BUREK, ĆEVAPI I FARAONSKI GROBOVI

Bosanske piramide privlače tisuće turista: 'Ako se u Međugorju svaki dan ukazuje Gospa, pa svi od tog lijepo žive, a što mi ne bi imali piramide'


Tomislav Kukec
15.08.2018.19:00
Bosanske piramide privlače tisuće turista: 'Ako se u Međugorju svaki dan ukazuje Gospa, pa svi od tog lijepo žive, a što mi ne bi imali piramide'
Cropix

sažeto

Visoko je postalo jedno od najvažnijih turističkih središta u susjednoj nam zemlji, pa visočki kraj svake godine pohode tisuće ljudi iz cijelog svijeta.


Tomislav Kukec
15.08.2018.19:00

Prošlo je više od dvanaest godina otkako je dr. Semir Osmanagić potresao svjetsku znanstvenu javnost otkrićem 'bosanskih piramida'.

Osmanagić je 2006. ustvrdio kako se u Visokom, naselju tridesetak minuta vožnje od Sarajeva, nalazhi planina Visočica koja nije djelo prirode, već ljudskih ruku. Jedinstven oblik planine davao mu je za pravo, pa se u Bosnu i Hercegovinu sjatila bulumenta svakolikih znanstvenika i onih koji će to tek postati, kako bi istražili fenomen moguće piramide na europskom tlu. 

Energetske točke

Otada naovamo, Visoko je postalo jedno od najvažnijih turističkih središta u susjednoj nam zemlji, pa visočki kraj svake godine pohode tisuće ljudi iz cijelog svijeta. Dolaze iz različitih razloga, no većina ih je uvjerena kako je 'europska dolina piramida' stvarna. Velik dio posjetitelja vjeruje i kako bosanske piramide imaju iscjeliteljsku moć, a gotovo dvije tisuće četvornih metara prokopanih tunela između piramida sadrže i 'energetske točke', odnosno mjesta na kojima energija cirkulira frekvencijom koja može imati pozitivan utjecaj na ljudski organizam. 

Cropix

"Bila sam tamo više puta. Nisam sektaš, ne vjerujem u teorije zavjere, pravnica sam po struci. Ali nakon samo dvadeset minuta u tunelima moja astma kao da je nestala, sasvim normalno sam disala. Ne znam što se tamo događa, ali pomaže ljudima", govori nam gospođa Ana, prognanica iz Banja Luke, koja je u Visoko došla krajem devedesetih, kada se o piramidama u Bosni još nije govorilo. 

Bosanske piramide teorija su arheologa Semira Osmanagića koji tvrdi da se nedaleko od grada Visokog, naselja s tek tridesetak tisuća žitelja nadomak bosanskohercegovačke metropole, nalazi više piramida izgrađenih ljudskom rukom u davnoj prošlosti. Prema istoj teoriji najveća piramida, Piramida Sunca, je prva takve vrste u Europi. Riječ je o brdu Visočica. Brdo Plješevica je, smatra Osmanagić, 'Piramida mjeseca', dok se na drugoj strani nalazi 'Piramida Bosanskog Zmaja'.

Osmanagić vjeruje kako su bosanske piramide starije čak i od egipatskih počivališta faraona. Pritom se izložio pravoj 'paljbi' kolega arheologa koji smatraju da je riječ o kvaziznanstvenim teorijama, te samu ideju postojanja piramida u BiH smatraju suludom. No, to nije spriječilo navalu turista, 'alternativaca' iz čitavog svijeta koji u BiH dolaze kako bi razgledali piramide. 

Cropix

Ogroman marketing

Dapače, u vrijeme našeg posjeta u obližnjem Sarajevu punom se parom održavao Sarajevo film festival, najznačajniji bosanskohercegovački turistički događaj koji u grad uvijek privuče tisuće turista. Vjerovali smo, stoga, da su smještajni kapaciteti Visokog popunjeni zbog festivala, no naši su nas domaćini razuvjerili. 

"Ma nema to veze s festivalom. Visoko je stalno puno. Svi dolaze radi piramida, marketing je ogroman", govori nam starija stanovnica Visokog. 

Simpatičan je podatak da se u Visokom nalazi oko 170 privatnih apartmana koji su na raspolaganju turistima. Cijena im varira, ovisno o blizini piramidama i pruženom komforu, pa se noćenje u Visokom može pronaći već za desetak eura, no ima i apartmana od pedeset do sto eura za noć. Ne znamo je li informacija točna, no u Visokom nas uvjeravaju kako od tih 170, čak 150 apartmana radi 'na crno', što za ovo područje nije neuobičajena pojava. 

Bila priča o piramidama istina ili ne, činjenica je da je podigla ovaj kraj. Treba znati kako je, prema podacima koje je prije nekoliko dana objavio tiražni sarajevski dnevnik Dnevni Avaz, Bosna i Hercegovina zemlja u kojoj svaki šesti stanovnik liježe gladan. Stopa siromaštva pregolema je, pa fenomen bosanskih piramida treba sagledati i ekonomski, kao čimbenik razvoja inače napuštenog i zaboravljenog kraja. Ili, kako se lijepo izrazio jedan naš sugovornik: 'Ako se u Međugorju svaki dan ukazuje Gospa, pa svi od tog lijepo žive, a što mi ne bi imali piramide". 

piramide

Semir Osmanagić

alternativa

Bosanske piramide

Piramida sunca

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter