tajna 'crne katice'

Istražili smo je li lokomotiva izložena na zagrebačkom Glavnom kolodovoru odvozila logoraše u ustaške logore NDH


Mia Peretić
02.06.2019.20:45
Istražili smo je li lokomotiva izložena na zagrebačkom Glavnom kolodovoru odvozila logoraše u ustaške logore NDH

Mia Peretić
02.06.2019.20:45

"Znate li nešto o lokomotivi izloženoj na zagrebačkom Glavnom kolodvoru?", upitali smo nasumično odabrane prolaznike koje smo zatekli u blizini Glavne pošte i željezničkog kolodvora u ranojutarnjim satima. Tamo je, naime, od početka devedesetih godina izložena crna parna lokomotiva, popularno zvana i "Katica".

Pripadnici starije generacije pokazali su se informiranijima od svojih mlađih sugrađana, što i nije posebno začuđujuće. No, čak i oni koji su pokazali zavidno znanje o tom zanimljivom eksponatu, nisu znali gotovo ništa o, bit ćemo slobodni i reći, kontroverznoj povijesti lokomotive koja stoji na "ulaznim vratima" Zagreba. 

O kakvoj to kontroverzi govorimo? Naime, prema nekim je informacijama ova crna parnjača, takozvana "crna Katica" u vrijeme zloglasne NDH prevozila logoraše sa željezničke stanice u Koprivnici u logor Danica i također u povratnom smjeru.

Pogledajte video:

S obzirom na navedenu priču, koja za sobom povlači mogućnost da u samom centru Zagreba, neposredno kraj lokacije na kojoj bi trebao biti izgrađen budući spomenik žrtvama Holokausta stoji lokomotiva koja je žrtve ustaškom režima prevozila u smrt, odlučili smo istražiti koliko u tome ima istine.

Marko Todorov / Cropix

'Najstarija parna lokomotiva'

Na samom kolodvoru o crnoj parnjači nema previše informacija, tek ploča s tehničkim podacima lokomotive. S obzirom da nam ti podaci ne govore ništa, za pomoć smo odlučili pitati Hrvatski željeznički muzej, odnosno Hrvatske željeznice, odakle smo i dobili neke odgovore.

"Parna lokomotiva serije 125 koja se nalazi u neposrednoj blizini zgrade zagrebačkog Glavnog Kolodvora dio je Zbirke željezničkih vozila i dijelova Hrvatskog željezničkog muzeja koji organizacijski pripada HŽ Infrastrukturi. Inače, lokomotiva izložena na Glavnom kolodvoru je najstarija parna lokomotiva u fundusu Zbirke željezničkih vozila i dijelova Hrvatskog željezničkog muzeja. Zbirka je registrirana pri Ministarstvu kulture RH kao zaštićeno kulturno dobro. U tijeku je postupak javne nabave kako bi se parna lokomotiva serije 125-052 obnovila s obzirom na značajnija oštećenja", objašnjava nam služba Korporativnih komunikacija HŽ Infrastrukture.

Marko Todorov / Cropix

'Katica za sve' izgrađena u 19 stoljeću

Nadalje nam odgovaraju kako su lokomotive serije 125 građene za Mađarske državne željeznice u razdoblju od 1882. do 1898. godine. Prvi pojedini modeli lokomotiva bili su izgrađeni u tvornicama lokomotiva u Beču, Linzu i Münchenu, a poslije, odnosno od 1888. godine i u Budimpešti, gdje je u tvornici lokomotiva Mađarskih državnih željeznica izgrađen najveći broj tih lokomotiva, pa i parna lokomotiva serije 125 iz fundusa Hrvatskog željezničkog muzeja.

Lokomotive te serije bile su u prvom redu građene za vuču teretnih vlakova, posebno na brdskim prugama, ali su upotrebljavane i u lokalnom putničkom prijevozu. U Hrvatskoj su te lokomotive najprije vukle vlakove na pruzi Karlovac - Rijeka (Sušak). Nakon 1930. godine bile su iskorištavane kao manevarske lokomotive. Zbog tako široke upotrebe željezničari su ih popularno nazvali 'Katicama', po onom narodnom izrazu 'Katica za sve'.

Iz HŽ-a nam kažu da su se lokomotive te serije u prometu zadržale najdulje, više od 60 godina.

U Zagreb stigla pod 'čudnim okolnostima'

Lokomotiva koju danas vidite je na tom mjestu izložena 1992. godine, kada je zamijenila Titovu plavu lokomotivu koja je do tada ljude dočekivala u Zagreb.

O razlozima njezinog preseljenja s dotadašnje lokacije - Spomen područja Danica u Koprivnici, memorijala u čast žrtava ustaškog konclogora - saznajemo iz dopisa koji je 1991. godine Hrvatsko željezničko poduzeće (HŽP) uputilo Muzeju grada Koprivnice.

Naime, Upravni odbor HŽP-a donio je odluku o osnivanju Željezničkog muzeja Hrvatske, a kao vrijednu akviziciju svom fundusu vidjeli su upravo lokomotivu 152-052. U dopisu koji nam je proslijedio Dražen Ernečić, viši kustos Muzeja Koprivnice, također stoji kako bi se lokomotiva preselila u Zagreb, obnovila i smjestila pod krov u čuvani prostor jer u Koprivnici nema uvjeta za njezino adekvatno čuvanje.

Ernečić smatra da je iz dopisa vidljivo kako je stvarni razlog odvoženja parnjače poznate i kao "Crna Katica" to što je bila nenatkrivena, što je vrlo interesantno u kontekstu njezine današnje lokacije. 

"Glavno pitanje jest – je li danas 'Crna Katica' natkrivena u Zagrebu?", pita se kustos.

Muzej grada Koprivnice

Što je 'Crna Katica' radila za vrijeme NDH?

Saznali smo, dakle, kada je i crna parna lokomotiva premještena u Zagreb, no o tome što se s njom događalo dok je još bila u voznom stanju, postoje razne teorije.

"Crna parnjača broja 125 – 052 / 33 – 13 koja se danas nalazi na zagrebačkom Glavnom kolodvoru proizvedena je u Mađarskoj 1891. godine i bila je u voznoj funkciji na željeznici do 1970. godine. Dakle, u njezin vozni kalendar uključene su i godine Drugog svjetskog rata, ali i neposredno poslije rata kada je prometovala. Dakle, u ratno i poratno vrijeme i u Koprivnici", kaže nam kustos Ernečić.

Vagoni s natpisom 'trulo voće' transportirali logoraše u Jadovno i druge logore

A upravo su nam te ratne godine "Crne Katice" vrlo interesantne. Naime, pokojni direktor Muzeja grada Koprivnice svojevremeno je pisao o ulozi parnjače sa zagrebačkog Glavnog kolodvora u transportu logoraša u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske.

"U svojoj knjizi 'Spomenici NOB-a Općine Koprivnica' (1986.) tadašnji direktor Muzeja grada Koprivnice prof. Franjo Horvatić piše da je ta lokomotiva prevozila logoraše sa željezničke stanice u Koprivnici u logor Danica i također u povratnom smjeru odakle su, dakle iz koprivničkog kolodvora, s natpisom na vagonima “trulo voće” logoraši transportirani u Jadovno i druge logore u NDH.

Također navodi da su lokomotivu u studenom mjesecu 1943. godine u Koprivnici oštetili ustaški avioni kad su bombardirali i bivši logor Danicu i Koprivnicu, pri čemu treba znati da je u Koprivnici od 7.11.1943. do 9.2. 1944. godine bila partizanska vlast u sklopu većeg oslobođenog teritorija na području sjeverozapadne Hrvatske, takozvane Podravske partizanske republike", pojašnjava nam kustos Ernečić.

Svjedočanstva logoraša i vlakovođe

Horvatić je svoju teoriju temeljio na dva svjedočanstva, kaže nam kustos.

"Prvo je svjedočanstvo logoraša Danice Steve Petrovića iz Novigrada Podravskog iz 1941. godine koji je u proljeće u prigodi obnove SP Danica 1981. godine prepoznao i potvrdio identitet te lokomotive brojeva 125 – 052 /33-13, koja ga je odvezla kao zatočenika u krug logora. Drugo svjedočanstvo o 'Crnoj Katici' jest ono vlakovođe Dušana Momčilovića koji je 1941. radio na željezničkom kolodovru u Koprivnici i koji je identificirao tu lokomotivu koja je vozila zatočenike u logor Danicu".

Muzej grada Koprivnice

Prvi logor u NDH

Logor Danica bio je prvi logor u NDH, osnovan 15. travnja 1941. godine, a postojao je do rujna 1942. Logor se nalazio na prostoru zatvorene istoimene tvornice kemijskih proizvoda. Odluku o osnivanju logora Danica donijelo još u Italiji vodstvo Glavnog ustaškog stana na čelu s dr. Antom Pavelićem, koji je nakon proglašenja tzv. NDH 15. travnja 1941. godine sa skupinom ustaša povratnika stigao u Zagreb.

"Prva žrtva holokausta u Koprivnici bio je Židov, liječnik dr. Željko Selinger koji je odveden u logor Danicu 25. travnja 1941. gdje je bio premlaćen i ranjen, te početkom kolovoza otpremljen u Jasenovac gdje je ubijen.

wikipeida

Stoga Koprivnicu treba smatrati gradom ishodištem Holokausta u NDH. A Holokaust za cijelu koprivničku židovsku zajednicu, tj. koprivničku Kristalnu noć dogodio se 22/23.srpnja 1941. godine kada je gotovo 350 koprivničkih Židova odvedeno u koncentracijski logor Danicu, a već sutradan vlakom u tek otvoreni logor Jasenovac, a potom Auschwitz i Loborgrad. Bio je to put bez povratka za 95 posto te iznimno vrijedne etničke zajednice, koja je kroz gotovo stotinu godina naš grad upisivala u srednjoeuropski gospodarski i kulturni milje", objašnjava nam Ernečić povijest zloglasnog logora i dodaje:

"Logor Danica danas je identitet grada Koprivnice. O tome nas opominje i jedna od koprivničkih ulica koja nosi naziv Pravednika među narodima. I kao što je Auschwitz identitet za mali poljski gradić Oswiecim (kod Krakowa) ili logor Jasenovac za mjesto Jasenovac. Ili razoreni grad Vukovar i Ovčara za moderni Vukovar".

'Osim svjedočanstava, nema drugih dokaza da je lokomotiva vozila logoraše'

Iz današnje perspektive, osim navedenih svjedočanstava o ulozi crne parnjače u transportu logoraša, materijalnih dokaza koji bi potkrijepili te tvrdnje nema. Stoga smo se za pomoć obratili Hrvatskim željeznicama.

"Nema dokaza da je upravo ta lokomotiva izložena u blizini zgrade Zagrebačkog Glavnog Kolodvora bila upotrebljavana u svrhu na koju se odnosi Vaš upit. U periodu od 20.03.1941. do 12.07.1941. lokomotiva je bila na popravku u ložionici Vinkovci, a 1992. je izložena na Zagreb Glavnom Kolodvoru kada je bila i obnovljena. Posljednja djelomična konzervacija bila je 2001. godine", odgovaraju nam iz Korporativnih komunikacija HŽ Infrastrukture.

Viši kustos Muzeja grada Koprivnice Dražen Ernečić s tom se tvrdnjom samo djelomično slaže jer, kako naglašava:

"Osim ova dva usmena svjedočanstva danas ne postoji niti jedan dokument niti svjedočanstvo koji bi argumentirali suprotne činjenice. Zato su u identifikaciji ove lokomotive iznimno važna ova dva svjedočanstva".

Na servisu je bila četiri mjeseca, logor Danica radio je više od godinu dana

I doista, ta su dva svjedočanstva jedini dokazi o djelovanju takozvane "Crne Katice" u razdoblju Drugog svjetskog rata i ustaške NDH. No, osim činjenice da je lokomotiva, sukladno podacima HŽ-a, na servisu bila svega četiri mjeseca 1941. gdine, dakle mnogo kraće no što je logor Danica bio u funkciji, materijalnih dokaza koji podupiru teoriju da je ona zaista logoraše odvozila u zatočeništvo i smrt nema.

Isto tako, obratnom logikom, također nema dokaza koji bi opovrgnuli svjedočanstva logoraša i vlakovođe, koji su tvrdili kako su prepoznali identitet te lokomotive i brojeva 125 – 052 /33 -13.

Blizu crne lokomotive uskoro spomenik Holokaustu?                          

Uzevši u obzir sve do sada navedeno, dolazimo do još jedne zanimljivosti. Naime, Zagreb će, ako prijedlog prođe na sjednici Gradske skupštine početkom lipnja, dobiti spomenik žrtvama Holokausta. I to, ni manje ni više, nego u Branimirovoj ulici, odnosno u nesporednoj blizini kontroverzne crne lokomotive. 

To nam potvrđuju i službe HŽ-a:

"Grad Zagreb proveo je tijekom 2017. godine javni natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog oblikovnog uređenja javne površine i oblikovanje spomen obilježja žrtvama holokausta u Branimirovoj ulici u Zagrebu. Sukladno očitovanju Grada Zagreba upravo je izložena parna lokomotiva JŽ 125-052 sastavni i neodvojivi dio koncepta prvonagrađenog natječajnog rada stoga je za ostvarenje spomen obilježja žrtvama holokausta potrebno zadržati lokomotivu na lokaciji".

Spomenik je oblikovno koncipiran kao zid od kofera koji stvara i snažnu asocijativnu vezu sa "Zidom plača" u Jeruzalemu, a ideja spomenika s oko tri stotine kofera na zagrebačkom Glavnom kolodvoru kao mjesta odlazaka i dolazaka esencija je prisutne odsutnosti i metafora otetih života.

No. s obzirom na kontroverznu povijest 'Crne Katice', tek treba vidjeti reakcije zajednica čiji su pripadnici u najvećem broju stradali na stratištima NDH. A nekako nam se čini da one neće izostati.

Marko Todorov / Cropix

Lokomotiva

NDH

logor

Crna Katica

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter