RODITELJI NA RUBU BANKROTA

Instrukcije počinju već u četvrtom osnovne: 'Djeca mi često dolaze potpuno nepripremljena i nezainteresirana, bez ikakvog predznanja'


Mia Mitrović
03.06.2019.17:00
Instrukcije počinju već u četvrtom osnovne: 'Djeca mi često dolaze potpuno nepripremljena i nezainteresirana, bez ikakvog predznanja'
istock

sažeto

Sve veća potražnja za instrukcijama rezultat je lošeg sustava, smatraju naši sugovornici 


Mia Mitrović
03.06.2019.17:00

Desetak je dana ostalo do kraja školske godine, a maturantima je upravo počela državna matura. Doba je godine kada onima koji kućni budžet krpaju instrukcijama, a mahom se radi o našim potplaćenim prosvjetarima, telefoni ne prestaju zvoniti.

Sezona instrukcija u punom je jeku, a za dodatnom podukom iz najčešće prirodnih predmeta, potražnja je iz godine u godinu sve veća. Nedavna računica pokazala je da se na ovom biznisu koji se uglavnom događa u sivoj zoni, godišnje okrene i do 65 milijuna kuna.

Plaće su male pa fušare

Vanju (29), profesoricu matematike u jednoj poznatoj zagrebačkoj gimnaziji, to što davanjem instrukcija posluje u sivoj zoni, nimalo ne zamara. Ipak, molila nas je da joj promijenimo identitet 'da ju porezna ne krene proganjati'.

„Kada zbrojimo sve prekovremene sate koje sam odradila u školi i koji mi nisu plaćeni i usporedimo ih s ovim što zaradim na instrukcijama, ispadne da mi država još i duguje. Zbog toga mi nimalo nije žao što im ne plaćam porez na instrukcije. Morate razumjeti da mi je kao visokoobrazovanoj osobi koja je završila jedan od najtežih fakulteta u zemlji profesorska plaća 5.700 kuna, a plaća nam raste na iznos koji je nešto viši od prosječne hrvatske plaće tek nakon 15 godina radnog staža. Zbog toga većina nas budžet krpa instrukcijama “, iskrena je profesorica matematike koja školski sat dodatne poduke iz matematike ili fizike srednjoškolcima naplaćuje 75 kuna, a osnovcima 65.

Profimedia

„Trenutno imam petoro stalnih s kojima radim dva školska sata tjedno ili više. Stalni mi učenici dođu nešto kao plaća jer je prihod na koji mogu računati. Imam kolegica i kolega koji imaju i više učenika, pogotovo sada kada je kraj godine, tada smo svi pretrpani poslom. Zahvaljujući instrukcijama, mnogi od nas otplaćuju kredite. Najviše se traže instrukcije iz prirodnih predmeta, iako i drugi kolege uspiju zaraditi. Zanimljiva je to pojava. Prirodni predmeti svima teško idu, ali kada platiš instrukcije, onda se itekako trude i slušaju“, pomalo se šali naša sugovornica.

Vanja kaže da ju najčešće zovu dan prije testa iz fizike ili matematike, no da za takve ne može učiniti puno. Roditelji učenika osnovnih škola angažiraju ju najčešće kada žele da se s njima dodatno radi ili priprema za natjecanja jer problemi s prirodnim predmetima, kaže, najčešće počinju u nižim razredima srednjih škola.

Poznam grad bolje od taksista 

Na instrukcije dolazi na kućnu adresu, a u tom je slučaju benzin dodatni trošak, no barem je, kaže, zagrebačke ulice naučila raspoznavati bolje od taksista.

„Znalo mi se dogoditi da iz Trnave idem u Dubravu, a potom na Šestinski vrh. Ako mi prosvjeta dosadi, prelazim u Uberovce“, šali se Vanja te demantira napise da si profesori međusobno namještaju instrukcije dijeleći učenicima jedinice da bi ih potom slali kod kolege na instrukcije. Takav je reket, kaže, ranije postojao u Zagrebu, no u posljednje je vrijeme, barem koliko je ona upućena, iskorijenjen.

Željko Puhovski/CROPIX

I njen kolega, Zdravko (32), profesor fizike u jednoj gimnaziji ima sličnu satnicu kao Vanja, a uz fiziku i matematiku, klincima je počeo držati instrukcije i iz informatike. Najviše zaradi u vrijeme 'sezone popravnih', no najisplativije su mu online instrukcije koje dogovara preko jednog velikog svjetskog servisa za honorarne poslove. Za takve instrukcije koje se održavaju preko Skypea, može uzeti i po 20 eura za školski sat.

„Kada tek počnemo s instrukcijama, djeca mi često dolaze potpuno nepripremljena, bez osnova i potpuno nezainteresirana. Vrlo brzo mi polazi za rukom da ih motiviram pa ispada da se više trude na instrukcijama nego u školi“, objašnjava nam Zdravko te dodaje kako odnedavno na instrukcijama iz informatike ima jednog dječaka petog razreda osnovne škole. Zadaci koje je s njim morao rješavati doslovno su ga šokirali.

Python u petom razredu?

„U petom razredu osnovne škole od djece se traži da rješavaju zadatke u Pythonu, popularnom programskom jeziku. Iste takve zadatke kakve sam vidio kod njega u petom razredu, rješavao sam s klijenticom koja je na master studiju na Business Analytics School u Miamiju što je potpuno suludo. Phyton je izvrstan programski jezik, no djeca u petom razredu nisu na toj razini apstraktnog mišljenja da bi ga razumjeli“, otkriva nam šokantne podatke Zdravko.

Cropix

Instrukcije se ne traže samo iz prirodnih predmeta. Sve je više onih koji ih trebaju iz hrvatskog i to u osnovnim školama, otkriva nam studentica lingvistike Danijela (24) koja već godinama osnove hrvatske gramatike i pravopisa objašnjava brojnim učenicima zagrebačkih osnovnih škola.

„Mislim da je primarni razlog buka na satovima. Učenici ne paze na nastavi, međusobno razgovaraju, a profesori im ne znaju objasniti hrvatski tako da shvate osnove jezika. Visoka ocjena često nije jamstvo da iza nje stoji odgovarajuće znanje što roditelji shvate tek u višim razredima osnovnih škola. Gramatika i pravopis hrvatskog jezika složen je sustav, baš kao i matematika, a pojedini profesori na to zaboravljaju pa se događaju velike rupe u znanju zbog kojih mi osnovci dolaze“, govori nam Danijela koja puni sat poduke iz hrvatskog naplaćuje 70 kuna.

Današnja djeca su dekoncetrirana 

„Nije to ozbiljna zarada, ali dobro mi dođe za džeparac i krpanje rupa u kućnom budžetu. Problem je jedino u tome što se većina roditelja sjeti da im djeca ne znaju hrvatski tek pred kraj godine kada je teško popuniti sve rupe. Svi bismo bili puno zadovoljniji da s djecom kontinuirano radim tijekom cijele godine", smatra Danijela koja je toliko zavoljela rad s djecom da se šali kako je 'fulala profesiju'. 

„Mnogi današnji klinci zahtijevaju individualni pristup, no u školi ga ne dobivaju pa zato idu na instrukcije. Iako se čini da se današnjoj djeci povećao opseg gradiva koje moraju svladati, smatram da to nije baš tako, barem kada je u pitanju hrvatski. Današnja djeca puno su dekoncentriranija nego stariji naraštaji što je jedna od lošijih posljedica informatičke revolucije.

iStock

Puno su nezainteresiraniji, slabo povezuju stvari, ništa im se ne da i ništa im nije izazov. Počnu se truditi tek kada zagusti i kada roditelji plate instrukcije“, otkriva svoja iskustva Danijela.
Instrukcije se traže i iz stranih jezika što nam je potvrdila bivša studentica Ivana (32).

„Davala sam instrukcije iz engleskog, njemačkog i talijanskog jednoj curici u osnovnoj školi, odnosno tijekom šestog i sedmog razreda. Instrukcije su bile jednom tjedno, 45 minuta za svaki predmet s tim da je svaki tjedan obavezan bio engleski, a ostali jezici bi se rotirali. Naplaćivala sam 50 kuna po satu jer nisam profesorica, no imam certifikate da sam završila CAE i CPE (Advanced i Proficient) razine engleskog, a u srednjoj sam išla u njemački razred i imala maturu iz njemačkog, pa sam bila kvalificirana da dajem instrukcije. Talijanski sam naučila godinama prije, no tu sam više pomagala početnicima jer mi razina nije bila tako dobra“, prisjeća se Ivana koja kaže da instrukcijama nije baš 'mlatila pare' jer je tjedno zarađivala 100 kuna.

Tjera ih se da štrebaju i jezike 

„Više mi je to bio džeparac za kavu. Ali da sam krenula ozbiljno, sigurno bih mogla imati i više djece. Meni je iskreno bilo čudno što roditelji žele da im klinci, uz sve te sate stranih jezika u nastavi i ponude škole stranih jezika, idu na instrukcije. No, kako sam shvatila, ako djeca prekasno počnu, teže im jezik ulazi u uho, a često im satovi u školi nimalo ne pomažu. A i roditelji žele uštedjeti kako ne bi plaćali škole stranih jezika, pa im je jeftinije nekog studenta uzeti na 45 min tjedno. Ova je mama konkretno željela da joj curica lijepo govori engleski, no ubrzo sam shvatila da ona ne razumije gramatičke osnove, da joj je vokabular jako skroman pa smo morale krenuti ispočetka“, priča Ivana koja je po uvidu u ispite koje je njena učenica dobivala u školi shvatila da se od nje očekuje da engleski naštreba.

Nikola Vilić/CROPIX

„To je suludo, iako se u svakom jeziku dio sadržaja i mora nabubati. Moje je iskustvo bilo da je toj curici trebala pomoć da zaista progovori taj jezik, što u redovnoj nastavi nije uspjela. Tamo jednostavno ima previše djece, a jezik se treba komunicirati. Kako ćete to uspjeti s 30 klinaca u razredu? Tako da je u mom slučaju to bila potreba, ako se promatra kroz prizmu da je dijete naučilo lijepo i pravilno govoriti engleski“, zaključuje te dodaje da je mama njene učenice uvijek htjela iskamčiti još malo sati besplatno.

Instrukcije iz engleskog jezika po cijeni od 80 kuna po 'školskom satu plaća mama jedne učenice 4. razreda jedne osnovne škole u centru Zagreba.

„Do 4. razreda je učila francuski pa joj je sada teško pohvatati ono što se iz engleskog radilo u prva tri razreda. Profesorica je iznimno stroga, a moja kći perfekcionist i iz svega želi imati petice pa joj plaćam instrukcije, dva puta tjedno po dva školska sata. Kada se sve zbroji, to j skoro 1.300 kuna mjesečnog što je prilično opterećenje za kućni budžet, ali što ću“, kaže nam mama Ana te dodaje kako je rezultatom instrukcija veoma zadovoljna. 

Umjesto da se igraju, oni po cjele dane uče 

„Sa mnom neće učiti kao što ući s instruktoricom. To je dosta novaca, no mislim da će joj instrukcije iz engleskog biti potrebne samo ove godine jer kada pohvata osnove, moći će nastaviti učiti samostalno. Ako stekne temelje za daljnje učenje jezika, nije mi žao novca uloženog u znanje“, kaže nam mama Ana te dodaje kako mora pohvaliti i strogu profesoricu zbog koje joj kći ide na instrukcije.

istock

„U ovih godinu dana engleski je naučila bolje nego francuski u četiri godine. Međutim, mislim da obrazovni sustav ovakav kakav je danas stvara preveliki pritisak na djecu. Djeca od deset godina vrijeme bi trebala provoditi u igri, a ne u učenju i pisanju zadaća. Nije rijetkost da pokupim dijete iz dnevnog boravka pa da s njim još moram učiti kod kuće. Dodajmo tomu i školske aktivnosti plus instrukcije pa ispada da današnji klinci već u nižim razredima nemaju slobodnog vremena za igru“, kaže nam mama koja, baš kao i mnogi roditelji zaziva promjene jer je situacija apsurdna.

„Zadaće koje su dobivali u prvom i drugom razredu bile su zadaće za roditelje, a ne za djecu. Tražilo se od njih da naprave prezentacije u Powerpointu. Od njih se očekuje da već u prvom razredu budu doktori znanosti i da mi roditelji s njima radimo kući, a na raspolaganju imaju dvije učiteljice, jednu redovnu i jednu u dnevnom boravku. Pa mi smo svoje škole završili, a takvim pretrpavanjem djeci već u prvom osnovne kao da namjerno ubiju motivaciju za učenjem“, ljuti se mama Ana.

Pripreme za maturu su sra*je

Na obrazovani sustav ljuta je i Vedrana (18), zagrebačka maturantica kojoj je upravo počela državna matura. Za razliku od njenih kolega, na pripreme za maturu nije odlučila ići na instrukcije u jednu specijaliziranu tvrtku koja zagrebačke maturante priprema za uspješno polaganje ispita zrelosti. Roditelji su joj slabijeg imovinskog statusa pa nije htjela stvoriti im dodatno financijsko opterećenje jer cijene pripreme nisu male. Kreću se od 1000- 2000 kuna, ovisno o paketu.

istock

„Svi moji kolege koji idu na pripreme mi kažu da im je žao što su potratili pare na to i da je sve skupa totalno sra*je. Isplati se ići na pripreme iz matematike i prirodnih predmeta, ali ove društvene ionako moraš sjesti i naučiti, platio ti pripreme ili ne. Osim toga, od frendova koji idu na, čujem da se tamo zafrkavaju i da ništa ne slušaju. Pripreme su često vikendima pa mnogi markiraju jer im se ne da ići na to“, iskreno nam objašnjava ova maturantica koja već mjesecima izbjegava razuzdane izlaske te sjedi doma i grije stolicu. 

Skripte s primjerima pitanja koju maturanti dobiju na skupim pripremama već je odavno nabavila u lokalnoj kopiraoni po cijeni od 20 kuna. Plaćene pripreme čisti su marketinški trik, smatra Vedrana.

„Kada su nam držali prezentaciju, zvučalo je kao da su te pripreme nešto najbolje na svijetu. Čak su nam podijelili i neke loptice s kojima smo se igrali. Na kraju su mi svi s kojima sam pričala kazali da im je žao što su išli na to, ne samo iz moje generacije, nego i onih starijih. Nitko mi o tome nikad nije ispričao ništa dobro pa sam zato starce odlučial olakšati troška tih priprema. Koji je smisao takvih pripreme kada na kraju krajeva ionako moraš sam sjesti i naučiti?“, pita se Vedrana.

Besplatne instrukcije? 

Za učenike slabijeg imovinskog statusa čiji roditelji iz budžeta teško mogu izdvojiti dodatni novac za instrukcije, svećenički red salezijanaca ove je jeseni uveo inovaciju. Učenicima viših razreda osnovnih škola nude besplatne instrukcije koje im drže studenti- volonteri. Potražnja je, doznajemo, velika u Zagrebu, Rijeci i Splitu gdje salezijanci nude besplatne instrukcije. 

Tom Dubravec/CROPIX

„U salezijanskim župama postoji opcija besplatnih instrukcija. Reklama nam nje treba, non stop smo puni i u potrazi za volonterima. Namjeravali smo uvesti i besplatne pripreme za maturu, no nedostaje nam volontera i jednostavno ne stižemo“; kaže nam volonterka Iva Smoljan, studentica prava koja učenike besplatno podučava hrvatskom i engleskom.

Trend pojačane potražnje za instrukcijama potvrdila nam je i Zrinka Ristić Dedić koja je 2007. s Borisom Jokićem objavila istraživanje o instrukcijama. Ono je pokazalo da je u periodu od 2005. do 2007. u prva dva razreda čak 56% gimnazijalaca stalno ili povremeno odlazilo na instrukcije, najčešće iz matematike. Novije istraživanje iz 2014. pokazalo je da 44% učenika 7. i 8. razreda također koristi instrukcije.

„Privatne su instrukcije sjena obrazovnog sustava. Što je školski sustav neprilagođeniji potrebama djece, potreba za instrukcijama raste. Instrukcije u nas uglavnom imaju popravnu funkciju, odnosno koriste se kako bi se ispravila loša ocjena, dok se u nekim drugim zemljama koriste kako bi se postigla prednost u učenju. Sustav djecu ne uči učiti“, zaključuje o stanju stvari Zrinka Ristić Dedić, znanstvenica s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

školstvo

Državna matura

instrukcije

kraj šklske godine

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter