnjeg života u visoku politiku. Ona je prestala biti visoka i postala je odjeljak, recimo to tako razred, ali ne najviši, svakidašnjeg društvenog života, a ljudi koji vode naciju, osim Franje Tuđmana koji je imao posebnu funkciju neko vrijeme kao nekakav otac nacije, su se pokazali ljudima koji govore jednake besmislice kao i naši susjedi čak i kad se ne napiju.

To je učinilo to da je politika s jedne strane izgubila na ugledu i danas se o njoj govori negativno, a s druge strane da su svakidašnje fraze iz krčme iza ugla postale podobne za Sabor, Vladu ili više sfere društvenog života", objašnjava Puhovski komentirajući fenomen Alana Forda.

Ratna alanfordovska scena

Strip je, kako tvrdi, bio relevantan na području Jugoslavije, ali i Hrvatske, jer je bivša država bila na nekoj vrsti razmeđe. "Vicevi koji se odnose na totalitaran ili kvazitotalitaran poredak mogli su se razumjeti jer smo to iskustvo imali u Jugoslaviji. Istovremeno se moglo objavljivati nešto što se tome ruga, za razliku od drugih država poput Poljske ili Čehoslovačke u kojima strip nije mogao biti objavljen", tvrdi Puhovski.

Prisjeća se i jedne ratne scene koja je za njega, kako tvrdi, bila alanfordovska. "Čitava ta priča za mene je počela zaprepašćujuće kada je došlo do intervencije JNA u Sloveniji i kada se zapovjednik teritorijalne obrane Slovenije Janez Janša pojavio u uniformi na čijem je rukavu pisao broj 1.

Nama koji smo znali za taj strip to je djelovalo komično, u smislu da život oponaša strip, no s druge strane smo znali da se radi o nečemu što nije sasvim komično", priča Puhovski.

Smatra i kako se pokazalo da su obrasci tog stripa postali dijelom pučke svijesti, odnosno "kolektivno nesvjesnog". "Mnogi citiraju i ne znajući taj strip kao neku vrstu opće mudrosti. On je postao dijelom rezervne formulacije koje vam trebaju za neke paradoksalne ili neuobičajene situacije", zaključuje Puhovski.

"Alan Ford je bio zgodna metafora za to što se već dešava"

Lazar Džamić, autor knjige "Cvjećarnica u Kući cveća" u kojoj se temeljito bavi fenomenom ovoga stripa, slaže se s tvrdnjom Žarkom Puhovskim.

Džamić je za 100posto kazao kako je Alan Ford "svima poznata metafora za nadrelanu farsu kojom smo okruženi na Balkanu". "Alan Ford je laka mašina za citiranje jer, ako je to i Nenad Brixy svojevremeno rekao, 'u svakom broju nađem nekog poznatog'.

Tomislav Krist /CROPIX

Alan Ford je kritika svakog korumpiranog društva u kome službene strukture pokušavaju realnost predstaviti ljepšom i boljom nego što stvarno jest, dok se ispod službene propagande dešava festival grdobe, karikature i groteske.

Drugim riječima, Alan Ford nije utjecao na domaću politiku, samo je bio zgodna metafora za to što se već dešava", objašnjava Džamić. I nije se teško složiti s njime. Kako i sam u knjizi navodi, Alan Ford je na našim prostorima nešto više od običnog kulturnog artefakta te je jedan od rijetkih stripova koji je ostao u sjećanju nekoliko generacija ali i bio vrelo inspiracije za mnoge kasnije uratke poput serija "Alo Alo" ili "Top lista nadrealista".

Alan Ford

Magnus

Max Bunker

50 godina

newsletter

Prijavite se na Newsletter