rekorderi po neradnim danima, a ne po vjeri

Gospa podarila Hrvatima produženi vikend. 'Njena čuda ne rade u Njemačkoj. Za produženi vikend nisu ni čuli, čak ne radimo skraćeno', kaže naš gastarbajter


Daniel Radman
15.08.2019.14:00
Gospa podarila Hrvatima produženi vikend. 'Njena čuda ne rade u Njemačkoj. Za produženi vikend nisu ni čuli, čak ne radimo skraćeno', kaže naš gastarbajter
Goran Mehkek / CROPIX

sažeto

Kao i druga pučka slavlja, obilježavanje Velike Gospe ne može proći bez štandova. Zemaljskim iskušenjima poput prasetine i janjetine Hrvati teško odoljevaju


Daniel Radman
15.08.2019.14:00

Nema Hrvatima ljepšeg nego kad Državni praznik padne na utorak ili četvrtak. Već uhodanim automatizmom to znači da će se na poslu prebaciti u brzinu niže, oni snalažljiviji će spojiti četiri dana. Državni službenici tu će najviše profitirati. U ovom slučaju, kad je neradni dan četvrtak, neki znaju skratiti srijedu, drugi pak skraćuju petak za dva sata radnog vremena.

Bili vjernici ili ne, Djevica Marija im je ove godine podarila ovo omiljeno čudo, blagdan pada u četvrtak pa slijedi naša definicija produženog vikenda.

Državni ili vjerski blagdan, mi slavimo svaki

Goran Mehkek / CROPIX

Idući državni praznik, Dan neovisnosti, pada 'tek' 8. listopada. Ovo 'tek' shvatite prilično uvjetno, Hrvatska je među vodećim zemljama Europske unije kad je riječ o državnim praznicima i blagdanima. Recimo, one najveće zapadne imaju sedam (Njemačka) ili osam takvih dana (Francuska i Engleska), mi s druge strane imamo jedanaest. A kad se to zbroji s godišnjim odmorima, koji zakonski mogu maksimalno iznositi 30 dana (a u državnim ustanovama i tvrtkama u državnom vlasništvu kombinacijom osnovice, stručne spreme, uvjeta rada, djece i staža to nije nemoguće, naprotiv), proizlazi da Hrvati najviše odmaraju u Europi. Barem su tako izračunali analitičari njemačkog magazina Welt am Sonntag.

U europskoj praksi, ovisno o tradiciji i svjetonazoru države, prevladavaju ili državni praznici ili vjerski. Hrvatska je, kao recimo i Bugarska (ona ima čak 16 državnih praznika i blagdana) uzela 'najbolje od svega'. Neradom se slave i vjerski, a namnožili su se i državni.

"Ovdje imaš samo 3.10. kao državni praznik, plus Nova godina i Prvi maj kao međunarodne. Ostalo su crkveni", kaže mi naš gastarbajter iz Njemačke.

Ni Nijemci ne kompliciraju sve

Produženi vikend, sve da se Nijemci bave spajanjem neradnih dana, on neće vidjeti jer je praznik tek u Bavarskoj. No, isto tako, naglašava, u Njemačkoj nema ništa ni od one opcije o 'skraćenom radnom vremenu'.

"Skraćeno se radi samo samo na Badnjak i Staru godinu, ali ako uzmeš godišnji na te dane onda ti se broji pola dana godišnjeg", to je jedina povlastica.

Ipak, ima jedna stvar gdje si Nijemci ipak ne kompliciraju život. U Hrvatskoj se, zakonski gledano, godišnji odmor uzima u dva bloka, pa bi korištenje dana ili dva slobodnog bila iznimka (na koju se gleda kroz prste), dok je u Njemačkoj uobičajena praksa da se godišnji može zatražiti bilo kada i bilo koliko, npr. po jedan ili dva dana kako nekom odgovara. I to poslodavac ne smatra 'uslugom' prema zaposleniku.

Kolinda, Josipović i 'katolička džamahirija'

Emica Elvedji / CROPIX

No, vratimo se današnjem blagdanu. Iako će deseci, možda i koja stotina tisuća vjernika otići u neko marijansko svetište, mnogi i neće znati koji je povod. A on leži u odluci iz 1950., tj. papinskoj buli, kada je papa Pio XII. proglasio dogmu da je Marija dušom i tijelom po završetku svojega zemaljskog života uznesena na nebo.

A na zemlji, ovoj hrvatskoj, blagdan Velike gospe ima i svoju političku težinu. U vrijeme godišnjih odmora, kad je politička aktivnost na minimumu, Sinj postaje središte odakle se šalju političke poruke. Prvo se snage odmjere na Sinjskoj alki, a nekoliko dana potom se u masi hodočasnika 'slučajno' probijaju i politička lica.

Naravno, tu je na domaćem terenu HDZ, a posebno se pomoliti (i poslikati) treba u predizbornim godinama, iako će neki, poput predsjednice, tvrditi da u svetišta na Velu Gospu dolaze otkako znaju za sebe. Ipak, da se ne mora uvijek podilaziti biračima-vjernicima, pokazao je prije dvije godine bivši predsjednik Ivo Josipović. Na Facebooku je podijelio status Ivice Maštruka, našeg sociologa i diplomata, koji je kao član Programskog vijeća HRT-a kritizirao način praćenja blagdana na javnoj televiziji, između ostalog i riječima da 'ovo što se radi za blagdane prelazi sve moguće granice dobrog ukusa'.

Josipović se upustio i u raspravu, pa je na komentar da "ako mu kao agnostiku to smeta, prebaci na drugi program" odgovorio kako je "Hrvatska sekularna zemlja, nije katolička džamahirija".

Slučaj je završio na sudu, katolički aktivist Vice Batarelo je tužio Josipovića zbog 'uznemiravanja, odnosno, diskriminiranja pripadnika katoličke vjeroispovijesti', no epilog je došao prije nekoliko mjeseci kad je Josipović oslobođen optužbi.

Na štandovima i Franjo Tuđman

Jakov Prkic / CROPIX

Naravno, kao i bilo koje pučko slavlje, obilježavanje Velike Gospe ne može proći bez štandova, osobito ako u mjestu svetišta postoji i tradicija sajmovanja. Neki će zaraditi na katoličkim suvenirima, krunice - uz kipiće i slike Gospe - na taj dan naravno najbolje idu. Gdje ima djece tu su i štandovi sa igračkama, a jedna od zanimljivij priča lani je stigla iz Vrpolja pored Šibenika gdje je domišljati trgovac prodavao magnetiće i bedževe s likom Franje Tuđmana!

Odrasli ipak imaju svoju zabavu, nakon što se okrijepi duša okrijepiti treba i tijelo, a to prema hrvatskim običajima uključuje i sveprisutne ražnjeve na kojima se vrti janjetina i prasetina. Bez obzira na duhovnost, nekim svjetovnim iskušenjima Hrvati se ne mogu oduprijeti ma koliko ih biskupi i svećenici na to upozorovali na propovjedima.

sajam

Velika Gospa

svetišta

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter