Upravo je krenuo naš serijal 'Lokalni šerifi'

Ivan Čehok: 'Nisam mogao u šetnju da me ne pitaju kad se vraćam'


Valerija Bebek
18.05.2018.10:05
Ivan Čehok: 'Nisam mogao u šetnju da me ne pitaju kad se vraćam'
Zeljko Hajdinjak / CROPIX

sažeto

Varaždin je ušao u finale za izbor European Youth Capital 2021.


Valerija Bebek
18.05.2018.10:05

Novi stari gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok, na tu dužnost stupio je ponovno nakon lokalnih izbora u lipnju 2017. Prije toga kao gradonačelnik vodio je Varaždin od 2001. do 2011. godine. U šest godina stanke dva puta je bio u višemjesečnom pritvoru, Uskok je protiv njega i njegovih suradnika podigao tri optužnice teške 51 milijun kuna.

Varaždin je ušao u polufinale izbora za Europsku prijestolnicu mladih, odnosno European Youth Capital 2021. s još četiri grada u konkurenciji. Uspije li Varaždin osvojiti tu titulu za grad će biti obvezujuće provesti strategiju koju su prijavili, a Varaždin će ući u društvo gradova koji su tu titulu nosili prijašnjih godina: Rotterdam (2009.), Torino (2010.), Antwerpen (2011.), Maribor (2013.) i drugi.

Ono što Čehok izdvaja kao posebnost svog grada je činjenica da Varaždin ima najviše studenata u Hrvatskoj po glavi stanovnika (46.946 stanovnika) te da se na godišnjoj razini otvaraju tri do četiri nova studijska programa.

Sustav u kojem će mladi moći napredovati

"Što se tiče mladih mislim da sociološki i politički nije baš uputno ih izdvajati kao posebnu skupinu. Varaždin je dosta primamljiv i mladim ljudima i studentima kao mjesto, ne samo za izbor studijskih programa, nego i kasnije za karijerne putove. Sve što se radi na području obrazovanja treba jednako tako biti usmjereno i prema gospodarstvu. Ono što nam se čini bitnim je povezati mlade i sve ostale dobne strukture. To je ideja, da izgradimo sustave i povjerenja, podrške, inkluzije mladih ljudi u zajednicu. Da ta izgradnja ne bude samo materijalna, fizička, građevinska, nego da to bude izgradnja određenog autoadaptibilnog sustava. U kojem će mladi ljudi moći napredovati, ostvarivati svoja obrazovna, karijerna postignuća, koja će biti nositelji, hajde da to tako nazovemo, nekakvih kulturnih pobuda, poticaja u gradu. Činilo se da je dobro to povezati sa svim ostalim društvenim podsustavima - šport, kultura, obrazovanje, gospodarstvo", rekao je gradonačelnik Varaždina. Kandidatura za Youth Capital Čehoku i njegovim ljudima učinila se kao dobra priprema i pokretačka snaga za gradsku politiku prema mladim ljudima.

Zeljko Hajdinjak / CROPIX

Vjeruje da postoje realne mogućnosti da njihova kandidatura bude prihvaćena, u tom slučaju program bi bio obvezujuć, a u suprotnom ako do proglašenja ne dođe on će im biti dobra ideja vodilja. "U Hrvatskoj ne nedostaje dobrih ideja, nego ako imate dobru ideju najčešće će se svi oko vas urotiti da vam tu ideju ili oduzmu ili da vas spriječe. To je naša poteškoća zato mi se čini da je ovo dobar vanjski poticaj. Činilo nam se da ta vanjska motivacija, 'postanimo Europski grad mladih', može pokrenuti i one koji bi se možda po prirodi birokratski se uspavali i ne bi se baš pretjerano pretrgli da ta ideja uspije", kazao je Ivan Čehok.

STEM ili društveno-humanističko obrazovanje?

Profesor filozofije i komparativne književnosti, doktor znanosti. Obnašao dužnost saborskog zastupnika od 2000. do 2011. kao zastupnik HSLS-a te kao nezavisni kandidat. Prije političke karijere radio je u prosvjeti, predavao je u gimnaziji u Čakovcu, a kasnije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te kao gostujući ili honorarni profesor na Visokoj učiteljskoj školi u Zagrebu, Visokoj policijskoj školi, Fakultetu Družbe Isusove te Fakultetu organizacije i informatike. Filozofija i etika njegova su područja pitali mso ga što misli o društveno-humanističkoj naobrazbi u svijetu informatizacije kada nedostaje obrazovanih programera, inženjera i ostalih naučnika iz tehničke struke.

"To je jedna po meni nepotrebna, umjetno napuhnuta dihotomija. I tehnička područja počivaju na određenim temeljnim, humanističkim principima. Smisao tehnologije nije u tome da bude nečovječna ili otuđena od potreba čovječanstva, nego upravo da služi potrebama čovječanstva. Da bismo to mogli osmotriti ili provesti, moramo znati što su potrebe i što je zapravo smisao nekakvih tehnoloških otkrića. A drugo, u tradicijama europskih škola, obrazovanja i visokih učilišta nije nekakvo nasilno razdvajanje tog STEM područja od društveno-humanističkog. Samo jedan primjer Ludwig Wittgenstein jedan od najznačajnijih filozofa 20. stoljeća predavao je na tehničkoj visokoj školi", objasnio je profesor filozofije i književnosti koji je radio na udžbenicima iz etike. 

Cropix

Dodao je kako se ni humanisti ne bi trebali baviti sami sobom, nego promišljati o smislu tehnoloških procesa u društvu. Što se tiče hrvatskog školskog sustava niti jedna kurikularna reforma neće uspjeti dok ne odgovorimo na temeljno pitanje. .

Što mi zapravo želimo postići obrazovanjem? To nijedna reforma do sada nije odgovorila. Želimo li mi imati djecu koja će biti zaposliva, biti sretna ili djecu koja će biti sa širokim znanjem opće kulture, djecu koja će biti ne samo zaposliva u smislu radnih karijera i postignuća nego koja će biti sposobna sama se obrazovati dalje. Jesmo li si postavili kao cilj da u sljedećih 10 godina udvostručimo broj visoko i više obrazovanih? Što mi zapravo želimo postići?

Ako želimo sve to, tek onda treba prionuti poslu i sve osmisliti, jer to je velik posao. Gradonačelnik smatra da je način na koji se radila i radi kurikularna reforma u Hrvatskoj osuđena na - zastarjelost.

Jokićeva reforma je neprovediva u hrvatskom školstvu

"Mi sada planiramo jedan sustav, kurikularnu reformu koja kada se provede već će biti zastario. U obrazovanju ne možete planirati 10 godina fiksno i reći eto - moji planovi će se za 10 godina početi ostvarivati. Za taj period će vas vrijeme jednostavno pregaziti. Uvijek volim citirati Billa Gatesa: 'Tko je nekad zaostajao taj je mogao u 50 godina dosegnuti napredak čovječanstva. Ali tko danas zaostaje, taj zaostaje nepovratno taj više nema vremena.' Ako znamo da smo u školskom sustavu premalo informatički pismeni, nećemo uhvatiti korak u 10 godina, moramo ga uhvatiti u dvije godine", zaključio je. Sadašnja ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, također Varaždinka, podlegla društvenoj atmosferi dnevno-političkih rasprava oko reforme školstva.

Cropix

"To što se događalo uz sve dobre stvari koja je skupina oko (Borisa) Jokića napravila, ali oni su imali vrhunski p.r. koji ih je zapravo štitio od bilo kakvih kritike. Idemo u kurikularnu reformu - ona je dobra! Ona je u hrvatskom školskom sustavu neprovediva. Po mom mišljenju. To je nešto što je nemoguće provesti jer znate, najčešće sve te naše strategije i reforme su one jako lijepo izgledaju na papiru. Onda si postavljate pitanje kako će u takvoj školi netko uspostaviti ono što piše da će djeca - ako žele slušati taj dan ili taj tjedan tri sata likovnog. Kako je to uopće moguće napraviti fizički? Mi zaboravljamo da moramo početi - bottom up. Odozdo. Ne možemo mi početi reformu odozgo. Tako da sam ja to ministrici rekao", objasnio je zašto misli da kurikularna reforma nije dobra. Kaže kako najčešće djeci koja imaju sedam ili 15 godina projekte smišljaju ljudi od 60 ili 70 - koji već jako dugo nisu sjedili u školskoj klupi.

'Nisam mogao u šetnju da me ne zaustave i pitaju kad se vraćam'

Rezultat na lokalnim izborima, kada je u drugom krugu pobijedio sa 68,50 posto glasova, nije ga iznenadio. Najavile su to i ankete iz 2016. ali osluškivao je to i od svojih sugrađana. "Najbolja akcijska anketa je ići po ulicama, trgovima, placu na Varaždinu i slušati što ljudi govore. Ja nisam mogao proći s djecom u šetnju da me nije netko zaustavio i rekao dajte se konačno kandidirajte. To je nešto što vas apsolutno ponese i najbolji način komunikacije s građanima. Ja sam znao da ću pobijediti samo sam se trebao odlučiti kandidirati", kazao je i dodao kako ga je velika podrška građana obvezivala.

Iako je imao ponude tri vlade da bude ministar obrazovanja, odbio je to. Prvo sam rekao svima, da ja to mogu biti i želim biti, ako mi obećaju da ću imati slobodne ruke napraviti ono što je trebalo i da ću imati povećanje budžeta za obrazovanje svake godine 15 posto. To mi nitko nije mogao obećati i nisam to htio. Ja sam preozbiljan čovjek da uđem u takav sustav gdje zapravo nemaš prevelike ovlasti, a sustav je najmnogoljudniji s najviše očekivanja

Nema ambicija, kaže, za političkim djelovanjem izvan grada Varaždina, a šest godina koje je proveo kao 'običan' građanin, a ne gradonačelnik kaže da nije mu bilo lako. "I kao nekakav pasivni promatrač, bez određenih u tom trenutku političkih ambicija, sigurno je da nisam mogao mirno gledati sve ovo oko sebe. Varaždin je jako puno izgubio u ovih šest godina, to je bio još jedan od motiva da oformimo određeni tim ljudi i da se kandidiram. Stanje je bilo loše, grad je bio pod investiran, projekti koje sam još ja napravio ili su loše dorađeni ili nedovršeni. Malo toga novoga uopće nije započeto. Ono što je bilo najgore, to je jedna unutarnja bolest za svaku malu sredinu. HNS i SDP, uspjeli su posvađati sve sa svima. Stvoriti toliko zle krvi, mržnje prezira, netolerancije, nesuradnje", kazao je Čehok.

Valerija Bebek

U Remetincu je bio zatvoren u dva navrata, 2011. prvi put, kada je morao dati ostavku na funkciju gradonačelnika da bi mogao izaći. Drugi put u siječnju 2013. uoči lokalnih izbora. Prvu noć je u zatvoru proveo teško, Aleksandru Stankoviću u emisiji Nedjeljom u dva ispričao je da mu je prva noć bila mučenje, ali kasnije se prilagodio. "Prva noć je besana stalno vrtite istu priču, nije vam jasno što se događa Kafkijanski svijet... to je strašno mučenje, međutim moram reći da sam se vrlo brzo priviknuo. Tamo imate puno i mlađih i starijih ljudi koji kad vide nekoga s javne scene požele razgovarati s vama pa vas malo i utješe pa vam objasne kako ide. Koji je dnevni režim, dnevni ritam boravljenja u zatvoru", rekao je Čehok. Optužnica po kojoj ga Uskok tereti već godinama znatno je izmijenjena, odustali su od toga da je Čehok oštetio grad u zločinačkoj udruzi. "Smanjili su štetu s 51 milijun na 14 milijuna, preko noći. Mene su s druge strane, osam godina medijski prozivalo, snimale su se određeni dokumentarni filmovi u koje se stavljala upravo ta šteta. Sad očekujem još da pobijemo i osporimo i tih 14 milijuna kuna štete koja također naravno ne postoji, kao što nije postojao niti 51 milijun", zaključio je gradonačelnik Varaždina.

intervju

Varaždin

gradonačelnik

Ivan Čehok

Podijeli članak