SVJETSKI JE DAN BOLESNIKA, KAKVA JE SITUACIJA KOD NAS?

Kada se razbolite, trebat ćete pretrage. Tu nastaje prvi problem. Nekada će vam trebati i Hitna pomoć. Hoćete li ju dočekati? Zaključak – sami smo si krivi?


Mia Peretić
11.02.2019.19:00
Kada se razbolite, trebat ćete pretrage. Tu nastaje prvi problem. Nekada će vam trebati i Hitna pomoć. Hoćete li ju dočekati? Zaključak – sami smo si krivi?
Goran Mehkek / CROPIX

sažeto

U svrhu brige o pacijentima i bolesnicima organiziran je zdravstveni sustav, pa čak i ako "nismo dovoljno bogati da liječimo sve"


Mia Peretić
11.02.2019.19:00

Zdravstvo je zaista posebno osjetljiv resor, radi se o brizi za ljudske živote, a stara izreka kaže da "život nema cijenu", bez obzira na to što je naš ministar zdravstva Milan Kujundžić, prilikom odgovaranja na pitanja o dostupnosti lijeka za bolesnu djecu sa spinalnom mišićnom atrofijom, svojevremeno vrlo nespretno rekao da "nitko nije dovoljno bogat da liječi sve".

Svjetski dan bolesnika obilježava se svake godine na današnji datum, još od kada ga je 1992. godine utemeljio Papa Ivan Pavao II, kako bi skrenuo pozornost na bolesnike i njihove probleme. Svrha obilježavanja ovog Dana je podizanje svijesti šire javnosti o potrebama bolesnika te težnja za stvaranjem bolje zdravstvene i društvene zaštite koja će svakom oboljelom omogućiti dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb.

Povodom današnjeg dana ministar zdravstva posjetio je specijalnu bolnicu za kronične bolesti dječje dobi u Gornjoj Bistri i poručio kako bismo se na današnji dan trebali sjetiti bolesnih, poglavito neizlječivih bolesnika poput ove djece, ali i biti zahvalni onima koji se brinu o bolesnima.

Život nema cijenu, bez obzira što "nitko nije dovoljno bogat da liječi sve"

U svrhu brige o pacijentima i bolesnicima u suvremenim društvima organiziran je zdravstveni sustav. No, prije svega, spomenimo jednu važnu razliku:

"Važno je razlikovati ulogu bolesnika i uloga pacijenta, jer pacijent može biti i zdrava osoba koja, primjerice, ide na preventivni pregled ili je korisnik zdravstvene zaštite. Bolesnik je osoba koja treba zdravstvenu pomoć zbog narušenog zdravstvenog stanja i kao takav predstavlja ranjivu i najosjetljiviju skupinu građana prema kojima društvo treba pokazati posebnu pažnju", kaže nam mr.sc. Jasna Karačić iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.

No, iako nisu svi pacijenti bolesnici, odnosno nisu svi korisnici usluga zdravstvenog sustava bolesni, svi to potencijalno možemo, a vrlo vjerojatno ćemo u nekoj točki i nekoj mjeri to postati. A tada će nas jako zanimati kakvu razinu skrbi za uplaćen novac možemo dobiti. Posebno u svijetu u "kojem nitko nije dovoljno bogat da liječi sve".

Kada se razbolite, trebat ćete pretrage. Tu nastaje prvi problem

Zdravstvo je super kada ste zdravi, onda vam ništa ne treba. No, ako se suočite i s benignom dijagnozom, čeka vas specijalan izazov: "Kako doživjeti pretragu u Hrvatskoj", jer su se, prema najnovijim podacima, od dolaska ministra Kujundžića na čelo Ministarstva zdravstva, liste čekanja na preglede produžile. 

Prema informacijama koje je objavio N1 se za, primjerice, operaciju srca i magnetsku rezonancu u prosjeku čeka šest mjeseci do godinu dana. Redovi su nekada bili slika ispred dućana u socijalističkim bastionima, a danas, u suvremenoj i demokratskoj Hrvatskoj, slika su čekanja na usluge u sustavu javnog zdravstva.

CROPIX

S ovom se konstatacijom slaže i Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata s obzirom da su im bolesnici i sami ovo istaknuli kao glavni problem:

"U proteklim godinama, najviše pritužbi od strane bolesnika je bilo vezano za vrijeme čekanja na dijagnostičke preglede, zahvate i liječenje, koje im znatno otežava općenito funkcioniranje, pogotovo kada su u radnom odnosu. Mali broj poslodavaca ima razumijevanje za svoje zaposlenike koji zaista imaju neki zdravstveni problem, te ove godine tome posvećujemo punu pažnju da imaju više razumijevanja i izađu u susret kada im stvarno treba. Naravno, bolovanje ili dobra volja poslodavca za slobodnim vremenom za liječenje ne smije se zloupotrebiti od strane bolesnika i zato je potrebno stalno ponavljati na važnost odgovornog ponašanja bolesnika u zdravstvu kako bi svima bilo ljepše i lakše u trenutcima kada se, prije ili kasnije, nađemo u ulozi bolesnika", kaže nam Jasna Karačić.

Što kaže ministar Kujundžić? Ministarstvo tvrdi: "Pacijenti su krivi"

Ministar zdravstva Milan Kujundžić ima jedan specifičan način reakcije na upućene kritike. Prije svega, voli istaknuti kako je naš zdravstveni sustav među najboljima u svijetu. Zatim, katkad koristi i strategiju "napad je najbolja obrana", pa je tako u Ministarstvu zdravstva tvrde kako su za to čekanje krivi, a tko drugi, no sami pacijenti. Jer, kako su tvrdili u reakciji na vijest o produženim listama čekanja, "jedna osoba koja se istodobno naruči u više zdravstvenih ustanova, pogrešnom interpretacijom pojedinačnih podataka po zdravstvenim ustanovama broji se nekoliko puta, što stvara privid povećanih listi čekanja na preglede i dijagnostičke postupke". 

Ministar Kujundžić priznao je da se s listama čekanja bori hrvatska, ali i svjetska medicina, no posebno je istaknuo brigu o pacijentima sa sumnjom na zloćudne bolesti:

"S prioritetnim listama čekanja svi pacijenti koji imaju sumnju u zloćudnu bolest bivaju riješeni unutar sedam dana", izjavio je.

Cropix

Što je zanimljivo jer se i među podacima o produženim listama čekanja nalazi i onaj o prvom onkološkom pregledu za koji se vrijeme čekanja u odnosu na 2016. godinu povećao: pacijenti su prije čekali mjesec dana, a sada čekaju dva mjeseca. 

Kada se razbolite, trebat ćete liječnika. Tu nastaje drugi problem. Ili prvi, ovisi kako se uzme

Prema procjenama je od ulaska u Europsku uniju iz Hrvatske otišlo više od 600 liječnika, dok je njih preko 1700 tražilo dokumentaciju za odlazak. No, treba napomenuti kako je ta brojka i nije sasvim realna, već potencijalno mnogo veća s obzirom na to da se liječnici nigdje ne moraju evidentirati kada odlaze. 

Cropix/arhiva

Mnogo se pisalo o razlozima odlaska radno sposobnih ljudi iz naše zemlje, a brojna istraživanja javnog mnijenja pokazala su da premala plaća nije bila glavni motiv. Takav je slučaj i s našim liječnicima, jer prema istraživanju o kojem je pisao Deutsche Welle, veće plaće su, među svim razlozima, bile tek na trećem mjestu. Prvi razlog za odlazak u inozemstvo bili su bolji uvjeti rada, a drugi kvalitetnija organiziranost sustava. 

Što na to kaže ministar Kujundžić? "Imamo više liječnika nego prije 10 godina"

Kao što smo već rekli, ministar Kujundžić prvo uvijek rado napomene da naš zdravstveni sustav funkcionira odlično. Na zavidnoj razini, dapače. Na pitanje o tome kako komentira odlazak liječnika, ministar kaže da se ne brinemo jer ih imamo više no prije 10 godina, te da nitko na svijetu nema toliko liječnika kao mi.

Ako je to točno, zašto je predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), dr. Ada Barić Grgurević, rekla kako naš zdravstveni sustav počiva na njihovim prekovremenim satima koji većinom prelaze dopušteni limit?

Nekada će vam trebati i Hitna pomoć. Hoćete li ju dočekati? Mladić u Zaprešiću nije, iako inspekcija tvrdi da mu nije bilo pomoći

Prisjetimo se slučaja koji se ljetos dogodio na zaprešićkoj ulici. 21-godišnji je mladić preminuo nakon što mu je pozlilo. Na intervenciju je prvo stigla ekipa Hitne pomoći bez liječnika. Druga ekipa, s opremom i liječnikom, stigla je nakon 20-ak minuta, no 21-godišnjaku nije bilo spasa. Kujundžić je tvrdio da je sve bilo u skladu s pravilima struke, da je sustav hitne medicinske pomoći funkcionirao, te da je postupljeno prema hrvatskoj regulativi i standardima.

Obdukcijom je utvrđeno kako je mladić preminuo zbog astmatskog bronhitisa i do tada neprepoznate srčane mane, te je stoga zaključak da čak i nazočnost liječnika nije mogla promijeniti smrtni ishod.

Zbog tog se slučaja u Saboru glasovalo i o Kujundžićevoj poziciji ministra, što je ministar "preživio". Ali nisu preživjela ulazna vrata u njegovo ministarstvo, koja su nezadovoljni građani zasuli jajima. 

Slučaj Metković: "Učinjeni su propusti"

U prosincu prošle godine dogodio se i "slučaj Metković" u kojem je dječak umro u KBC-u Split, nakon što u deset dana nekoliko puta bio primljen, ali i vraćen iz doma zdravlja i i hitne službe u Metkoviću.

Vezano uz tragičan slučaj, zdravstvena inspekcija je u pratnji stručnjaka izvršila inspekcijski nadzor, čije rezultate je analiziralo stručno povjerenstvo koje je imenovalo Ministarstvo zdravstva. U priopćenju o izvršenoj inspekciji još stoji:

"Povjerenstvo također zaključuje da su 10.12.2018. godine nakon prepoznavanja kliničkog sindroma i životne ugroženosti bolesnika učinjeni propusti tijekom inicijalnog zbrinjavanja, volumske resuscitacije, primjene oksigenoterapije kao i pripreme bolesnika za transport i provođenja istog u Klinički bolnički centar Split. Zaključak Stručnog povjerenstva i prikupljenu dokumentaciju Ministarstvo zdravstva će proslijediti na daljnje nadležno postupanje Državnom odvjetništvu".

Ako ste bolesni, treba vam i lijek. Zato su roditelji prosvjedovali zbog prava svoje djece oboljele od spinalne mišićne atrofije

Krajem siječnja je udruga roditelja djece oboljele od spinalne mišićne atrofije "Kolibrići" u Zagrebu organizirala jedan u nizu prosjeda pod nazivom 'Spinraza za sve', tražeći da se lijek za tu bolest odobri svima, te da se ukine odluka HZZO-a koja onemogućuje dobivanje lijeka starijima od 18 godina i onima na respiratoru. U Banskim dvorima primili su ih premijer Andrej Plenković i ministar zdravstva Milan Kujundžić koji je nakon sastanka rekao da će povjerenstvo u roku 15 dana izreći novo mišljenje o Spinrazi.

Tomislav Kristo / CROPIX

Odluke povjerenstva još nema, a Kujundžić je u Dnevniku Nove Tv najavio neku novu terapiju:

"Spinraza je lijek koji malo pomaže, a u pripremi je lijek koji je u najavi i koji će liječiti genskom terapijom".

Dodao je ministar i da nam zdravstvo nije rak rana, te da je jedna od rijetkih kategorija koje se može nositi s parametrima u Europi i u svijetu. S obzirom na sve navedneo, slažete li se s tom ocjenom?

Hrvatska

Milan Kujundžić

zdravstvo

pacijenti

svjetski dan bolesnika

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter