drame i misteriji hrvatskog pomorstva

Hrvatski Titanic gorio je ispred Istanbula 55 dana, 'Dunav' je doslovno nestao u Pacifiku, a djeca su u gruškoj luci stradala pred očima obitelji


Daniel Radman
10.05.2019.17:00
Hrvatski Titanic gorio je ispred Istanbula 55 dana, 'Dunav' je doslovno nestao u Pacifiku, a djeca su u gruškoj luci stradala pred očima obitelji
Getty Images / Ilustracija

sažeto

Čudo od tankera, 'Petar Zoranić', plovio je samo 108 dana. Kad je eksplodirao na Bosporu obasjao je cijeli Istanbul


Daniel Radman
10.05.2019.17:00

Drama talijanskog trajekta 'Aurelia' kojem su na putu od Ancone do Splita otkazali motori, srećom, okončana je sa sretnim završetkom. Svi putnici nakon sati i sati neizvjesnosti domogli su se Splita. No, mnogi nisu bili te sreće kao oni. Na brodovima s našom zastavom ljudi su nestajali na svjetskim morima, a i sam Jadran bio je poprište velikih nesreća. Premda su od spomenutih događaja prošla desteljeća, na neke odgovore i dalje se čeka.

Potonuće hrvatskog Titanica

Privatna arhiva / CROPIX

Tanker 'Petar Zoranić' bio je svojevrsna hrvatska verzija Titanica, koliko se već mogu uspoređivati putnički i teretni brod. No, 'Zoranić' je također bio 'čudo od broda' i ponos jugoslavenske flote. Riječko brodogradilište '3.maj'. isporučilo ga je zadarskom 'Jugotankeru' u kolovozu 1960., a prema iskazima suvremenika cijeli grad se okupio kako bi vidio najmoderniji tanker na svijetu. Kretao se brzinom od tada impresivnih 17,5 čvorova, nosivost mu je bila 25.400 tona, a pomorcima je zapravo bilo iskazana velika čast što su plovili na njemu.

Međutim, 'Petar Zoranić' plovio je samo 108 dana. U prosincu iste godine isplovio je iz crnomorske luke Tuapse u današnjoj Ukrajini, nakrcan s više od 12.000 tona benzina i 11.330 tona nafte. Na brodu su bile 52 osobe, 50 pomoraca i dvije supruge članova posade, a zaputio se prema Njemačkoj.

No, do odredišta nije došao. Zauvijek je ostao u turskom tjesnacu Bospor gdje je u njega udario grčki tanker 'World Harmony'. Kroz Bospor se, objašnjavaju pomorci, plovi kao na autocesti, u dvije trake. Grčki tanker plovio je pogrešnom stranom, nije odgovarao na zvučne signale sa 'Zoranića' te se u 2 sata i 40 minuta po turskom vremenu pramcem zario u dio broda u kojem je bio visokoktanski benzin. Uslijedila je strahovita eksplozija, tankovi su jedan za drugim eksplodirali, a ogromni požar zahvatio je oba broda. Kažu da je eksplozija osvijetlila cijeli Istanbul.

Tanker je gorio 55 dana

Getty Images / Ilustracija

I 'World Harmony' i 'Petar Zoranić' su se nasukali, a da stvari budu gore naš brod je prije nasukavanja udario na usidreni putnički brod koji se također zapalio. O kakvom požaru je riječ, govori i podatak da je 'Zoranić' gorio idućih 55 dana, sve do 6. veljače iduće godine!

Obala je od mjesta sudara bila udaljena 150 metara, no zbog jakih struja i velike vatre – plamen se dizao i desetke metara u vis – u tom je kaosu bilo iznimno zahtjevno doplivati do spasa. Ipak, od 52 osobe koje su bile na 'Petru Zoraniću', spasila se 31, obje žene i 29 pomoraca.

Šibenski brod potopljen u par minuta

Poslije 19 godina, također u teritorijalnim vodama Turske, došlo je do još jednog sudara hrvatskog i grčkog broda. Teretni brod Kaprije Slobodna plovidba Šibenik kupila je 1978. godine od norveškog brodovlasnika, a niti godinu poslije - 19. rujna 1979. godine – krenula je na svoje posljedenje putovanje. Isplovili su iz Šibenika, odredište je bila gruzijska luka Poti.

Nakon prekrcaja zaplovili su prema Solunu. U noći 18. listopada naletili su na grčki brod 'Soula K.' i nakon sudara Kaprije je potonuo nakon svega nekoliko minuta. Nad Mramornim morem tada je bila gusta magla, pa neke pretpostavke govore da je to vjerojatno utjecalo na nesreću. No, ostali su i brojni upitnici. Nitko se nije spasio, a bilo je osamnaest pomoraca na brodu, nije pronađeno ni jedno tijelo, Kaprije je potonuo u kratkom vremenu, dok je grčki brod imao tek manja oštećenja...

Istraga se nije provela, niti je našim roniocima dopušteno da tamo zarone. Službeno objašnjenje je bilo da je Mramorno more frekventno plovno područje te bi istraga ometala promet, a takav odgovor obitelji stradalih, dakako, nije moglo zadovoljiti. Otuda postoji i teorija da brod nikad nije isplovio iz Potija, već da je imao 'sumnjiv teret' kojeg su Sovjeti zadržali, a posadu poslali u Sibir.

No, opet, oni koji žele smiriti situaciju kažu da postoje i objektivne okolnosti. Grčki brod bio je naprosto veći i prazan, naletio je na naš s teretom i poslao ga na dno Mramornog mora.

Misterij zvan Tisa

Profimedia / Ilustracija

Još veći misterij veže se uz brod 'Tisa' koji je potonuo 13. listopada 1965. u blizini Krete u Sredozemnom moru. Za razliku od 'Kaprije', ovdje je od također 18 pomoraca jedan ipak preživio, kormilar Ante Milin, koji je u moru proveo 44 sata dok se nije dokopao obale.

Prema službenim podacima, Tisu je zahvatio olujni vjetar, pa je kapetan broda odlučio promijeniti pravac i krenuti prema najbližoj luci, no u manevru se uslijed jakog naleta vjetra Tisa prvo nagnula, a potom i potonula. Nestanak je primijećen tek tri dana poslije.

Preživjeli Milin tvrdio je da uzrok potonuća preopterećenost Tise, što nije odgovaralo rezultatima istrage koja je čak dovela i pitanje tezu o oluji. No, kako se Milin s nagodio vlasnikom broda – splitskom Jadranskom slobodnom plovidbom – oko odštete, potpuna priča nikad nije dospjela u javnost. Zbog tog je stvorena teorija da je Tisa zapravo prevozila oružje, a ne hranu, kako je stajalo u 'papirima' te da je zbog 'više sile' cijeli slučaj ostao zataškan.

Nestanak Dunava u bespućima Pacifika

Najveća pomorska nesreća naših brodova dogodila se 1980. godine. Riječ o brodu 'Dunav' riječke 'Jugolinije' koji je nestao na Pacifiku. 'Dunav' je bio moderan brod star tek sedam godina, dug 179, a širok 22,9 metara, koji je mogao razviti brzinu od 15 čvorova.

Njega je na Pacifiku – krenuo je iz kanadskog Hamiltona, 'natankali' su još u Los Angelesu, a odredište mu je bila kineska luka Tsingtau - zahvatilo orkansko nevrijeme. Kapetan 'Dunava' svom je brodaru 27. prosinca dojavio kako je 'more prodrlo u prvu štivu i rezervoar' te da brod kreće prema japanskom gradu Yokohama kako bi popravili kvar. To je ujedno i bio zadnje što su čuli od 'Dunava'.

Izlaza nije bilo, s obzirom da se u tim trenucima nalazio 700 milja od najbliže kopnene točke te je jednostavno nestao, zajedno s 32 pomorca, koliko ih je bilo na njemu. Japanci su, istina, krenuli u potragu, no zbog orkana valovi su se dizali na visinu od 15-ak metara i bilo je gotovo nemoguće išta pronaći.

Na tom području, uslijed velikog tajfuna, u samo nekoliko dana nestalo je čak 11 brodova, a kažu da je u dva mjeseca nestalo njih stotinu. Riječka 'Jugolinija' informirala je javnost o nesreći tek 15 dana poslije havarije.

Članovi obitelji s obale promatrali tragediju 

Niksa Duper / CROPIX

Najgora nesreća na samom Jadranu dogodila se 6. svibnja 1992. godine u dubrovačkoj luci Gruž. Sudar broda Aurora i trajekta Ilirija dogodio se jer su oba plovila u punoj brzini uplovljavali u luku. Bilo je to razdoblje Domovinskog rata i strahovalo se da bi JNA mogla otvoriti vatru na brodove.

Na samo stotinjak metara od obale 'Ilirija' – koja je bila mnogo veća – čeličnim pramcem udarila je u drvenu krmu Aurore. Od siline sraza Aurora je potonula u samo  par minuita, a nastali vrtlog povukao je u smrt deset putnika, od kojih su troje bila djeca (najmlađe je imalo svega tri, a najstarije osam godina).

Inače, Aurora je putovala iz tada okupiranog Cavtata, a mučnoj situaciji svjedočili su brojni članovi obitelji putnika koji su svoje najmilije čekali na obali.

Ekološka bomba pored Kornata

Jedna od najvećih, a potencijalno je mogla bitii i najopasnija havarija dogodila se u 16.studenog 1984. godine, u blizini otoka Mrtovnjaka. Talijanski tanker "Brigitta Montanari" potonuo je s teretom od 1300 tona kancerogenog VCM-a (vinil-klorid-monomera), nedaleko od Nacionalnog parka Kornati, tako da su posljedice na okoliš mogle biti nesagledive.

"Brigitta Montanari" bio je brod za ukapljeni teret star devet godina, a u ne baš posve razjašnjenim okolnostima pretpostavlja se da se prevrnuo pri maneveriranju i potonuo za samo tri minute. Od trineast članova posade, trojica su smrtno stradala.

'Brigitta' je u Jadranu ostao kao prava ekološka bomba pune četiri godine, kada ga je u jednoj od najvećih i najspektakularnijih akcija vađenja broda iz Jadrana izvukao 'Brodospas'.

brod

Jadransko more

Dunav

tanker

Petar Zoranić

Tisa

Kaprije

Gruž

Ilirija

Aurora

havarije

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter