I Hrvati imaju svoje adute

Čuli ste za Dark web, no znate li što je Dark ili 'crni' turizam? Ljude očito zanima patnja, smrt i stradanje...


Mia Peretić
08.09.2018.11:00
Čuli ste za Dark web, no znate li što je Dark ili 'crni' turizam? Ljude očito zanima patnja, smrt i stradanje...
Zeljko Sop / Cropix

sažeto

Ovaj oblik turizma uključuje posjete "mračnim" mjestima kao što su bojišta, poprišta najtežih zločina ili genocida poput, primjerice, koncentracijskih logora


Mia Peretić
08.09.2018.11:00

Iako se turistička sezona polako primiče svome kraju, konstantno se govori o tome da bi Hrvatska trebala biti destinacija koja će napokon ponuditi više od sunca i mora, odnosno sezonskog turizma od kojeg je život i zarada ograničenog vijeka. Pitanje je vremena kada će se tržišta konkurentskih zemalja poput Grčke, Španjolske, Turske i Egipta oporaviti u punom kapacitetu i oteti nam dio kolača koji, mora se priznati, malo nepravedno grabimo proteklih godina.

Možda nam upravo to treba kako bismo konačno osuvremenili našu turističku ponudu, jer Hrvatska je povijest zaista bogata događanjima, što nam nije uvijek išlo u prilog, ali bi to sada definitivno mogli i trebali okrenuti u svoju korist.

Na ovim su se prostorima izmjenjivali osvajači, diktature, totalitarni i autoritarni režimi, događali krvavi ratovi, a sve je to ostavilo neke tragove na ovim prostorima. Mnoga od tih mjesta posjećuju se prigodno, jednom godišnje, a neka ni tada. Neka su prepuštena zubu vremena, da trunu i propadaju, a na njima bi se dalo čisto pristojno educirati i zaraditi.

Što je to 'crni' turizam?

Čuli ste za 'Dark' web, tu tamnu stranu interneta o kojoj se svašta priča i na kojoj se svašta nalazi. No, jeste li čuli za 'Dark' turizam, odnosno 'crni' turizam? Za početak, nema veze s radom na crno ili neprijavljivanjem poreza u općem smislu. 

Naime, ovaj oblik turizma uključuje posjete "mračnim" mjestima kao što su bojišta, poprišta najtežih zločina ili genocida poput, primjerice, koncentracijskih logora. Mračni turizam ostaje maleni segment u turizmu motiviran različitim pobudama kao što su tuga za bližnjima, sjećanje, obrazovanje, znatiželja, pa čak i zabava.

Turizam smrti i tuge

Tvrđa varijanta 'crnog' turizma zove se 'thanatoturizam', a dolazi od grčke riječi 'thanatos' što u prijevodu znači smrt. Takvi turisti obilaze mjesta koja imaju veze s nasilnom smrću, a najpoznatiji primjer je koncentracijski logor Auschwitz.

Turizam tuge obuhvaća mjesta prirodnih katastrofa ili onih izazvane ljudskim djelovanjem. Najbolji primjer ove vrste turizma je obilazak Zabranjene zone u Černobilu. 

Obilasci mjesta stradanja ili smrti

Lokacije 'crnog' turizma spadaju pod trendovsku vrstu turizma koja nije za svakoga i uglavnom je za one čiji pojam odmora ne uključuje izležavanje na plaži, te koje zanima, recimo to tako, malo drugačiji sadržaj. Pa iako smo dosad navodili svjetske lokalitete, Hrvatska je krcata mjestima koja odgovaraju opisu onog što bismo podveli pod crni turizam, no o kojima se samo povremeno piše, a s njima ništa ne radi. To su redom dvorci, vile, logori, mjesta u kojima su stolovali diktatori, ginuli politički i režimski zatvorenici, a izdvojili smo nekoliko primjera, no važno je reći da ih ima mnogo, mnogo više.

Vila Rebar

Vila Rebar je podignuta na južnim padinama Medvednice prema projektu Ivana Zemljaka i dograđivana u periodu nakon Drugog svjetskog rata. Tijekom Drugog svjetskog rata vilu je koristio Ante Pavelić kao vlastitu rezidenciju i ona je bila njegovo "Orlovo gnijezdo". Oko Vile Rebar je Pavelić dao izgraditi nekoliko bunkera i tunelsko sklonište. Vila Rebar povezana je s tim bunkerima uskim podzemnim evakuacijskim tunelima. Nakon rata ona služi kao izletnički dom, a 1979. stradala je u požaru, koji je, prema nekim navodima bio podmetnut. Danas su ostali samo kameni temelji. 

Kerestinec

Dvorac Kerestinec je spomenik kulture prve kategorije čija je gradnja počela 1576. godine, a temeljito je uređen početkom 20. stoljeća. Danas stoji zapušten, a nosi i svoj dio "mračnog tereta" jer je i prije Drugog svjetskog rata dvorac bio u funkciji koncentracijskog logora, a početkom 90-ih je Kerestinec postao ozloglašeno mjesto u koje su dovodili ratne zarobljenike, koji su tamo bili brutalno mučeni, izloženi svakakvim poniženjima, a zarobljene žene bile su i seksualno zlostavljane.

Darko Tomas / CROPIX

Zvali su ga Konačište ratnih zarobljenika.

Jasenovac

Koncentracijski logor Jasenovac, po uzoru na logore Trećeg Reicha, bio je mjesto zatočenja, prisilnog rada i likvidacije Srba, Židova, Roma i Hrvata, kao i ostalih protivnika ustaškog režima. Inače je za vrijeme NDH osnovano oko 30 logora od kojih je Jasenovac bio najveći, kako po prostoru, tako i broju žrtava.

Tomislav Kristo / CROPIX

Iz njega su zatvorenici također deportirani u druge nacističke logore diljem Europe. Danas je na njegovom mjestu spomenik Kameni cvijetposvećen svim žrtvama koje su stradale od strane ustaša u koncentracijskom logoru Jasenovac tijekom Drugog svjetskog rata. Autor spomenika je arhitekt Bogdan Bogdanović. Spomenik je završen i svečano otvoren 1966. godine.

Goli otok

Sve do Prvog svjetskog rata na Golom otoku nije bilo naselja, no tada je Austro-Ugarska napravila logor za ruske zarobljenike s istočnog bojišta. Nakon Drugog svjetskog rata, za vrijeme socijalističke Jugoslavije, to postaje najpoznatije mjesto za političke zatvorenike. Prva skupina iskrcana je 1949. godine, a s radom je prestao 1988. 

Zeljko Sop / Cropix

Zatvorenici su bili prisiljeni na težak fizički rad u kamenolomu i rudnicima boksita, kako ljeti po vrućinama, tako zimi za vrijeme ledene bure. Zatvorenici su također bili redovito premlaćivani i maltretirani. Goli otok danas posjećuju turisti, te ribari i pastiri s otoka Raba koji tu preko ljeta dovezu ovce na ispašu. No, iako minimalan turistički angažman postoji, lokalitet je i dalje nedovoljno iskorišten.

Postoji li interes za to u Hrvatskoj?

Zanimalo nas je postoji li u Hrvatskoj interes za ovu vrstu turizma koja bi mogla nadopuniti sezonsku ponudu i proširiti je na cjelogodišnji turizam pa smo poslali upite na adresu turističkih agencija i drugih institucija koje se ovim sektorom bave.

Vedran Knežević iz turističke agencije Jungle Tribe nam je rekao kako je u drugim zemljama ovaj oblik turizma itekako razvijen, pa oni primjerice već godinama rade aranžmane za Transilvaniju i Noć Vještica gdje se posjećuje dvorac Grofa Drakule. Također, u Kambodži posjećuju Killing fields ili Polja smrti gdje su počinjeni zločini Crvenih Kmera, a u Kolumbiji idu na grob Pabla Escobara i u zatvor koji je izgradio za sebe.

A što se Hrvatske tiče, znaju da postoje aranžmani za Goli otok, a lokacije koje su prethodno navedene također smatraju vrlo zanimljivima.

Mislav Sabolić, tajnik Udruge turističkih vodiča rekao nam je da kod nas još uvijek nažalost ne postoji dovoljan interes za mračni turizam i to iz jednostavnog razloga: ne postoji nikakva ponuda. Što je problem, jer je Hrvatska bogata ovakvim lokacijama.

"Ne postoji ni ponuda po pitanju takozvanog fortifikacijskog turizma, odnosno organiziranih posjeta sustavima utvrda i srednjovjekovnih dvoraca. Recimo, Francuzi zarađuju na Normandiji, ljudi ju redovito posjećuju, a i mi toga imamo na pretek, samo ne iskorištavamo svoje potencijale", smatra Sabolić i dodaje kako je takav oblik turizma i dalje stvar individualne organizacije zainteresiranih gostiju, a ne neke više razine, kako bi to trebalo biti. 

Dakle, postoje čitave nove grane i podgrane turizma koje Hrvatska nije ni dotakla, a mogla bi komotno biti na radaru brojnih svjetskih gostiju, željnih drugačijeg tipa turističke ponude, te koji su naš budžet spremni oplemeniti i mimo ljetne sezone, te usput naučiti nešto o našoj bogatoj povijesti. Samo je pitanje jesmo li mi napokon spremni naučiti da se turizam budućnosti ne smije svesti na ležaljke, sunce i more.

Hrvatska

turizam

dark turizam

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter