Da se ne zaboravi

Bliži se Dan sjećanja na holokaust, a zabrinjava podatak da mladi diljem svijeta ne znaju što je to Auschwitz


Mia Mitrović
25.01.2019.17:00
Bliži se Dan sjećanja na holokaust, a zabrinjava podatak da mladi diljem svijeta ne znaju što je to Auschwitz
iStock

sažeto

Bliži se Dan sjećanja na Holokaust, vrijeme kada se prisjećamo tragičnih priča preživjelih da se ne zaboravi


Mia Mitrović
25.01.2019.17:00

U današnje vrijeme kada se ponovno pojavljuju političke struje koje pokušavaju negirati monstruozne zločine koje je u Drugom svjetskom ratu počinila nacistička Njemačka i njeni kolaboracionisti među koje je, ne zaboravimo, spadala i Nezavisna država Hrvatska pod kvislinškim ustaškim režimom Ante Pavelića, obilježavanje Dana sjećanja na holokaust važnije je nego ikada prije.

Zločine koji su počinjeni u ime nacističke ideologije ne smijemo zaboraviti. Washington post lani je objavio zastrašujuće podatke da 66% milenijalaca u SAD-u ne zna što je to Auschwitz, a njih čak 22% ne zna što je holokaust. Anketa jedne židovske nevladine udruge iz 2014. pokazala je da svaki treći Hrvat ima antisemitske stavove i da su stanovnici Hrvatskoj u većoj mjeri antisemiti nego Nijemci ili Talijani.

Procjenjuje se da je u samo četiri godine trajanja holokausta, od 1941. kada se počelo provoditi Hitlerovo 'Konačno rješenje židovskog pitanja' pa do kraja rata ubijeno oko 6 milijuna Židova, 5 milijuna Slavena, 2 milijuna Poljaka, 200.000 Roma, 250.000 psihičkih bolesnika i osoba s invaliditetom te 9 000 homoseksualaca. Datum Dana sjećanja na Holokaust obilježava se 27. siječnja jer je tog dana 1945. Crvena Armija ušla u Auschwitz, oslobodila preostalih 7.500 zatvorenika te svijetu razotkrila razmjere tragedije holokausta koja se pamti kao jedan od najvećih zločina koje je čovjek ikada počinio.

Holokaust se provodio na prostorima Hrvatske i bivše Jugoslavije. Nakon kapitulacije kraljevine Jugoslavije, vlast u Beogradu preuzimaju četnici pod vodstvom Milana Nedića i stavljaju se na raspolaganje nacistima. Već u kolovozu 1942. njemački general Alexander Löhr proglašava Srbiju 'Judenfrei' zemljom. U Nezavisnoj državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. djelovalo je nekoliko logora gdje su ubijeni i mučeni Židovi, Srbi i protivnici ustaškog režima, a najzloglasniji među njima bio je Radni logor Jasenovac. 

Oko broja žrtava logora Jasenovac i dalje se lome koplja povjesničara

Foto: Darko Tomas / CROPIX

Oko broja žrtava logora Jasenovac i dalje se lome koplja povjesničara, a zabrinjava pojava sve većeg broja revizionista koji tvrde da se pokolj u Jasenovcu uopće nije ni dogodio, a na našu sramotu, njihove su tvrdnje unesene među prve ulomke hrvatske Wikipedije o Jasenovcu. Eminentni hrvatski stručnjak za Jasenovac dr. Ivo Goldstein navodi podatak da je do sada identificirano 83.000 jasenovačkih žrtava , no da je stvaran broj oko 100.000.

I dok već desetljećima ne jenjava polemika o tome koliko je bilo žrtava i čiji su zločini monstruozniji, oni ustaša ili partizana, nitko ne problematizira činjenicu što je na teritoriju Hrvatske takvo nešto uopće i postojalo. Hrvatska se još uvijek odbija suočiti sa sramotnom istinom o Drugom svjetskom ratu. Spomen područje Jasenovac u školskom kurikulumu nije označeno ni predviđeno kao mjesto koje bi trebali posjetiti hrvatski đaci, a dušobrižnici se kasnije čude zbog njihovog apsolutnog nepoznavanja hrvatske povijesti 20. stoljeća.

Tisuće premlaćenih i preklanih

Foto: Boris Kovacev / CROPIX

Svjedočanstva preživjelih tjeraju suze na oči svakome tko ih pročita jer pripovijedaju istinu o jednoj od najgorih sramota hrvatskog naroda.

"Nekada je u logoru bio velik broj Cigana, koje su nekrive hvatali po cijeloj NDH i dogonili u Jasenovac. Došlo je ovamo možda deset, a možda i dvadeset hiljada, a ostala su, eto, samo dvojica. Za sjeme.... Od jedne oveće skupine Cigana formirala se tako zvana grobarska grupa, koja je prebačena u Gradinu. Imala je dužnost da svlači pobijene žrtve i da sortira tako dobivenu odjeću...Bio je to golem, naporan posao, praćen očajnim krikovima i zapomaganjima žrtava, što su u neprekidnim kolonama pristizale na klaonicu. Pojili su ih velikim količinama rakije, jer su samo u skoro potpuno pijanom stanju mogli vršiti taj infernalni posao u jamama, u kojima je bilo na hiljade premlaćenih i preklanih ljudskih tjelesa. Mnogi od njih izgubili su pamet, pa su ih odvodili na »lakši rad« nekuda drugamo. Oni se, naravno, nikada više nisu vratili. Kampanja klanja trajala je dugo, skoro neprekidno dvije godine", ispričao je Marko Riffer, jedan od onih koji su preživjeli Jasenovac, a njih je iz godine u godinu sve manje.

Osim u Jasenovac, hrvatski su židovi slani u koncentracijske logore diljem teritorija okupiranog od nacista. Takvu sudbinu kao dječak doživio je danas slavni holivudski producent hrvatskih korijena, Branko Lustig. Kao dijete Lustig je dvije godine proveo u Auschwitzu i Bergen-Belsenu. Na dan kada je Auschwitz oslobođen imao je 30 kilograma, a svoje preživljavanje pripisuje njemačkom časniku koji je poznavao njegova oca. Većina Lustigove obitelji stradala je u logorima, svi osim majke koju je pronašao nakon rata.

Tajna broja A3317

iStock

Lustig je zbog svog tragičnog iskustva kasnije postao producent 'Schindlerove liste', jednog od najboljih filmova o holokaustu koji su ikad snimljeni. Priča se da je Lustig tjednima i mjesecima pokušavao doći do Spielberga, bez većeg uspjeha. Bio je jako uporan kod njegove tadašnje tajnice Kathleen Kennedy koja je danas jedna od najmoćnijih žena Hollywooda. Na kraju mu je navodno zakazala sastanak, samo da ga se riješi.

"Dođite u petak u dva. Imate deset minuta", rekla mu je.

Kada ga je Spielberg primio, nije okolišao.

"Čuo sam da snimate film o holokaustu. Ja ću biti producent tog filma", kazao mu je. Spielberg mu se na to nasmijao:

"Gospodine Lustig, to nema nikakvog smisla. Mogu imati bilo kojeg producenta na svijetu. Što ćete mi vi?"

"Pokazat ću vam", odgovorio je Branko, otkopčao košulju i pokazao mu jedinu tetovažu koju je imao. Bio je to tetovirani broj A3317, oznaka koju su dobili svi logoraši u Auschwitzu. Spielberg se na to smrznuo. Sastanak koji je trebao trajati deset minuta, trajao je satima. Na rastanku, Spielberg je poljubio njegov broj i kazao 'vi ćete producirati moj film', a za Schindlerovu listu Branko Lustig osvojio je svog prvog Oscara.

Prije nekoliko godina Lustig je u Auschwitzu održao svoju bar micvu koju nije uspio imati kao logoraš, a o tome govori u dokumentarnom filmu znakovitog imena 'Da se ne zaboravi'.

holokaust

Jasenovac

Auschwitz

Dan sjećanja

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter