Skoro 10 milijardi kuna stiže na naplatu

Kamate su 'pojele' Krstičevićeve avione, a našlo bi se i za koju školu, bolnicu, vrtić... 'Da smo sposobna država, nikad se ne bi doveli u ovakvu situaciju', kaže naš ekonomist


Daniel Radman
09.01.2019.11:00
Kamate su 'pojele' Krstičevićeve avione, a našlo bi se i za koju školu, bolnicu, vrtić... 'Da smo sposobna država, nikad se ne bi doveli u ovakvu situaciju', kaže naš ekonomist
Ilustracija / Cropix / Profimedia

sažeto

Da su nam kamate povoljnije, u jednoj godini bi bez ikakvih problema realizirali kapitalne projekte


Daniel Radman
09.01.2019.11:00

Hrvatska će ove godine iz proračuna samo za kamate izdvojiti  nešto manje od 10 milijardi kuna. Da se racionalnije upravljalo državnim budžetom, tvrdi saborski zastupnik prof. Ivan Lovrinović, danas bi plaćali upola manje. U prijevodu, onaj kompletan iznos koji je trebao ići Izraelcima za avione mogao je biti osiguran, a ostalo bi novaca, nešto manje od dvije milijarde, možad i za neku bolnicu, škole, vrtiće... I to samo u godinu dana.

'Mogli smo prepoloviti taj iznos, nije ovo samo problem ministra Marića, već je problem koji traje zadnjih deset godina. Marić je napravio uštede, ali samo zato što su kamate na povijesno najnižoj razini. Evo, pohvalio se prošle godine da je refinanciranjem duga uštedio oko 700-800 milijuna kuna. Time se, kao, pokazalo da smo nešto uštedjeli, ali ako uštedite 600 milijuna, a mogli ste pet milijardi, onda je to služi samo kao jedna predstava', rekao je nam Lovrinović.

Bruno Konjevic / CROPIX

Lakše je 'guliti' građane nego razočarati bankare 

Dakle, kao što su mnogi građani iskoristili priliku i refinancirali svoje nepovoljne kredite, Lovrinović smatra da je to trebao i Marić. Ne može se reći da Marić nije u tome pokušao, pa i uspio, no za Lovrinovića ostaje dvojbeno zašto se situacija nije još bolje iskoristila.

'Zato što je lakše 'guliti' građane nego razočarati bankare koji bi, umjesto pet posto prinosa, dobili tri posto. Tako nešto naša Vlada im ne želi priuštiti. Napravio sam i računicu, da smo se odgovornije ponašali sa zaduživanjem, mogli smo u deset godina uštedjeti oko 50 milijardi kuna. A upravo je to Vladi u opisu posla. Dakle, ako imate mandat, onda vodite ekonomsku politiku zemlje, i u nju trebate 'uglazbiti' HNB da ne djeluje u zrakopraznom prostoru. Kod nas se to nije dogodilo, HNB je brinuo samo o tečaju kune i ničem drugom, uključujući i pitanje kamatne stope, što znači da nisu podržali ekonomsku politiku Vlade. Dok su druge, s nama usporedive zemlje – ne samo one iz eurozone, već i Mađarska i Češka – drastično srezale svoj dug i refinanicrale svoje dugove po obveznicama i kreditima po 'neviđenoj' kamatnoj stopi, naša administacija uopće nije obraćala pažnju na to. U tom smislu možemo reći da se pogodovalo bankama', pojašanjava svoj stav Lovrinović.

arhiva CROPIX

 Stvari, ipak, nisu baš toliko jednostavne

Porazgovarali smo i s domaćim ekonomskim analitičarima, no oni baš ne dijele Lovrinovićev stav. Jedan od njih nas je podsjetio na 'neuspješno' Marićevo zaduživanje u Londonu iz 2016. godine, još dok je premijer bio Tihomir Orešković. 'Kad mu nitko nije htio odobriti kamatu koju je očekivao, kreditori su je digli zbog nestabilnosti tadašnje vlade, nije se zadužio. Kad se formirala nova, zadužio se pod povoljnijim uvjetima, onakvim kakve je očekivao, pa ne možete reći da nije odgovoran', podsjeća nas.

Drugi nam pak kaže kako ne bi htio ulaziti u polemike s Lovrinovićem, no isto tako – bez želje da brani Marića – dodaje da stvari nisu baš toliko jednostavne.

'Refinancira se ono što dolazi na naplatu, ne možeš ti na financijsko tržište doći sa stavom 'hoću refinancirati još 300 milijuna jer je sad kamata povoljnija', 'dajte mi, umjesto šest posto, kamatnu stopu od dva posto'. Mislim, možeš, ali ne možeš onda imati pet godina zaredom pad BDP-a, premijera koji nakon takvih padova tvrdi da je najbolji na svijetu, HNB koji se bavi samo tečajem. Ukratko, to bi podrazumijevalo stotinu drugih stvari za koje kao država nemamo ni volju. Tako da, u teoriji se moglo napraviti ono što Lovrinović tvrdi, ali da smo toliko sposobna država – a očito da nismo – ne bi smo se ni doveli u ovakvu situaciju', zaključuje.

proračun

Ivan Lovrinović

kamata

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter