Carinici sa zagrebačkog aerodroma otkrili su nam svoje tajne

Kako su 'digli' avion pun kokaina, pola tone pripravka za crystal meth, pune torbe keša te što rade kad na rentgenu otkriju vibrator!


Daniel Radman
14.08.2019.21:00
Kako su 'digli' avion pun kokaina, pola tone pripravka za crystal meth, pune torbe keša te što rade kad na rentgenu otkriju vibrator!
Srdjan Vrancic / CROPIX

sažeto

Proveli smo dan s carinicima zagrebačke Zračne luke Franjo Tuđman koji su nam otkrili tajne svog zanata


Daniel Radman
14.08.2019.21:00

U kolovozu, na vrhuncu turističke sezone, očekivano, najveći je pritisak na hrvatske granice, među njima i zračne luke. I dok većina onih koji stižu u Hrvatsku imaju dobre namjere (a mi od njih i financijsku korist), tu su i neki koji doslovno pokušavaju iskoristiti gužvu i unijeti ono što se zakonski ne bi smjelo. Na koji način to pokušavaju učiniti, a i kako im naša granična kontrola u tome staje na kraj, potražili odgovore od carinika u našoj najvećoj zračnoj luci.

"Iako u javnosti možda i nije takva slika, većina onih s 'lošim namjerama' pokušava to učiniti preko teretnog prometa. Sumnjive pošiljke pokušavaju poslati odvojeno od putnika", otkriva nam Tihomir Žegrec, predstojnik Graničnog carinskog ureda Zračna luka i pošta.

Pola tone 'smjese' za kuhanje metha

Srdjan Vrancic / CROPIX

Nije trebalo dugo da se i sami uvjerimo u to. Tek što smo zakoračili iza rešetaka koje razdvajaju carinski cargo prostor i 'slobodni teritorij' nailazimo na paletu na kojem ljepljivom trakom omotani paketi. Preko njih još je jedna ljepljiva traka, na kojoj velikim štampanim slovima piše: 'Carina zapečačeno'.

Sadržaj paketa je bila je tvar APPA, prekursor za proizvodnju droge 'meth' koju je proizvodio i Walter White u popularnom serijalu 'Breaking Bad'. Zaplijenjeno je nešto manje od pola tone.

Ostatak ogromne hale ispunjavaju tek pristigli paketi, svi oni biti će pomno pregledani, no valja napomenuti da ni carina nema sve vrijeme svijeta.

"Zašto su isporuka i putovanje zrakoplovom skupi? Jedan od osnovnih razloga je brzina. Ako vi s graničnim i carinskim procedurama usporite promet, onda sve možete obaviti i redovnim putem. O tome moramo voditi računa i toj činjenici moramo prilagoditi, nazovimo to, naše radne procese", kaže nam Žegrec.

Avion iz Malija prevozio je kokain

Srdjan Vrancic / CROPIX

Kako je pregled carga manje atraktivan dio njihovog posla, napuštamo ovaj dio carine pa krećemo prema putničkom terminalu. No, ne tako brzo. U blizini carga vidimo 'usamljeni' poslovni zrakoplov, idemo prema njemu. Njime se nisu vozili poslovnjaci, već dileri. Žegrec nam otkriva da je lani zaplijenjen te da je u njemu pronađeno nešto više od kilograma kokaina. Drogu, inače, najlakše otkriva pas – zagrebačka zračna luka nema stalnog 'četveronožnog agenta', već stižu prema potrebi – koji u ovom slučaju nije bio savršena opcija za pretragu.

"Kako je zrakoplov izuzetno složen i osjetljiv tehnički sklop, tako pas u zrakoplovu može napraviti pretragu samo putničkog dijela kabine te mu ne može biti omogućen pristup do složenih tehničkih sklopova avionike, osigurača i slično...", reći će naš 'vodič'.

Srdjan Vrancic / CROPIX

Inače, taj avion je - znat će to pomniji pratitelji vijest iz crne kronike - zaplijenjen prošle jeseni. Prevozio je kokain koji je, ustvrdila je policija, trebao biti sredstvo plaćanja za oružje. U avionu su zatečeni Nigerijac i Amerikanac, njih dvojica sada su u Remetincu. Prema istrazi, radilo se o testnom letu, trebali su ispitati kakve su šanse 'probiti' rutu preko zagrebačke zračne luke. Bile su, kao što se vidi, male, ali i sami su krivi. Krenuli su iz Malija, koji baš i nije uobičajeno polazište, a stiglo su 'business-jetom' kakvi baš i nisu toliko česti na 'Tuđmanu'.

Zanimljiva je ova priča o 'probijanju koridora'. Zagreb ne slovi kao visokorizična luka za prijenos narkotika. Dileri narkotika – čak i kad su namijenjeni ovom području – uglavnom zaobilaze zagrebačku zračnu luku. Žegrec nam je ispričao kako su prije nekoliko godina imali zanimljiv slučaj, uoči festivala Ultra dileri su htjeli poslati drogu za Split. Putnik je s 'pošiljkom' krenuo iz Južne Amerike, ali je u Ženevi promijenio rutu karte iz Ženeva-Zagreb-Split za Ženeva-Ljubljana, da bi na koncu napravio još jednu promjenu i završio u Beogradu. Beograđanima je proslijeđena ta informacija pa su ga 'skinuli' s 1,7 kilograma. Dakle, očiti je plan bio izbjeći zračne luke Zagreb i Split te potom cestom – pa makar se još jednom prešla granica – krenuti put Splita.

Zajedničkom suradnjom otkrivene tone kokaina 

Inače, Žegrec nam kaže kako imaju odličnu suradnju s regionalnim zračnim lukama, upravo na inicijativu naše Carinske uprave (prije našeg priključenja EU) krenula je međusobna suradnja od Budimpešte do Istanbula s ciljem da se poveća sigurnost na ovom rizičnom prostoru. Tako je stvorena Grupa za suradnju zračnih luka Jugoistočne Europe, tzv. Pompidou SEE grupa pod pokroviteljstvom Vijeća Europe.

"Znali smo da ćemo ući u EU, no nismo htjeli graditi zid, već biti spojnica na ovim rutama. Imamo brzu razmjenu podataka u slučaju da se dobije informacija o visokorizičnoj pošiljci ili putniku, a treba istaknuti i da je zagrebačka zračna luka regionalni i međunarodni centar za izobrazbu carinskih i policijskih službenika u kojem se provode napredni moduli izobrazbe koji uključuju i simulacije krijumčarenja."

"U okviru Pompidou SEE grupe u zračnim lukama jugoistočne Europe samo u proteklih godinu dana skinuli smo preko 120 kilograma kokaina, dok su u razdoblju od osnivanja Pompidou SEE grupe proteklih pet godina zapljene narkotika iznosile 3,2 tone, a zaplijenjeno je gotovine u iznosu od 11,5 milijuna eura. Upravo u ovim brojkama leži razlog zašto je Vijeće Europe odobrilo dugotrajno financiranje naše grupe te je u isto vrijeme dokaz da dobre ideje i inicijative unutar EU mogu dolaziti iz Hrvatske", ističe Žegrec.

Unaprijed znaju tko im stiže

Srdjan Vrancic / CROPIX

U međuvremenu smo došli do putničkog terminala. I tu su nam otkrivene neke 'tajne' vezane uz provjeru putnika. Većina posla obavit će se unaprijed, 'dok pošten svijet spava', analitičari u sitnim satima stižu na posao kako bi imali dovoljno vremena provjeriti putnike koji stižu prvim jutarnjim letovima.

"Naravno da je nemoguće raditi na stari način, da se pristupi svakom putniku kad on dođe i da se onda s njim obavi neki kratki razgovor. Mi koristimo nešto što se zove PAPIS - Pre-Arrival-Passanger-Information-System. Pokušavamo od kompanija i operatera zračne luke pribaviti što više podataka o putnicima i robi, a njihova je zakonska obveza to nam dati, kako bi analitički obradili svaki let i pristupili pregledima i kontrolama samo u onoj mjeri koja je dostatna da se izvrši kvalitetna kontrola, a da se ne naruši komocija putnika. Vrlo je teško naći ravnotežu, da jedna stvar ne prevagne", veli Žegrec.

"Mi smo turistička zemlja, moramo voditi računa da se putnici osjećaju dobrodošlo, da nemaju osjećaj da su sletjeli na destinaciju u kojoj nisu dobrodošli. S druge strane, ako ste previše popustljivi lako se dogodi sigurnosni incident koji može imati velike posljedice na cijelu turističku industriju."

"Ono što mi želimo jest da, primjerice, ako imamo let iz Dubaija i znamo da pristiže 300 putnika, izvršiti analitičku pripremu te odrediti njih npr. troje, s analitičkim uporištem razloga zašto baš njih gledamo. Naravno, sukladno granično-carinskim tradicijama određeni dio putnika i dalje se bira metodom slučajnog odabira. Kombinacija analitičkog i tradicionalnog pristupa trebala bi davati zadovoljavajuće rezultate."

Diskretna akcija u avionu

Srdjan Vrancic / CROPIX

Ponekad se carinska kontrola vrši i u zrakoplovu u samom letu. Žegrec nam je spomenuo slučaj kad su carinika ubacili na let kako bi nadgledao sumnjivce.

"Radilo se o pokušaju financijske prevare milijunskih razmjera prijenosom veće količine gotovine. No, stvarni vlasnik novca sjedio je u biznis klasi, a teklič u ekonomskoj klasi. Zrakoplov je dolazio iz treće zemlje, trebali su preko Zagreba ići za Split. Odmah smo ubacili carinika u civilu koji je imao zadatak praćenja i utvrđivanja međusobne povezanosti osumnjičenika. Da nije bio tamo, ne bi vidio da oni međusobno razgovaraju te da ovaj njemu daje instrukcije što činiti kad sleti u Split."

No, vratimo se u sadašnjost. Spomenuli smo da je ključ svega analitika. Dakle, kad stignu liste putnika, vrše se sigurnosne provjere, imali li netko dosje, koliko često i s kime prelazi granicu itd. 'Sumnjivci' se izdvajaju, a po slijetanju, čim daju putovnicu na scan, pali se tihi alarm i počinje opservacija.

Da je zadržao jednu torbu, gospodin Niko bi se obogatio

Srdjan Vrancic / CROPIX

Žegrec nas tu prepušta gospodinu Niki, on je na aerodromu, kaže kroz smijeh, 'od nedavno', točnije, od 1996. godine. Kad ga pitamo koji su mu najimpresivniji ulovi, bez dvojbi ističe novac, velike količine 'keša' koje su prebacivane u torbama. Kaže da u zagrebačkoj, u odnosu na neke druge zračne luke, ipak nema toliko kokaina.

Na naše pitanje koliko je torbi s novcem zaplijenio, samo se nasmijao.

"Samo u jednoj torbi je bilo toliko da 'boli glava", kaže. Taj putnik, prisjeća se, izabran je slučajnim odabirom, a pao je na intervjuu.

"To je redovna procedura – kratki ulazni intervju s neutralnim odnosno općenitim pitanjima kao što su 'dobar dan, otkud putujete, koja je Vaša svrha putovanja' i sl. Svrha ulaznog intervjua je kroz neutralna informativna pitanja, a potom i kroz direktna pitanja doći do saznanja i utvrditi moguća neslaganja ili nekonzistenciju u priči putnika koja bi nas potom usmjerila u daljnja postupanja kao što je npr. pretraga prtljage."

Obzirom na najčešću strukturu zrakoplovnih putnika, gospodin Niko nerijetko zna čuti i onu 'znaš ti tko sam ja?'.

"Neki putnici rutinska pitanja smatraju uvredljivim i zadiranjem u njihovu intimu, pa čak i provokacijom. Moraju imati na umu da je zadatak carinika i graničnih policajaca postupak pribavljanja korisnih informacija u vrlo kratkom vremenu nužan. Pri tome sam postupak može djelovati provokativno, no napominjem kako je to legitimna tehnika intervjuiranja putnika gdje se posebno obraća pažnja na čuvanje dostojanstva i integriteta samog putnika. Dakle, svakom putniku pristupa se pojedinačno s jednakom pažnjom bez obzira na njegov status, podrijetlo i slično", pojašnjava gospodin Niko.

U usporedbi s 90-ima kaže da se nekad krijumčarilo daleko više cigareta, a kad je riječ o napretku tehnologije, izražava određene sumnje...

"Naime, analitički pristup pomaže i otkriva puno toga, ali naposljetku sve se svodi na ljudski faktor – opažanje, promišljanje i logično zaključivanje carinika koji stoji na granici", sa smiješkom dodaje Niko.

Što otkrije rentgen?

Srdjan Vrancic / CROPIX

Kad nas je propustio, došli smo na rentgen, a carinik koji je nadzornik na RTG uređaju svašta se nagledao u svojoj karijeri. No, ako nemate nešto nelegalno, nema razloga da vam je neugodno – ionako je to već vidio.

"Kao i svakom poslu, najvažnije je iskustvo. Nešto je vidljivo na prvu, a ako u nešto nisi siguran, otvoriš, pogledaš i idući put ćeš imati viziju što je. Inače, baš treba puno prakse da bi baš mogao detaljno sve prepoznavati iz prve", kaže nam.

Otkrio nam je i kako se ljudi osjećaju kad su njihove stvari pod rentgenom.

"Većina ljudi ne putuje prvi put pa nema problema, ima naravno i onih koji su nervozniji."

Nedavno je njegov kolega s berlinskog aerodroma dignuo paniku, vidio je vibrator pa je pomislio da je bomba, pitamo ga je li i on otkrivao slične 'igračke'.

"Jasno da se takve stvari vide, ali naš posao je da radimo u diskreciji, ne možete dovoditi putnika u neugodnu situaciju. Više takvih neugodnosti dogodi se na body-cheku, ljudi znaju zaboraviti baterije iz tih uređaja, pa onda to moraju obaviti pred kolegom", dodaje.

Zadnji veliki ulov bile su zaštićene jegulje

Srdjan Vrancic / CROPIX

Upravo je na rentgenu uhvaćen medijski najatraktivniji ulov carinika ove godine. U zagrebačkoj zračnoj luci Korejci su 'pali' s 252.000 komada strogo zaštićene vrste jegulja, a pokazali su nam i kofere u kojima su ih krijumčarili. Po dolasku u Zagreb koferi bili su potpuno prazni pa je dvojac bio posve sumnjiv, a u povratku je na rentgenu uočena biomasa za koju će se uskoro utvrditi kako je riječ o jeguljama.

Inače, krijumčarenje životinja unosan je biznis i slijedi odmah iza trgovine drogom, ljudima i oružjem. Na zagrebačkom aerodromu, osim jegulja, od poznatijih slučajeva, znalo je biti spriječeno i krijumčarenje zaštićenih kornjača čančara, a prije tri godine zaustavljen je jedan Hrvat koji je htio unijeti kožu afričkog pitona.

Kako mi za razliku od spomenutih krijumčara nismo imali ništa za prijaviti, a ni za sakriti, bezbrižno smo prošli na drugu stranu. Taman je slijetao avion, pa su naši donedavni sugovornici spremali za doček. Prepustili smo ih njihovom poslu. Za kraj pitali smo Žegreca očekuje li i na ovom letu kojeg sumnjivca, samo se nasmijao.

reportaza

Zračna luka Franjo Tuđman

carina

Carinska uprava

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter