Novo bure baruta

Beograd i Priština svađaju se oko podjele Kosova, Dodik zaziva novu Veliku Srbiju, a Rusi već trljaju ruke. Sprema li se novi rat na Balkanu?


Robin Mikulić
07.08.2018.12:25
Beograd i Priština svađaju se oko podjele Kosova, Dodik zaziva novu Veliku Srbiju, a Rusi već trljaju ruke. Sprema li se novi rat na Balkanu?
Reuters

sažeto

Krhki mir koji je regiji zagrantiralo potpisivanje Daytonskog sporazuma, dakle direktna intervencija SAD-a i NATO-a, mogao bi se slomiti pod pritiskom, a od svega bi najviše profitirala Rusija


Robin Mikulić
07.08.2018.12:25

Mogućnost izbijanja nasilja na sjeveru Kosova, ideje o podjeli Kosova i BiH te risanje novih etničkih zemljovida negativno utječu na stabilnost i mir u regiji. Ulje na vatru svakako dolijeva i goruća debata između Hrvatske i Srbije koje se, kao što ovih dana imamo prilike svjedočiti, nikad neće složiti o prošlosti.

Beograd je dosad ideju o podjeli Kosova pokušao realizirati u pregovorima s Briselom. Ulogu zločestog policajca u toj je igri preuzeo šef srpske diplomacije Ivica Dačić koji se je bez dlake na jeziku zauzeo za trajno razgraničenje Srba i Albanaca na Kosovu. Budući da se pokazalo da Srbija po tom pitanju od Brisela neće dobiti ništa, za istu se ideju javno zauzeo i srpski predsjednik.

Aleksandar Vučić upozorava da se srpski narod mora pripremiti na to da će kroz 40 godina braniti Vranje, ne dođe li do razgraničenja s Albancima. Prema njegovom mišljenju demografija je najbolje albansko oružje. Za obranu se priprema i kosovski premijer. Ramush Haradinaj je uvjeren da ideja o podjeli Kosova vodi u rat sa Srbijom, pišu susjedni mediji.

Srbi pomoć traže od Moskve i Washingtona

Priča o podjeli Kosova opasna je bez obzira na to radi li se tek o Vučićevom taktičkom manevru ili ne. Prijetnja podjelom jedan je od ključnih razloga zbog kojih Priština zavlači s oblikovanjem skupnosti srpskih općina, procesu koji je s Beogradom dogovorila još 2013. godine.

Podjela Kosova na srpski sjever i albanski jug, koja je inače stalno u igri, noćna je mora Prištine. Sve upućuje na to da Beograd očekuje da bi uz pomoć ruskog predsjednika Vladimira Putina za ideju o podjeli Kosova mogao zagrijati i nepredvidljivog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Kako izvještavaju kosovski mediji, Putin i Trump o toj su temi već razgovarali u Helsinkiju.

Iako je svima jasno da do podjele Kosova neće doći, neprestana će napetost između dvije kosovske nacije nacionalne manjine poticati na iseljavanje iz etički miješanih dijelova zemlje.

Republika Srpska traži isti tretan kao Kosovo

O novom razgraničenju država po etičkom principu u regiji ne sanja samo srpski predsjednik. Prema mišljenju analitičara Milorad Dodik negiranjem najtežih srpskih zločina i genocida planira evocirati predratni identitet bosanskih Srba. Njegovo, zasad hipotetično, objašnjenje novog vojnog konflikta u BiH o tome tko će s kime protiv koga i kome će na kraju pripasti pobjeda uvelike podsjeća  na riječi bivšeg političkog vođe bosanskih Srba i haškog osuđenika Radovana Karadžića.

Dodik je izjavio i da će Banja Luka zahtjevati članstvo pri UN-u i drugim međunarodnim organizacijama, pristupi li im Kosovo. Kao što je pojasnio, RS neće odstupiti od rezolucije koju je donijela banjalučka skupština. U toj se rezoluciji traži potvrda državnog statusa RS-a, dođe li do novih međunarodnih praksi u priznavanju prava na samoodređenje. Opravdava se će svijet argumentaciju koju koristi kad je riječ o Kosovu morati primijeniti i na BiH te da bi s toga, kad se upliće u odnose Beograda i Prištine, trebao istovremeno misliti i na rješenje pitanja statusa RS-a.

Separatistička retorika u RS-u služi i kao dodatan pritisak u pregovorima s Briselom, hrani strah pred novim ratovima u regiji te obnovu ostataka velike Srbije, a služi i kao alat u unutarnje-političkoj igri RS-a. Dodik uslijed predizborne kampanje igra na savezništvo, kad već ne može na ujedinjenje, sa Srbijom i svim ostalim predjelima u kojima žive Srbi. U taj okvir uključeni su i sjever Kosova kao i jaka srpska nacionalna manjina u Crnoj gori.

Tvrdi nacionalizam ne vodi nikamo osim u prošlost

Njegovom ratobornom diskursu zasigurno ne odmažu niti različiti pogledi Beograda i Zagreba na recentnu povijest. Vučić je Oluju, vojnu operaciju kojom je okončan Domovinski rat, proglasio etičkim čišćenjem. Otišao je Vučić i korak dalje ustvrdivši kako je Hitler htio svijet bez Židova, a Hrvatska Hrvatsku bez Srba.

Vučić niti jednom riječi nije preuzeo odgovornost Srba za zločine počinjene u Hrvatskoj koji su za vrijeme Domovinskoga rata buktjeli Hrvatskom. Jasno, nacionalistička retorika nije strana niti s ove strane granice i svima nam je jasno da nikome ne služi, a najmanje Srbima koji žive u Hrvatskoj i Hrvatima koji žive u Srbiji.

Krhki mir koji je regiji zagrantiralo potpisivanje Daytonskog sporazuma, dakle direktna intervencija SAD-a i NATO-a, mogao bi se u ovakvim okolnostima netrepeljivosti jednostavno slomiti pod pritiskom, a od svega bi najviše profitirala Rusija. Glavni cilj Moskve je ipak zaustavljanje širenja NATO-ov utjecaja na području bivše Jugoslavije. Stoga i ne čude pojačane aktivnosti Rusije na ovim područjima. Osim toga, potencijalna balkanska kriza odvrnula bi pogled svijetu od ruske aneksije Krima pa se Rusi s dobrim razlogom nadaju da bi se Moskvi u takvom raspletu situacije ako ne ukinule, onda barem smanjile nametnute sankcije.

Srbija

Kosovo

Vučić

dodik

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter