kao u filmovima znanstvene fantastike

Hrvatska još nema strategiju za razvoj umjetne inteligencije, ali ona je već tu - gleda nas iz izloga i procjenjuje hoćemo li u kupovinu


Ružica Matić
16.05.2018.19:00
Hrvatska još nema strategiju za razvoj umjetne inteligencije, ali ona je već tu - gleda nas iz izloga i procjenjuje hoćemo li u kupovinu
Damir Krajac / CROPIX

sažeto

Na razini države još nema ni strateškog okvira za razvoj umjetne inteligencije, ali stanje 'na terenu' izgleda puno bolje


Ružica Matić
16.05.2018.19:00

Umjetna inteligencija izazvat će veće promjene u društvu od industrijske revolucije, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron najavljujući ulaganja veća od milijardu eura u razvoj umjetne inteligencije (AI) u idućih nekoliko godina. Slične iznose namjeravaju uložiti i Velika Britanija i Njemačka kako bi postale konkurentnije u industriji kojom dominiraju SAD i Kina. Gdje je u toj priči Hrvatska i postoji li u našoj zemlji ikakva strategija i plan razvoja umjetne inteligencije?

Naša zemlja zasad je jedna od svega četiri članice EU koje prošlog mjeseca u Bruxellesu nisu potpisale Deklaraciju o suradnji na području umjetne inteligencije, dokument kojim se obvezuju da će početi ulagati proračunska sredstva u razvoj AI, i jedna od šest EU zemalja koje nisu stavile svoj potpis na Deklaraciju o uspostavi europskog blockchain partnerstva.

„Prihvaćanje Deklaracije o suradnji na području umjetne inteligencije će imati financijske posljedice za Hrvatsku, ali ne zna se o kojim iznosima će se raditi jer na razini EU nisu određeni ni okvirno po državama. Europska unija odredila je ulaganja veća od 500 milijuna eura iz EU fondova u sve sektore koji se bave umjetnom inteligencijom do 2020. godine, a spominju se i ukupna ulaganja od najmanje 20 milijardi eura do 2020. kad se uračuna i privatni sektor“, kaže Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, ustanove koja je osnovana krajem 2016. kako bi se Hrvatska mogla bolje pripremiti za digitalizaciju.

Profimedia

Vjeruje kako će RH potpisati Deklaraciju o umjetnoj inteligenciji u roku mjesec dana, nakon što je obradi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, u čiju je nadležnost prebačen razvoj AI u Hrvatskoj. Pokušali smo dobiti više informacija od Ministarstva gospodarstva, no odgovore iz te institucije nismo dobili pet dana, unatoč brojnim pozivima i pismenim upitima.

Državni tajnik Gršić kaže kako se na razini EU očekuje da će umjetna inteligencija biti u punoj primjeni u roku 10 godina. Ističe kako je za njeno uvođenje potrebno osigurati određene preduvjete. Da bi se mogli početi koristiti AI automobili koji voze sami, ceste moraju biti pokrivene 5G tehnologijom. Mnoge bi mogao (ugodno) iznenaditi podatak da je upravo Hrvatska prva država EU koja je testirala 5G tehnologiju, i da je veliki Ericsson odlučio baš u našu zemlju prebaciti svoj razvoj 5G tehnologije na svjetskoj razini.

Izlozi nas gledaju

Nije to jedini svijetli primjer uspješnog razvoja i korištenja AI u Hrvatskoj. Zagrebačka tvrtka Span u suradnji s Microsoftom razvila je sustav koji prati i analizira lica ljudi pred izlogom trgovine kako bi procijenio jesu li zadovoljni izloženim i je li ih izlog zainteresirao za kupovinu. Ako ste se sad zapitali da li vas neki izlozi već 'gledaju' kao u filmu Specijalni izvještaj, odgovor je – da.

Reuters

„Sustav je razvijen i implementiran kod nekoliko naših korisnika. Nažalost nismo u mogućnosti točno specificirati o kojim je korisnicima riječ, no primjena je široko prisutna u području retaila, hospitalityja i marketinga. Sustav je bio implementiran i implementira se na području Hrvatske, kao i kod korisnika unutar EU, te korisnika izvan EU“, kaže Denis Tomić iz tvrtke Span.

Tvrtka Citus razvila je pet patenata koji, među ostalim, prepoznaju dob i raspoloženje ljudi, i dobila osam međunarodnih nagrada za svaki od njih.

„Od navedenih pet patenata tri su vezana za područje umjetne inteligencije, a odnose se na upravljanje gestama korisničkim sučeljem, detekcijom kretnji ljudskog tijela, gdje se umjetna inteligencija koristi za predviđanje putanje ljudskog pokreta; zatim prepoznavanje izraza ljudskog lica u realnom vremenu i povezivanje s emocijom bez prethodno stvorene baze slika izraza lica te računalno određivanje spola i dobne grupe osobe na bazi analize primarnih i sekundarnih karakteristika lica i tijela i bez potrebe za prethodnim stvaranjem baze podataka“, kaže Brigita Prole iz Citusa. Ti patenti koriste se u različitim industrijama.  

Profimedia

„U maloprodaji, poput pametnih frižidera, pametnih polica, pametnih izloga itd., pa u domeni marketinga – na izložbama i sajmovima u sklopu naprednih prezentacija, u istraživanjima, zdravstvu, edukaciji i zabavi, sportu, te kao zamjena za ljude u uslužnim djelatnostima npr. kao digitalni virtualni asistent na ulazima u prostore (recepcije) itd. Naša se rješenja prodaju širom svijeta, a drago nam je da ih, u zadnje vrijeme, i tvrtke u našoj regiji prepoznaju kao stvarnost, a ne kao neku daleku budućnost“, dodaje Brigita Prole.

U Hrvatskoj je nastao i uspješan medicinski start up vHeart koji se bavi primjenom dubokog učenja u dijagnostici čitanjem EKG zapisa portabilnih uređaja kojima srčani bolesnici mogu sami snimiti rad svog srca u bilo kojem trenutku, projekt koji bi se mogao nazvati i „kardiologom u džepu“.

Umjetnu inteligenciju koristi i Atlantic Grupa u cijelom nizu zadataka koje obavljaju različiti odjeli unutar tvrtke – od prodaje, logistike, marketinga, interne revizije, pa sve do ljudskih resursa.

'Dvije trećine prvašića radit će poslove koji danas i ne postoje'

Na području razvoja umjetne inteligencije vrlo je aktivan i akademski sektor, poput zagrebačkog Fakulteta elektronike i računarstva, Instituta Ruđer Bošković, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Fakulteta organizacije i informatike…

„Ono što mi radimo bazira se na strojnom učenju, a svi naši projekti bave se tekstom. To su sustavi koji će prepoznati osobine ličnosti na temelju nekog teksta, sustavi koji automatski klasificiraju tekstove u kategorije po ključnim riječima i slično“, kaže prof.dr.sc. Bojana Dalbelo Bašić s FER-a dodajući kako mnoge tvrtke koriste njihove sustave, a jedan su još prije 10 godina razvili za korporaciju H&M.

Marko Todorov / CROPIX

Iako Hrvatska još nije potpisala Deklaraciju o umjetnoj inteligenciji i tek je nedavno formirala tematsku radnu skupinu u kojoj su predstavnici Ministarstva gospodarstva, Ministarstva prometa, Ministarstva obrane i Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, a koja bi do kraja ove godine trebala donijeti strateški okvir za razvoj digitalnog društva kao dio Nacionalne razvojne strategije do 2030., situacija 'na terenu', izgleda, i nije tako loša.

„Ovo je četvrta industrijska revolucija i mi moramo biti svjesni da smo generacija koja je na granici. Digitalna tehnologija i umjetna inteligencija već su svuda oko nas, a da bi se mogli uspješno nositi s promjenama potrebne su i velike promjene u obrazovanju. Kao što je rekao predsjednik Vlade Andrej Plenkovic, dvije trećine današnjih prvašića radit će poslove koji danas još i ne postoje“, kaže državni tajnik Središnjeg ureda za digitalni razvoj Hrvatske Bernard Gršić.

umjetna inteligencija

AI

Bernard Gršić

Podijeli članak