100posto reportaža

Bili smo u hrvatskom gradu u kojem je najveći broj blokiranih, svaki 6. stanovnik je pod ovrhom


Tomislav Kukec
23.05.2018.21:00
Bili smo u hrvatskom gradu u kojem je najveći broj blokiranih, svaki 6. stanovnik je pod ovrhom
Ranko Suvar / CROPIX

sažeto

Prema podacima Financijske agencije, upravo u Križevcima najviše je blokiranih građana pa tako svaki stanovnik ovog grada prosječno duguje 104 tisuće kuna


Tomislav Kukec
23.05.2018.21:00

Već treću godinu zaredom Križevci su grad sa najviše blokiranih osoba u Hrvatskoj. Statistički gledano, pod nekom ovrhom je svaki 6. radno sposobni stanovnik, a prosječno svaki Križevčanin duguje više od 100 tisuća kuna. Početkom ove godine 'pali' su na drugo mjesto, no onda su, prema posljednjim podacima Financijske agencije, početkom svibnja ponovno postali neslavni rekorder. 

Ranko Suvar / CROPIX

Stoga smo se zaputili u Križevce, kako bi pokušali pronaći odgovor na pitanje zašto ovaj simpatični gradić sa dvadesetak tisuća duša muku muči s ovrhama. Lijepog, sunčanog utorka u Križevcima nas je dočekala slika podijeljenog grada. S jedne strane maturanti su, kako im i priliči, bukom, vikom i pjesmom slavili posljednji dan srednje škole. 

Ranko Suvar / CROPIX

'Ovrha me šokirala'

Dok su se oni veselili na glavnom gradskom trgu, samo koju stotinu metara dalje, u socijalnoj samoposluzi križevačkog Crvenog križa, dvije žene na rubu suza došle su po pakete hrane. Siromaštvo je zahvatilo i ovaj, nekad vrlo bogat industrijski grad Središnje Hrvatske. Na vratima socijalne samoposluge dočekuje nas ravnateljica lokalnog Crvenog križa Đurđica Trbus.

"Imamo 415 korisnika iz Križevaca i četiri općine. Ljudi ovdje dolaze po osnovne potrepštine koje si često ne mogu priuštiti. Ima mnogo ljudi koji su u potrebi i kojima naši paketi mnogo znače", govori nam Trbus pokazujući što su sve prikupili donacijama građana ali i tvrtki. Tu su paketi pašteta, brašna, ulja, tjestenine, gelovi za tuširanje, higijenski ulošci... Sve ono što si mnogi, na žalost, ne mogu priuštiti, a nužno im je potrebno. 

Ranko Suvar / CROPIX

Gospođa Nevenka živi sama. Pod ovrhom je već godinama. Posljednji put radila je u turizmu prije tri godine, na obali Jadrana. 

"Šokirala sam se kad sam vidjela da sam pod ovrhom. U probleme s dugovima uveo me bivši muž, a ja to sada otplaćujem. Radila sam i dobila plaću, a onda su mi u banci rekli da je ne mogu podići. Tada još nisam imala zaštićen račun. Uzeli su mi sve. Nisam imala od čega živjeti i raditi na moru...", govori nam svoju priču Nevenka otirući suzu koja joj je pobjegla. Ovrha joj je uništila život, kaže. Nikada se od nje nije oporavila, pa su računi i sada blokirani. Zbog toga po osnovne namirnice za ručak dolazi u Crveni križ.

Dotukli ih teleoperateri i država

Ravnateljica Trbus kaže kako se u svome radu ona i njeni volonteri često susreću s teškim životnim pričama. Siromaštvo koje vlada u Križevcima zapravo je slika čitave Hrvatske, daleko od svjetala i stotina raskošnih dućana u centru Zagreba. Stvarnost je, u što ćete se  uvjeriti čim krenete van glavnog grada, surova i teška. 

"Ljudi su u velikim problemima. Zato smo 2015.godine otvorili ovu socijalnu samoposlugu. Htjeli smo ljudima pomagati kroz godinu, a ne samo dijeliti hranu uoči velikih blagdana. Tako smo ostvarili suradnju sa Gradom, Caritasom, Centrom za socijalnu skrb i Volonterskim centrom Link. Svi mi zajedno pokušavamo prikupiti i podijeliti što je više moguće osnovnih potrepština, kako bi naši građani koji su u teškim životnim situacijama imali barem neku, osnovnu pomoć", govori gospođa Trbus. 

Ranko Suvar / CROPIX

Teško je reći što je grad dovelo u situaciju da je neslavni hrvatski rekorder po broju blokiranih. Svatko ima svoje mišljenje o tomu. Neki nam govore kako su razlog teleoperateri, koji su starijim stanovnicima znali slati račune za nepostojeće usluge, a onda ih ovršiti. Ima i onih koji tvrde da su se Križevčani previše zaduživali, a problem je nastao kada je dug trebalo platiti.

"Svi žele novi auto, otići na more ili na skijanje. A mogućnosti to često ne dozvoljavaju. Ja ne idem na more jer znam da za to nemam novaca. A ljudi nekada precijene svoje mogućnosti, podignu kredit, zaduže se i shvate da nemaju kako platiti. Trebali bismo svi biti malo discipliraniji", govori nam stariji Križevčanin. 

Dugovi koji neće biti plaćeni

Marija Škrlec, tajnica križevačkog Udruženja obrtnika, kaže da je za velik broj ovrha odgovorna država, a žrtve su bili naivni poljoprivrednici. 

"Mnogi naši poljoprivrednici u jednom su trenutku odlučili da će si sami uplaćivati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Radili su to kako bi imali pravo na zdravstveno, te kako bi osigurali kakvu-takvu penziju kad više neće biti u stanju raditi. No, mnogi od njih pali su u novčane poteškoće i više to nisu mogli plaćati. Neki nisu ni znali da se treba odjaviti, mislili su da im država naprosto više neće obračunavati staž ako prestanu plaćati. Drugi su se, pak, pokušali odjaviti ali u brojnim slučajevima, zbog propisa, to nije bilo moguće. I tako su nastali golemi dugovi koji sada dolaze na naplatu, a ljudi ih nemaju kako platiti", govori nam Škrlec koja se u svom radu svakodnevno susreće s blokiranim ljudima. 

Ranko Suvar / CROPIX

Smatra kako bi se država trebala aktivnije uključiti u rješavanje križevačkih problema, jer mnogi od tih dugova vrlo vjerojatno nikad neće biti naplaćeni. 

Upravljanje gradom prošle je godine preuzeo mladi, neovisni gradonačelnik Mario Rajn. Kaže kako je svjestan problema s kojima se njegovi sugrađani susreću, zbog čega mu je prioritet oživjeti zamrlo križevačko gospodarstvo.

Ranko Suvar / CROPIX

"Nekada je naš grad bio veliko industrijsko središto. Imali smo velika poduzeća u kojima je radilo do pet tisuća ljudi. Danas su sva ta poduzeća ugašena ili su otišla iz Križevaca. Danas imamo samo građevinsko poduzeće Radnik i Križevački trgovački centar KTC. Nešto malo ljudi radi u trgovini, a većina posao traži u Zagrebu. Dok su velike firme bile žive, nisu to bile baš velike plaće, ali ljudi su barem imali stabilnost i sigurnost", objašnjava nam Rajn. 

Kaže kako se u Križevcima itekako osjeća apatija koja proizlazi iz činjenice da je velik broj stanovnika pod blokadom. 

"Grad tu pokušava pomoći koliko može, no ljudi uglavnom nisu dužni nama nego bankama i teleoperaterima. Sa bankama smo pokušali naći neći neki način da se ljude na neko vrijeme deblokira, omogući im da stanu na noge i otplate svoje dugove. Nisu pokazali previše interesa. S naše strane pokušavamo pomoći tako da za manje dugove komunalnom poduzećnu ne pokrećemo ovršni postupak, ili barem ne tako revno, jer smo svjesni da ćemo ljude dovesti u situaciju da su troškovi ovrhe veći od duga, a to nam nije cilj", kaže Rajn. 

Ranko Suvar / CROPIX

Ističe kako Grad ima razne soijalne mjere, uključujući jednokratnu financijsku pomoć od 1000 kuna, subvenciju režijskih troškova do 400 kuna mjesečno, pa čak i socijalne stanove od kojih su dva trenutno prazna. No, prioritet  je pokrenuti gospodarstvo, a Križevci se žele okrenuti visokoj tehnologiji. Tako se sada po jedinstvenom modelu gradi prva fotonaponska elektrana koju će financirati građani, a  uloženi novac zajamčeno dobiti s kamatama. Privlače i IT tvrtke, a ovih se dana potpisuje ugovor o investiciji s jednom tvrtkom koja će zaposliti 12 Križevčana. 

No, sve su to mjere kojima treba dugo da se 'razmašu'. A do tad još će mnogo Križevčana u suzama obići socijalnu samoposlugu nakon što shvate da im je ovrha počistila račun. 

reportaza

Križevci

ovrhe

blokade

Podijeli članak