KUNO, AJ BOK!

Uskoro euro? Hoće li nam Plenki i ekipa opteretiti već do maksimuma ispeglane kartice?


Mia Peretić
15.05.2018.17:00
Uskoro euro? Hoće li nam Plenki i ekipa opteretiti već do maksimuma ispeglane kartice?
Hannibal Hanschke/REUTERS

sažeto

Hrvatska planira prijeći na euro u razdoblju od 5-7 godina, a vlada je na sjednici prošlog četvrtka usvojila Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj


Mia Peretić
15.05.2018.17:00

Tri najsiromašnije članice Europske unije žele euro, a među njima se nalazi i Hrvatska, piše Bloomberg. Hrvatskoj i Bugarskoj se na putu u "valutni blok" pridružila i Rumunjska, koja je prošlog tjedna najavila da će do kraja godine predstaviti svoju strategiju usvajanja europske valute. Ovo bi pomoglo da zemlje Balkana ostanu blizu jezgre Unije u trenutku kada se odlučuje o važnim pitanjima vezanim za budućnost raspodjele razvojnih sredstava.

"Nakon Brexita, ostajanje izvan zone eura moglo bi vas učiniti outsiderom" rekao je za Bloomberg Juraj Kotian, ekonomist Erste Grupe Bank AG.

Planovi navedenih zemalja u suprotnosti su s onima bogatijih zemalja koje su bile dio komunističkog bloka, a sada su također članice EU. I dok Slovenija, Slovačka, Estonija, Litva i Latvija koriste euro, Poljska, Češka i Mađarska nemaju čvrstih planova da krenu tim putem. 

Iskustvo Grčke, koje je pokazalo što se može dogoditi kad se zemlja odrekne nezavisne monetarne politike, dodatno pojačava skepsu. 

Dosad je Bugarska najdalje stigla s pripremama. Najsiromašnija članica želi već ovog ljeta ući u sustav Europskog tečajnog mehanizma, koji prethodi ulasku u eurozonu.

Hrvatska planira prijeći na euro u razdoblju od 5-7 godina, a vlada je na sjednici prošlog četvrtka usvojila Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj. 

Predstavnici vlasti i HNB-a umiruju građane da se neće dogoditi slučaj da imamo europske cijene, a hrvatske plaće. Guverner HNB-a Boris Vujčić tvrdi da su napravili analizu troškova i koristi, te da je uvjeren da će ulazak u eurozonu biti dobar za Hrvatsku, te dodaje da je prvenstvena korist od tog ulaska uklanjanje tečajnog rizika, u Hrvatskoj je 511 milijardi kuna duga vezano uz euro.

Ono što pak najviše brine sve Hrvate je opasnost od rasta cijena, koji će se u nekoj mjeri zasigurno dogoditi i opteretiti naše, već do maksimuma ispeglane kartice. 

"Iako je percepcija javnosti drugačija, rizik rasta razine cijena pri konverziji u pravilu je vrlo blag; učinak konverzije na cijene u novim članicama europodručja prosječno iznosi 0,23 postotna boda, dok je ocjena učinka za Hrvatsku 0,2 postotna boda na indeks potrošačkih cijena", tvrdi Vujčić.

No, oporbeni zastupnici s tim se baš i ne slažu, tvrdeći da domaće gospodarstvo nije za to spremno, a da će uvođenje eura dovesti do rasta cijena hrane i usluga, a teret podnijeti građani.

"Idemo na silu prema euru", ustvrdio je saborski zastupnik Goran Aleksić (SNAGA) izražavajući strah da će nam EU pomoći da uđemo u eurozonu gledajući nam kroz prste.

Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić komentirao nam je da građani ne trebaju strahovati od uvođenja eura, no s njime ne trebamo biti ni sretni:

"Mi zapravo već imamo euro, samo se zove kuna. Ta šteta je napravljena s našom monetarnom politikom koja je vezana za euro. Ako ostane ovakva monetarna politika, sve je već riješeno. Prosječan čovjek bi direktno imao čvrstu valutu, a indirektno malu plaću. Mi već gubimo radna mjesta, čemu je u konačnici kumovala i naša monetarna politika ", smatra Jurčić.

Europska Unija

Euro

valuta

Podijeli članak