stručnjaci: ljudi se samo boje novih tehnologija

'GMO je najsigurnija hrana koja se danas može naći na tržištu, a u Hrvatskoj ga uopće još nema'


Ružica Matić
14.03.2018.15:45
'GMO je najsigurnija hrana koja se danas može naći na tržištu, a u Hrvatskoj ga uopće još nema'
Biljana Gaurina / CROPIX

sažeto

Europa restriktivnom politikom prema GMO-u štiti svoje proizvođače jer bi na tržište mogli doći 'novi igrači', kaže dr. Svetec


Ružica Matić
14.03.2018.15:45

GMO je tema koja izaziva veliko zanimanje javnosti, no u raspravama češće dominiraju pristrani, unaprijed stvoreni stavovi nego argumenti poduprti znanstvenim činjenicama. Nerijetko su pritom najglasniji intelektualci s diplomama iz društvenih znanosti, dakle ljudi koji za tu tematiku nisu ništa stručniji od bilo kojeg drugog građanina Hrvatske.

Zbor znanstvenih novinara zato je u HND-u organizirao tribinu na kojoj su o GMO-u i mogućim opasnostima koje on donosi govorili dr. Sanja Miloš iz Hrvatske agencije za hranu u Osijeku, dr. Nenad Malenica s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, te dr. Vladimir Mrša i dr. Ivan Krešimir-Svetec s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu.

„GMO je danas najsigurnija hrana koja se može naći na tržištu jer takve namirnice prije puštanja u prodaju prolaze brojne i vrlo rigorozne kontrole. Nijedna druga hrana se tako ne kontrolira“, rekao je dr. Ivan-Krešimir Svetec, pročelnik Laboratorija za biologiju i genetiku mikroorganizama Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu.

Upravo te kontrole, zbog kojih je za puštanje neke GMO namirnice na tržište potrebno uložiti oko 100 milijuna dolara, razlog su monopola u proizvodnji GMO-a jer si to samo nekoliko najvećih kompanije može priuštiti, dodao je dr. Svetec.

Damjan Tadic / CROPIX

GMO hrana najviše se proizvodi u Americi, gdje je genetski modificirano 40 posto kukuruza, 50 posto pamuka i 45 posto soje, a čak 60 posto hrane koja se prodaje u supermarketima sadrži GMO. Europska unija je, s druge strane, izrazito restriktivna prema GMO-u.

„Europa takvom politikom prema GMO-u štiti svoje proizvođače jer bi na tržište mogli doći 'novi igrači' koji proizvode najmanje jednako sigurnu hranu koja bi mogla biti jeftinija“, rekao je Svetec.  

U Hrvatskoj uopće nema GMO-a

U Hrvatskoj, kao i u ostatku Europske unije, prodaja proizvoda koji sadrže GMO dopuštena je samo uz deklaraciju, za razliku od Amerike gdje to ne mora biti navedeno.

Stručnjaci koji su govorili na tribini u HND-u ističu kako na hrvatskom tržištu uopće nema GMO proizvoda.

Vlado Kos / Cropix

„Još nitko nije podnio zahtjev za stavljanje GMO proizvoda na tržište, a to je potrebno da bi se mogao prodavati. Naravno, uvijek postoji mogućnost da netko to radi na crno“, rekao je dr. Vladimir Mrša.

Ciljevi genetskih modifikacija prehrambenih biljaka su poboljšavanje svojstava jestivih dijelova biljke i biljnih produkata, otpornost na herbicide, bolesti, insekte te nepovoljne uvjete rasta (poput, na primjer, suše).

Radijacijom do 'prirodne hrane'

U svijetu danas postoji samo 19 GMO biljaka, no stručnjaci ističu kako ljudi zapravo genetski modificiraju biljke već tisućama godina.

Mnoge biljke koje su danas osnova naše prehrane, poput kukuruza, rajčice, mrkve ili banane, izgledale su vrlo drugačije u svom prirodnom obliku, prije nego ih je čovjek počeo kultivirati, selektirati i križati s drugim kulturama kako bi mu bile korisnije.

„Neke sorte koje danas nazivamo 'prirodnom hranom' stvorene su prije više desetljeća korištenjem kemijskih mutagena i zračenja“, upozorava dr. Svetec.

GMO hranom smatraju se samo namirnice oplemenjene metodama genetičkog inženjerstva, a one nastale mutagenezom i fuzijom stanica ne, iako takvi postupci mogu dati iste rezultate kao genetičko inženjerstvo.

Biljana Gaurina / CROPIX

„Za mutagenezu nema nikakve posebne regulacije, ne mora se čak niti testirati, a može biti ista biljka kao GMO. U Slavoniji se, na primjer, koristi pšenoraž – križanac pšenice i raži – i nitko nema ništa protiv jer se to ne klasificira kao GMO“, rekao je dr. Ivan-Krešimir Svetec.

„Ljudi se boje novih tehnologija, zato je GMO sada takav bauk. Tako su se svojevremeno bojali i automobila i govorili: 'Što će nam to, pa kočije nas sasvim dobro voze'. U 20. stoljeću je više ljudi poginulo u automobilima nego u svim ratovima zajedno. Znači li to da ne trebamo automobile?“, zaključio je dr. Vladimir Mrša i dodao kako se više od 50 posto lijekova danas proizvodi iz genetski modificiranih organizama.

GMO

tribina

Zbor znanstvenih novinara

Podijeli članak