Nakon smrti 18-godišnjaka u Zaprešiću

Hrvatsko zdravstvo na aparatima, kada bi ga trebalo oživljavati, na intervenciju bi mu stigla Hitna bez defibrilatora


Mia Peretić
13.08.2018.19:00
Hrvatsko zdravstvo na aparatima, kada bi ga trebalo oživljavati, na intervenciju bi mu stigla Hitna bez defibrilatora
ILUSTRACIJA / Darko Tomas / CROPIX

sažeto

Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije Davorin Gajnik u priopćenju je otkrio da nemaju dovoljno timova, te da je jučer još jedna osoba umrla na području Jastrebarskog


Mia Peretić
13.08.2018.19:00

Zdravstvenom terminologijom, pacijent je na aparatima. U ovom je slučaju pacijent hrvatski zdravstveni sustav, a ne piše mu se dobro ako će se oslanjati na intervenciju Hitne pomoći, koja bi njegovom oživaljavanju mogla pristupiti bez defibrilatora. Baš kao što se dogodilo u jučerašnjem slučaju 18-godišnjeg mladića koji je na rukama slučajnih prolaznika u Zaprešiću preminuo na ulici, nakon što je prvi puta stigla Hitna bez doktora (a prema svjedoku i bez defibrilatora), a u drugom je pokušaju, 15 minuta kasnije, stiglo opremljeno vozilo, no za nesretnog dečka prekasno. O cijelom se slučaju oglasila i sama Hitna. Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije Davorin Gajnik u priopćenju je otkrio da nemaju dovoljno timova, te da je jučer još jedna osoba umrla na području Jastrebarskog.

Gradonačelnik Zaprešića Željko Turk je za N1 televiziju rekao kako je Grad zatražio točne podatke o okolnostima smrti mladića, potvrdu da na intervenciji nije bilo liječnika i defibrilatora, te uputio kritiku na sustav Hitne pomoći, koji je reorganiziran 2011. godine:

"Zaprešić i okolne općine imaju pet timova hitne pomoći, a prisutan je jedan doktor. Hitna pomoć nije u ingerenciji grada nego županije i u tom momentu tog doktora nije bilo. Ovaj nemili događaj je pokazao da ovakva organizacija nije dovoljno dobra i, nažalost, zbog toga je izgubljen jedan mladi život", rekao je Turk i dodao kako se ne smatra osobno odgovornim za jučerašnju tragediju jer nema utjecaja na organizaciju Hitne pomoći.

Što kaže ministar?

Na slučaj 18-godišnjaka iz Zaprešića je odmah reagiralo i Ministarstvo zdravstva koje je uputilo Zdravstvenu inspekciju u Zaprešić, te će naknadno dostaviti izvješće. No, kako ukratko naglašavaju, "prema preliminarnim informacijama iz Zavoda za hitnu medicinu, sve je učinjeno sukladno pravilima struke".

No sustav Hitne pomoći s timovima 1 i 2, to jest onima s liječnikom i bez njega nije jedini problem s kojim se suočava ministar zdravstva Milan Kujundžić. Kako je i sam svojedobno rekao, hrvatski je zdravstveni sustav, unatoč svim poteškoćama, na stabilnoj razini i među 15% najboljih na svijetu. Ono što mu fali su pare.

Ovo bi bilo ravno izjavi da imate odličan auto, koji je, unatoč poteškoćama i dalje među najboljima na svijetu. Jedini je problem što nemate za benzin. Koliko vam točno koristi takvo vozilo? Isto kao i, na papiru, zdravstveni sustav koji je među najboljima na svijetu. Pa da vidimo što bi to onda bile te "poteškoće" s kojima se suočava hrvatsko zdravstvo.

Liječenje bolesne djece

Krajem prošle godine na prosvjed su izašli roditelji iz udruge "Kolibrići" koji su na Markovom trgu tražili da Vlada njihovoj djeci, oboljeloj od spinalne mišićne atrofije, osiguraju lijek Spinrazu, koji, iako je bio registriran u Europi, to u Hrvatskoj nije bio slučaj. 

Što kaže ministar? "Nitko nije dovoljno bogat da liječi sve"

Na pitanje hoće li Spinraza biti uvrštena na listu HZZO-a, ministar Kujundžić krenuo je obrazlagati logiku farmaceutske industrije, rizike i koristi lijeka, uz napomenu da je veliki problem što je to izrazito skup lijek. Na kraju je dodao kako ipak nitko na svijetu nije dovoljno bogat da liječi sve.

Tomislav Kristo / CROPIX

Kasnije se pravdao kako je ta izjava izvučena iz konteksta, te da nije mislio na djecu, već na sve bolesnike, bolesti i stadije bolesti. Jer, to je valjda, po njegovoj logici, onda puno bolje objašnjenje. 

Priča oko skupe Spinraze još je i danas aktualna. Vlada je u međuvremenu osnovala Fond za inovativne lijekove u kojem na donacije građana, svoj ulog u duplom iznosu stavlja Vlada. U travnju je Spinraza uvrštena na listu HZZO-a, no uz određena ograničenja: lijek ne mogu koristiti djeca na respiratoru te bolesnici s navršenih 18 godina.

Odlazak liječnika iz Hrvatske

Otkad nam je Europska unija otvorila svoja vrata, a s time i pristup većem tržištu rada, brojni su ljudi zgrabili kofere i glavom bez obzira pobjegli iz Hrvatske. Tako je u zadnjih 5 godina oko 600 liječnika napustilo zemlju, a još 1700 ih je zatražilo papire za rad u inozemstvu. Teško da naš, ionako sa svih strana načet zdravstveni sustav, nije osjetio ovu brojku. No, ministar je vječni optimist, u njegovoj je percepciji ladica s lijekovima uvijek na pola puna. 

Što kaže ministar? "Odlazak liječnika i sestara je kompliment, a i nije tako velik"

Milan Kujundžić je, komentirajući već ozbiljno zastrašujuć broj, rekao kako je odljev liječnika i sestara s jedne strane kompliment jer znači da su izuzetno dobro educirani i kvalificirani, da imaju znanje u rukama. Kujundžić je još rekao kako odlazak “nije tako veliki” iako je to stalna opasnost jer im razvijena Europa može ponuditi osjetno bolje uvjete.

Mi bismo možda dodali kako s druge strane to nikako nije kompliment jer to doslovno znači da smo vlastitim novcem educirali kvalitetan kadar, koji ima znanje u rukama i mašući ga ispratili u drugu državu. 

Dug od 7,5 milijardi kuna kao rupa bez dna

I dok je za pacijente najveća boljka što strahuju da neke od pretraga koje se čekaju i po dvije godine neće doživjeti, za ministra je muka to što nikako da pokrpa rupu koja se zove dug od 7,5 milijardi kuna. S obzirom da je godinu ranije on iznosio 8 milijardi, ministar je postignutom uštedom zadovoljan.

"Prvenstveno je to postignuto zato što je Vlada ispoštovala svoje zakonske obveze prema zdravstvenom sustavu", rekao je Kujundžić.

No, dugoročno, ovakav zdravstveni sustav kakav jest je popuno neodrživ, a ministar je bacio oko na baš sve na čemu može dobiti koju kunu: od alkohola i cigareta, do povećanja dopunskog osiguranja. 

Što kaže ministar? "Cijena od 750 eura po glavi stanovnika je neodrživa, taksa glavu čuva"

"Ja sam sklon preventivnim modelima, gdje taksa prvenstveno čuva zdravlje. Što manje djece bude pilo, pušilo, bilo u kockarnicama, time će se njihovo zdravlje i obitelji čuvati. Tamo gdje bolest uđe u obitelj, nema više mira", rekao je u maniri poslovica narodne medicine. 

A koliko bi iznosio taj porez na luksuz?

"Najmanje sto posto. To je jedina učinkovita mjera koja daje sto posto povećanje cigareta, a smanjuje 60 posto ulazak djece u pušenje”, rekao je Kujundžić o visini poreza.

Marko Todorov/Cropix

No, zdravstveni se sustav neće oporaviti lihvarenjem alkohola i cigara, a ministar smatra da  je visoka  kvaliteta zdravstva, jer ako slučajno niste znali, vi ju uživate, uz cijenu od 750 eura po glavi stanovnika neodrživa.

Novi je prijedlog Zakona o zdravstvenom osiguranju u pripremi te da već postoji radna verzija, a nije isključeno da će obuhvaćati i nešto skuplje zdravstvo. 

Pogledajte u nebo

Ovo nije kritika liječnicima, sestrama, tehničarima i ostalom zdravstvenom osoblju koje radi najbolje što može u uvjetima u kojima moraju. Zaista, ako je neki posao težak, onda je to sigurno briga o ljudima. Posljednji slučajevi smrti u Jastrebarskom i Zaprešiću, gdje hitnu intervenciju s liječnikom nisu dočekali ne ide na dušu zdravstvenim djelatnicima.

Na kraju, što nam drugo preostaje, nego prisjetiti se Kujundžićeve antologijske izjave da "jedan svećenik u bolnici nekad vrijedi više od 20 doktora". Još će, na našu sramotu, ispasti da je bio u pravu i da se u slučaju životne ugroze s više uspjeha možemo nadati preživljavanju ako pogledamo u nebo, nego ako dočekamo pomoć Kujundžićevog sustava.

smrt

Milan Kujundžić

zdravstvo

hitna pomoć

dugovi

problemi

intervencija

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter