revizionizam ili zaborav?

Hrvatima je samo bitno da danas imaju slobodan dan, a jesu li im to omogućili partizani manje je važno


Daniel Radman
22.06.2018.10:15
Hrvatima je samo bitno da danas imaju slobodan dan, a jesu li im to omogućili partizani manje je važno
Marko Todorov / CROPIX

sažeto

Ne znamo zašto se slavi Tijelovo, Dan državnosti, pa ni Dan antifašističke borbe nije iznimka


Daniel Radman
22.06.2018.10:15

Produženi vikend danas nam je započeo s Danom antifašističke borbe. No, čini se da Hrvatima ne predstavlja nešto sjećanje na 22. lipnja 1941., kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, čime je i službeno na ovim prostorima započeo otpor protiv nacizma i Hitlera.

"Kada govorimo o Danu antifašističke borbe i neradnom danu, situacija je slična sa svim ostalim praznicima. Kao što većina katoličkih vjernika ne zna zašto se točno obilježava Tijelovo, ali im je bitno da imaju neradni dan, ili kao što je većina hrvatskih patriota ne zna što se dogodilo 25. lipnja ili 8. listopada, bilo bi iluzorno očekivati da očekujemo nekakvo razumijevanje za događaje 22. lipnja. Osobito ako uzmemo u obzir licemjerno-shizofreni odnos prema antifašizmu kakav imamo zadnjih 30-ak godina. Što se mene tiče, ove godine se ništa dramatično ne događa - dramatika oko ovog pitanje u Hrvatskoj je počela '90-'91. godine. To je jedan od rijetkih datuma na koji možemo biti ponosni u svjetskim okvirima, to je datum kada bi naša predsjednica ili premijer trebali stajati uz bok s najvećim silama u svijetu i ponositi se danom kada je skupina hrabrih mladića i djevojaka iz Siska započela jedan od najjačih pokreta otpora u Europi. S obzirom na sva događanja, čini se da se političke elite, a i i dobar dio javnosti, toga srame i da bi intimno bili sretniji da se, uz neke ograde prema zločinima, kao praznik slavi 10. travnja", kaže nam povjesničar Hrvoje Klasić o današnjem prazniku.

Marko Todorov / CROPIX

No, dok Zapadna Europa slavi pobjedu nad fašizmom i razdoblje od 70 godina mira, Hrvatska je ipak u specifičnoj situaciji. Nas je zadesio još jedan rat i donekle je očekivano da se junaci iz onog prethodnog počinju zaboravljati. No, Klasić ističe da su uzroci zašto se junaci iz Drugog svjetskog rata zaboravljaju puno dublji od same činjenice da nas je u međuvremenu zadužila nova generacija ljudi koji su se borili za slobodu.

"Ta dva rata nisu u koliziji, ako uzmete telegram sućuti koju je Franjo Tuđman uputio obitelji umrlog Vlade Janića Cape, komandanta Prvog partizanskog odreda, on govori o hrabrosti mladih komunista, nacionalnom poštenju Siščana koji kreću u rat protiv zla fašizma... Na žalost, dogodilo se to da smo napravili nešto što nismo smjeli, a to je da konfrontiramo branitelje iz '41. s braniteljima iz '91. i da su se umjesto branitelja iz '41., kao neki romantični patrioti, počeli veličati ustaše. Mislim da se to nije smjelo dogoditi. Mi smo kroz prizmu 90-ih i činjenicu da se ratovalo s JNA i izlazilo iz Jugoslavije počeli gledati na događaje iz '41, '42. pa i '45., što je revizionističko gledanje koje nema uporište", tvrdi Klasić.

Goran Mehkek / CROPIX

Ipak, Hrvatska nije jedini primjer države koja ima određenu skepsu prema razdoblju Drugog svjetskog rata. Baltičke zemlje, danas dio Europske unije poput Hrvatske, i danas imaju izražene antikomunističke stavove, no Klasić upozorava kako ta dva slučaja ipak nisu jednaka.

"Njihov slučaj je bitno drukčiji, oni se s pravom mogu zapitati što im se dogodilo 8. svibnja 1945. godine, je li to bilo oslobođenje ili ulazak u novi pakao. Međutim, Hrvatima se to nije dogodilo. U Baltičke zemlje je ušla Crvena armija i te su zemlje izgubile svaki oblik ravnopravnosti, a kamoli neke državnosti. Hrvati nisu izgubili ravnopravnost, naprotiv, ključni ljudi u Jugoslaviji bili su Hrvati, uz Sloveniju se ona razvijala brže od drugih država Jugoslavije, imala je državnost, tako da joj se nije dogodio latvijski ili estonski scenarij. Ja imam razumijevanja prema njihovom odnosu prema SSSR-u, ali nemam nikakvo suosjećanje da se kao protuteža dižu spomenici kolaboracionistima, što se kod nas pokušalo. Paralele s Baltičkim zemljama su zanimljiva tema i svakako ih treba uzeti u obzir kad uspoređujemo događaje iz 1945., ali nisu jednake", podrctao je Klasić.

Dan antifašističke borbe

Hrvoje Klasić

Podijeli članak