PRIČALI SMO SA ZELENIM ODREDOM KOJI JE RAZOTKRIO VELIKU AFERU

‘Hrvatske šume su postale zlatni rudnik i laka zarada o kojoj se šuti. Prema podacima koje imamo, zamračeno je i do 2 milijarde eura'


Matej Devčić
22.03.2019.17:00
‘Hrvatske šume su postale zlatni rudnik i laka zarada o kojoj se šuti. Prema podacima koje imamo, zamračeno je i do 2 milijarde eura'
Marko Todorov/CROPIX

sažeto

Zeleni odred tvrdi da je Vlada još od 2014. detaljno upoznata s devastacijom šuma diljem Hrvatske


Matej Devčić
22.03.2019.17:00

"Mi ne radimo ništa drugo nego isto što i 1991. godine kada smo se borili za Hrvatsku", govori mi Vesna Grgić predsjednica Udruge VIDRA-Veterani i društvena akcija, otpijajući gutljaj kave.

Kratko ošišana i sva u traperu, dok na Svjetski dan šuma pričamo o njihovoj prekomjernoj sječi, svojim gardom ostavlja dojam ženske verzije inspektora Harryja Callahana koja kada se namjeri na nešto, ne odustaje lako.

Ova dragovoljka i veteranka Domovinskog rata, koja je ukupno provela 1066 dana u borbenom sektoru, te inženjerka strojarstva s nevjerojatnom energijom priča o Vidrinom forumu Zeleni odred čija je suosnivačica, a radi se o grupi građana koji se bore protiv eksploatacije drva iz naših šuma. 

Marko Todorov/CROPIX

"Vidjeli smo jako puno nelogičnosti"

"Mi nismo ekipa koja će odustati. Ovo je tek početak", govori mi ranije spomenutim callahanovskim gardom. Priča o Zelenom odredu, kaže, počela je prije devet mjeseci. Njihovi članovi koji su često provodili vrijeme na Sljemenu uočili su da se veliki broj stabala sječe, a to im je postalo sumnjivo. Bila je to tematika, kaže, kojom su se odlučili ozbiljno pozabaviti.

"U cijeloj priči oko prekomjerne sječe na Sljemenu vidjeli smo jako puno nelogičnosti. Jednostavno je nemoguće da je tako nešto odobreno. Slali smo upite nadležnim institucijama, a one su odgovarale po odobrenju ministarstva Poljoprivrede, Ministarstva zaštite okoliša, pozivali se na urudžbene brojeve, šumarsku inspekciju, objašnjavali nam kako se sve radi po struci.

Naši članovi koji su godinama ranije također slali upite i pokušavali djelovati samostalno, dobivali su iste odgovore kao i mi. Nije li to malo nelogično?", pita Grgić. Kao najvećeg krivca, kaže, prozivaju tvrtku Hrvatske šume, ali i Ministarstvo poljoprivrede pod čijim je okriljem baš kao i šumarska inspekcija. 

Ispričali priču o sječi Medvednice koja je svima bila interesantna

"Bili smo na njihovim prezentacijama, postavljali pitanja i vidjeli da je to samo igrokaz za građanstvo. Svi su bili sretni i nasmiješeni, govorili kako malo ima problema, no ono što bode u oči je kada vam pokažu kako izgleda plan pošumljavanja i koliko će stabala skidati. 

Bio je to nesrazmjer u brojkama. Laički rečeno 9/10 šume skidaju jer se njom gospodari, a samo deset posto se pošumljava, odnosno je u planu pošumljavanja. Prvo nismo imali ni ljudstva ni resursa da bi se bavili time, ali kada smo Gordana Pasanec i ja u okviru udruge ekipirali forum Zeleni odred odlučili smo da će nam zadaća biti baviti se šumama i prekomjernom sječom stabala u njima", tvrdi gospođa Grgić. 

Zeleni odred je zbog toga organizirao marš za Medvednicu. "Bilo nas je koliko na tom maršu?", pita Nenada Ljubića, člana Zelenog odreda. "Dvadesetak", dobacuje Nenad. "Eto, dvadesetak. Napravili smo turu do trga, bilo je sve puno novinara i stalno su nas za nešto zivkali. Vjerojatno su gledali na nas kao da smo 'new kids on the block' pa smo im bili zanimljivi. Mi smo ispričali osnovnu priču o sječi Medvednice koja je svima bila interesantna, ali je falila dubina spoznaje koju smo poslije slagali mic po mic. To je bio proces", priča gospođa Grgić. 

"Cijela Hrvatska je devastirana"

Šume na Sljemenu i Medvednici, priča, nisu jedine u kojima se vrši prekomjerna sječa stabala, a do te spoznaje u slaganju slagalice su došli nakon što su počeli senzibilizirati javnost o toj temi objavama na društvenim mrežama. 

"Ljudi su nam se nakon toga počeli javljati i zasipati nas informacijama i upozorenjima. Sve što smo objavljivali smo dozirali, ali smo stalno ljude obavještavali što mi točno radimo jer smo cijelo vrijeme bili na terenu po cijeloj Hrvatskoj. 

Prekomjerna sječa se ne vrši samo na Sljemenu, nego i u Gorskom kotaru, Lici, Slavoniji, Dalmaciji i otocima. To je tajna zašto se zadnjih desetak godina neometano vršila ova pljačka. A zašto neometano? Pa zato što nije krenula istovremeno u svim regijama", tvrdi gospođa Grgić. 

Tema prekomjerne sječe šuma po Hrvatskoj je, objašnjava, planula tek u zadnjih nekoliko godina "Ljudi na to nisu obraćali pažnju, a bit ću iskrena, nismo isprva ni mi. No, kada smo prvi sagledali cijelu sliku, zaprepastili smo se. Cijela Hrvatska je devastirana. Ne postoji planina ili park prirode gdje se stabla ne režu i melju nemilosrdno", tvrdi.

Marko Todorov/CROPIX

Informacije dobili iz insajdera iz Hrvatskih šuma

Kaže kako su ih proglasili idiotima i laicima koji se ne razumiju u šume, te da se nemaju što petljati u to jer postoji struka. "Mi priznajemo da smo laici. Ali sve skripte sa šumarskog fakulteta postoje na internetu. Čitala sam ih danima i noćima, barem da shvatim vokabular i što je pisac htio reći", tvrdi gospođa Grgić.

A onda im se u tom cijelom kopanju po internetu malo i osmjehnula sreća. Informacije o prekomjernoj sječi su, kaže, počeli dobivati i od insajdera, "normalnih i časnih šumara iz Hrvatskih šuma". "Oni su duboko u tom problemu. Nezadovoljni su, ogorčeni, vide što se zbiva i počeli su nam davati materijale, podatke i dokumente koje smo analizirali", objašnjava gospođa Grgić. 

Iz svega toga rodila se tužba na stotinjak stranica koju su prvo predali DORH-u i javnoj pravobraniteljici, a ona je sada narasla na 400 stranica. "Njoj nema kraja. Imamo još dokumenata", rezolutno tvrdi gospođa Grgić. 

"Zamračeno je i do dvije milijarde eura"

"O prekomjernoj sječi šuma se još uvijek šuti, a to je jako velika priča. Ako ćemo govoriti o višegodišnjoj pljački, prema podacima koje imamo, zamračeno je i do 2 milijarde eura. Ministarstvo poljoprivrede, koje je nadležno za Hrvatske šume i pitanje sječe šuma, Vlada, Komora šumarskih inženjera, svi su oni umreženi. 

To je zatvoreni sistem u kojem jedni drugima pogoduju. To je hrpa, uvjetno rečeno, nekih državnih institucija i firmi koje su složile plan i novim Zakonom o šumama, te novim pravilnicima pogoduju toj pljački i provode je nesmetano", smatra gospođa Grgić.

Na pitanje jesu li o ovoj temi razgovarali s Hrvatskim šumama i Ministarstvom poljoprivrede, gospođa Grgić potvrdno kima glavom. "Zaprepašćuje nas njihova arogancija. Sve naše navode negiraju. Oni su godinama radili neometano, nitko ih nije dirao i prozivao, nitko nije imao dokumentaciju koju mi imamo i nitko nije bio ustrajan u svom stavu da dokaže što zaista jest točno. 

Ovo o čemu pričam nisu insinuacije ili priče tetica s placa. Ovo je priča bazirana na dokumentima. Svi iskazi od ljudi koje smo čuli za nas su bili samo putevi zbog kojih smo počeli istraživati. Došli smo u posjed dokumenata koji teško terete određene visokopozicionirane ljude i pokoju Vladu. Ovo sve se događalo i za vrijeme vlade Jadranke Kosor, za vrijeme SDP-a i sada HDZ-a. 

Nama su bili bitni potpisi na tim svim dokumentima jer su oni autentični. Podcijenili su nas i nisu bili svjesni što će se dogoditi jer su izvanredno složili priču o sječi šuma. To je bio sistem poluinformacija koje zvuče kao da je sve u redu, a nije", tvrdi.

Kaže kako je hrvatska Vlada detaljno upoznata sa svime te da je još 2014. nezavisna šumarska inspekcija napravila dubinsku analizu po šumarijama u Hrvatskoj i ustvrdila da se šume nemilice ruše i da to treba zaustaviti. 

Netransparentnost institucija

"Ta analiza je trebala biti dostavljena tadašnjem ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini, no on je lakonski odgovorio da je nije dobio. Onda je došla druga Uprava, Tolušić je postao novi ministar i po sili zakona je morao prijaviti slučajeve prekomjerne sječe šuma. Svaki negativan revizijski nalaz automatski ide na USKOK i Vladu. 

Imamo dokaz o revizijskim nalazima iz 2017. koji su katastrofalni i spominje se stotine milijuna zamračenih novaca i nepravilnosti koje je Vlada početkom 2018. amenovala i ništa se nije dogodilo. Nestaju novci, ali i šume. 

Zanimljiv je detalj za 2019. i odnosi se na planove poslovanja koji jasno dočaravaju kakve su Hrvatske šume tvrtka. Za jednu godinu isplanirali su oko 170 milijuna kuna za premije, bonuse i otpremnine, a za sudske troškove imaju predviđeno preko 90 milijuna kuna, što je 4 i pol posto od njihove godišnje zarade. Za gospodarenje i obnovu šuma predvidjeli su 60 i nešto sitno milijuna kuna.

Ne treba biti lumen da se shvati kako nešto u svemu tome ne štima, a da ne govorim da imamo dokaze i da se natječaji s izvođačima radova namještaju", tvrdi gospođa Grgić ukazujući na netransparentnost institucija po pitanju ove teme.

"Hrvatske šume su postale zlatni rudnik"

"Imamo dokaze da za nemali broj devastacija ne postoji nikakva ocjena. Plus, izvođači radova, pa podizvođači radova koji ugovaraju poslove s Hrvatskim šumama rade bez kontrole. Hrvatske šume na drvetu napišu bijelu doznaku, ovi dođu i utovare to drvo. U čemu je tajna?

Hrvatske šume su postale zlatni rudnik jer imamo cjenike o umjetnom održavanju niskih cijena otkupa drveta od Hrvatskih šuma koje iznose 300 kuna po kubiku. Kada kubik drveta pređe granicu i ode za Italiju on vrijedi 120 eura. 

Napravljen je i sistem s izvođačima radova kojih je prošle godine s licencom za sječu šuma bilo tri stotine i mogli su izvoziti milijune kubika. Hrvatske šume poštuju odredbu da ne izvoze drvo, ali ga daju licenciranim izvođačima radova koji ga izvoze i ostvaruju zaradu umjesto Hrvatskih šuma i na štetu Republike Hrvatske. 

Imamo i dokument koji pokazuje da je Ministarstvo poljoprivrede raspisalo natječaj za vlasnike poljoprivrednih zemljišta da se prijave za poticaje, u smislu privođenja svojih šumskih predjela poljoprivredi. Dakle, oni mogu ispiliti šumu i izvesti drvo po nikakvim cijenama, ali tu priča ne staje. Poticaje će dobivati za sadnju sortimenata niske ophodnje, tzv. brzorastućih sorti. Hrastu, bukvi i bagremu treba sto godina da pošteno narastu, no vremena nema i drva nema dovoljno. 

Sada se potiče ono što je prije formalno bio korov, a još nas više šokira što će se poticati i nagrađivati zamjena autohtonih sorti, hrasta, bukve i bagrema, sortama azijske paulovnije. Doći će do promijene kompletnog eko sustava i bioraznolikosti. Cijela ta priča o Hrvatskim šumama je satkana od laži, manipulacije, kriminala i korupcije", tvrdi gospođa Grgić. 

Međunarodna zajednica pozorno prati svako njihovo otkriće

Kaže kako se skriva i podatak da 20 posto gospodarskih šumarskih jedinica cijelu ovu i prošlu godinu rade bez gospodarskih osnova, propisanih zakonskih regulativa i bez propisanih i odobrenih pravnih akata. Zeleni odred, tvrdi gospođa Grgić, ima dokaze i o tome. "Recimo, na čak tri gospodarske jedinice na Sljemenu, a ono se sastoji od njih četiri, se cijelu prošlu godinu radilo protuzakonito.

Sistem im je složen tako da gospodarsku osnovu rade za period od 10 godina i mora biti odobrena od Ministarstva poljoprivrede. Njihove prijašnje Osnove važile su do 2017. Do danas još nisu donesene nove. Na osnovu čega i su 'gospodarili'?

Tvrde da su rušili samo do 10% na osnovu prijašnjih isteklih osnova. U fazi smo dokazivanja da su rezali puno više. Ako se reže više od podmlatka to je pustošenje jer šuma nema od kud rasti. Na dobrom smo putu da to dokažemo", rezolutno tvrdi gospođa Grgić. 

Marko Todorov/CROPIX

U svojoj borbi, kaže, imaju i potporu međunarodnih organizacija, što su saznali u Švedskoj ambasadi. "Oni su nas pozvali na razgovor, a mi smo im što se tiče šuma najotvorenije pričali o našim sumnjama, pretpostavkama i izračunima. Nisam stekla dojam da su oduševljeni time što čuju. No, odlučili su nam širom otvoriti svoja vrata.

Rekli su kako nam i oni mogu pomoći s informacijama i kontaktima, a od njih smo prvi put saznali da nas prati veliki broj udruga s nekoliko govornih područja u Europi koji kontinuirano prate naše društvene mreže, dijele naše objave i najavljuju da će nas povezati s nekim 'zelenima' u Europi.", tvrdi. 

Šume nisu jedina stvar na kojoj će stati. Kaže da je u Hrvatskoj gotovo nemoguće pronaći državni segment u koji već nije duboko ukorijenjen kriminal i korupcija te da će se u skorije vrijeme pozabaviti svime time. "Smisao Zelenog odreda i Vidre, koji stvarno nisu ideološki obojeni niti nas to zanima, nije u borbi samo za šume, nego protiv korupcije kriminala i laži", zaključuje gospođa Grgić.

Hrvatske šume: "Optužbe Zelenog odreda su neutemeljene"

A što o svemu ovome kažu Hrvatske šume? Iz tvrtke rezolutno negiraju tvrdnje Zelenog odreda te tvrde kako su njihovi navodi u potpunosti netočni.

"Šumama u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari se stručno i održivo, i to već više od dva i pol stoljeća. Inženjerski studij šumarstva jedan je od prvih visokoškolskih studija u Hrvatskoj, a i danas ga upisuju osobe koje prije svega vole šumu i spremne su na zahtjevan i težak studij, a nakon toga i na cijeli radni vijek u teškim i zahtjevnim uvjetima. Stoga šumarima izuzetno teško padaju optužbe da devastiraju šumu, jer su takve optužbe neistinite i neutemeljene.

Šumama se gospodari na temelju Zakona o šumama, Zakona o zaštiti prirode te Šumsko-gospodarskih planova. Šumsko-gospodarske planove i planove upravljanja područjima Natura 2000 odobravaju Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zaštite okoliša.

Nekoliko inspekcija redovno nadzire izvršenje propisanih radova (šumarska inspekcija, inspekcija za zaštitu prirode, inspekcija zaštite na radu itd.). Za svaku je gospodarsku jedinicu u RH evidentirana kompletna drvna zaliha po vrstama drveća, te propis za gospodarenje u istoj u sljedećih 10 godina, i to se ponavlja u redovnim 10-godišnjim ciklusima.

Matija Djanjesic/CROPIX

Hrvatski šumari već više od dva stoljeća primjenjuju načelo potrajnosti (održivosti) i stoga iz šume, kroz njegu i obnovu, uzimaju manje drvne zalihe nego što priraste, te time ne ugrožavaju opstojnost šume niti narušavaju prirodnu ravnotežu. Na primjer, plan sječa za 2019. g. iznosi 6.067.000 m3, dok je prirast veći od 8 milijuna kubika godišnje.

Iz tog je razloga Hrvatska danas jedna od najšumovitijih država u Europskoj uniji jer šume i šumske površine prekrivaju 47% kopnenog teritorija RH. Izuzetno je važno naći balans između očuvanja ovog prirodnog resursa i gospodarskog učinka kompletne na šumi bazirane industrije koja je jedna od najperspektivnijih u RH i zapošljava oko 53.000 ljudi", navode Hrvatske šume.

Zaključuju da na područjima kojima upravljaju nema prekomjerne sječe

Ističu kako se i njima znaju javljati građani koji su zabrinuti jer su negdje vidjeli posječena stable, ali tvrde kako je proizvodnja kroz njegu i obnovu je preduvjet za kvalitetan uzgoj šume i ona se provodi prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima.

"Isto tako, za kraj napominjemo da su Hrvatske šume od 2002. godine nositelji FSC certifikata za gospodarenje šumama za cijelo područje državnih šuma. Tada smo bili prvo poduzeće u regiji koje je certificiralo svoje šume, te smo gospodarili najvećim cjelovitim certificiranim područjem.

FSC certifikacija znači da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima, a svakih pet godina obnavlja se nakon detaljnih pregleda stručne komisije", poručuju iz Hrvatskih šuma.

Zaključuju kako na područjima kojima upravljaju nema prekomjerne sječe jer se drvo siječe prema već utvrđenim planovima koji se donose na razini više institucija, te se svi radovi dodatno inspekcijski kontroliraju.

Hrvatske šume

devastacija

Zeleni odred

Vesna Grgić

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter