On je ugradio najmanji pacemaker na svijetu

'Kardiologija je u Hrvatskoj, unatoč financijskim ograničenjima, iznadprosječna. Ali, zato svaki naš bolji liječnik bar jednom tjedno dobije poziv za inozemstvo'


Valerija Bebek
08.03.2019.17:00
'Kardiologija je u Hrvatskoj, unatoč financijskim ograničenjima, iznadprosječna. Ali, zato svaki naš bolji liječnik bar jednom tjedno dobije poziv za inozemstvo'
Matija Djanjesic / CROPIX

sažeto

Razgovarali smo sa Sandrom Brusichem, riječkim kardiologom koji je nedavno prvi u Hrvatskoj ugradio najmanji pacemaker direktno u srce pacijenata


Valerija Bebek
08.03.2019.17:00

Zamislite mobitel prije 10 godina i sada, isto tako uređaj za elektrostimulaciju srca prije 10 godina i danas nema nikakve veze, slikovito je objasnio s čim se on kao kardiolog i njegov tim suradnika susreće na dnevnoj bazi. Sandro Brusich (43) i njegov tim iz KBC Rijeka nedavno je prvi u Hrvatskoj dvojici pacijenata ugradio najmanji pacemaker na svijetu. Izgleda kao kapsula, veličine kovanice jedne kune, a ugrađuje se direktno klijetku u srcu, najčešće desnu. Sve je to objasnio ovaj riječki kardiolog u razgovoru za 100posto.

Kardiologija danas specifična je po tome što je to spoj elektrotehnike i medicine, te se sve medicinsko osoblje mora stalno usavršavati u tom smjeru. Od liječnika, medicinskih sestara do inženjera koji rade s njim u operacijskoj sali. A najmanji pacemaker koji su u Rijeci ugradili pacijentima, kaže dr. Brusich, je zapravo nova era u elektrostimulaciji koja upravo sada započinje.

Matija Djanjesic / CROPIX

"Dosadašnji uređaji su bili recimo veličine kutije šibica, ugrađuje se ispod ključne kosti, a elektrodu bismo mi uveli u krvnu žilu doveli je od uređaja do srca. I zatim bismo je namjestili u srce. Najveći problemi tih uređaja su ili puknuće elektrode ili infekcije uređaja", objasnio je doc. dr. sc. Sandro Brusich. Jednom kada je pacijentu potrebna bilo kakva vrsta elektrostimulatora, ona će mu morati potrajati 20, 30 ili više godina. Samim time bitno je da uređaji budu što dugotrajniji. Kod starije generacije uređaja, onih s elektrodama, trajnost je osam do deset godina, a nova vrsta kapsula, trebala bi trajati 12 do 14 godina.

"Ne gubi se struja otporom. Kad dajete iza aparata impuls mora proći kroz elektrodu, postoje određeni otpori jer je tu žica i tu treba jača struja. Kada dajete impuls unutar srca onda je potrebno puno manje struje i tako se manje troši baterija. To omogućuje da uređaj bude i puno manji", opisuje dr. Brusich. Sam zahvat ugrađivanja kapsule traje između 30 i 60 minuta. Kardiolozi naprave ubod na preponi i kroz krvnu žilu dolaze direktno u srce, u desnu klijetku, ugrađuju aparat tamo gdje bi inače došao vrh elektrode.

Uređaj još uvijek ne pokriva HZZO u cijelosti

Već nakon osam sati pacijenti ustaju na noge, a cijeli se zahvat obavlja u lokalnoj anesteziji. Drugi dan predviđeno je da idu doma. Zvuči idealno, ali nisu svi pacijenti idealni kandidati. Što zbog novca, što zbog indikacija. "Preporučuje se pacijentima kojima trebaju jedno-komorni uređaji (još uvijek nije dostupan dvokomorni), a zbog cijene uređaja pacijenti trebaju imati posebne indikacije, a to da su imali infekciju, imaju otežani venski pristup ili imaju visoku sklonost infekciji. To su za sad pacijenti koje ćemo ciljati jer je taj uređaj za sada još uvijek značajno skuplji nego ovaj koji ugrađujemo. Ali jednog će dana vjerojatno većina bolesnika dobivati takav uređaj", kazao je dr. Brusich.

KBC Rjieka

KBC Rjieka

Za sada se maleni pacemaker ugrađuje starijim pacijentima, kaže kardiolog, još uvijek nije usavršen postupak vađenja pa je predviđeno da jednom kada pacemaker prestane raditi u srce stave novi, a stari ostane unutra.

Dakle za sada to nije za nekoga tko ima 20 godina, tko bi trebao 50 i više godina imati pacemaker, nego je za osobe iznad 50 godina. Većina ljudi bi htjela ovakvu vrstu uređaja, a ne klasični, ali za sada to ne možemo pokriti

Uređaj i zahvat koštaju oko 60.000 kuna, KBC Rijeka će dobiti povrat od HZZO-a otprilike 20.000, a razliku će pokriti sami. Sve dok HZZO ne pristane u potpunosti pokrivati ovakvu vrstu uređaja.

Prva dva pacijenta koja su dobila najmanji pacemaker u srce već su treći dan išli doma, kaže kardiolog zadržali su ih jedan dan više jer su prvi. "Jedan bolesnik je iz Splita, prije tri mjeseca smo mu vadili inficirani uređaj. Drugi bolesnik je tu iz Rijeke koji je imao transplantiran bubreg, nakon tog aje imao i sepsu. On ima visok rizik od infekcije tako da smo mu stavili direktno ovaj", objasnio je dr. Brusich.

Obuka za ugradnju ovakvog uređaja je također specifična, postoje preduvjeti koje kardiolog mora zadovoljiti da bi uopće bio kandidat za obuku, a oni se očituju u broju ugrađenih pacemakera kao i u određenom broj zahvata kroz prepone. "Imate teoretske edukacije, nakon toga idete u neki centar, ja sam bio u Pisi. kod prvih ugradnji uvijek dolazi u nadzor neki liječnik iz druge zemlje koji je to već radio. Kod nas je bio liječnik iz Mađarske koji je u tome još od samih istraživanja", kazao je dr. Brusich.

Matija Djanjesic / CROPIX

"Drugi centri u Hrvatskoj sigurno će također krenuti s takvim uređajima, ali kako smo mi centri koji se bavimo aritmijom srca dosta povezani, tako se i svaki centar fokusira na neke dijelove. Kod nas je možda elektrostimulacija najrazvijenija i to vađenje uređaja, zato nam i trebaju ovakvi uređaji. U KBC-u Sestre milosrdnice fokusirani su na ablacije, Rebro je fokusirano na defibrilatore. Sigurno će i oni krenuti s malim pacemakerima, ali uvijek je pitanje ograničenog budžeta", objašnjava Sandro Brusich.

Kardiologija u Hrvatskoj pretekla i neke bogatije zemlje

Govoreći o toj 'Aritmo-skupini' u kojoj ih je sve povezao docent Šime Manola iz KBC-a Sestre milosrdnice napominje kako se pogotovo u posljednjih pet godina kardiologija u Hrvatskoj jako razvila.

"Ako gledamo standard i zdravstva i situacije u državi općenito mislim da je kardiologija iznadprosječna, jako dobro funkcionira. Sve je krenulo s invazivnom kardiologijom, još prije 15 godina, a u posljednjih pet godina jako se razvila aritmologija. Tu je najviše zaslužan docent Šime Manola iz Milosrdnica, on je naš vođa i organizator. Vrlo je nesebičan u edukaciji svih nas. Ja sam se educirao kod njega u centru. Razvilo se jedno prijateljstvo među nama i nema neke konkurencije nego jako dobro funkcioniramo međusobno. Imamo kongrese i stranci jako vole dolaziti kod nas. Prije dvije godine, iako smo mala zemlja, na naš kongres došli su najvažniji stručnjaci iz aritmologije. Baš zbog toga što su prepoznali naš rad i velik porast u broju i složenosti zahvata u posljednjih nekoliko godina", ispričao je dr. Brusich.

Tako je Hrvatska zahvaljujući predanom radu i složnosti domaćih kardiologa od situacije u kojoj smo bili u zaostatku, što zbog rata i loše situacije, po nekim brojevima pretekla i mnogo bogatije zemlje. To je po dr. Brusichu zasluga radne skupine za aritmiju na čelu s doc.dr.sc. Šimom Manolom. To je glavni razlog zašto mogu biti spremni i pratiti najnovije stvari. Vraćamo se tu na početak priče o ubrzanom razvoju tehnologije uz koju je kardiologija neraskidivo vezana. "Još uvijek nam treba više financijskih sredstava da možemo sve to pokriti. Ali stalno se borimo s Ministarstvom zdravstva i HZZO-om da bi nam neke stvari bile dostupne. Apsurd je taj da recimo neki lijekovi koštaju abnormalno puno, a tehnologija koja nije toliko skupa. Moglo bi se puno više ljudi pomoći da nam se odobri malo više tih sredstava. Da ne govorim za postupke ablacije gdje palimo aritmije. Za neke mlade ljude imate u 90 posto slučajeva potpuno izlječenje", objašnjava kardiolog.

Matija Djanjesic / CROPIX

Upravo rad s pacijentima je ono zbog čega je ovaj riječki liječnik studirao medicinu. Za kardiologiju kaže da je njegova prva ljubav, a u svakodnevnom radu posebno motivira to što u njegovoj struci jako brzo vidi konkretnu pomoć koju pruža pacijentima. "Vidite da ste stvarno pomogli, vrlo brzo imate rezultat gdje osoba koja je imala puno tegoba, nakon zahvata je značajno bolje. Imate satisfakciju koju vam nikakav novac ne može platiti", kazao je liječnik.

Svaki bolji liječnik bar jednom tjedno dobije poziv u inozemstvo

Već je poznata tema da se liječničke plaće u Hrvatskoj ne mogu mjeriti s onima u inozemstvu. Poseban je problem to što je medicinarima u bolnicama uvijek jednaka plaća, napravili oni jedan ili 1000 zahvata godišnje. "Vi kod nas u bolnici imate liječnike koji su jako vrijedni i oni koji skoro pa ništa ne rade. I tako se profiliraju kroz godine. Što više radite to vas više ljudi traže, i to više morate raditi, a isto tako što manje radite vas ljudi manje traže. I dolazi do polarizacije", opisuje kardiolog.

Na pitanje dobiva li ponude iz inozemstva iznosi svoje uvjerenje da svaki bolji liječnik u Hrvatskoj na tjednoj bazi dobije barem jednu ponudu od nekih head-huntera iz inozemstva. Zato je otići van liječnicima vrlo lako.

Ako hoćete otići u Švedsku ili neku drugu zemlju, nude vam šest mjeseci učenja jezika, gdje ne morate raditi nego samo učiti jezik. Relokaciju i sve troškove pokrivene i uz to imate dobru plaću u nekoj bolnici vani. To je jedna klasična ponuda koju dobijete na tjednoj bazi

Isto tako smatra da mnogo manji broj liječnika iz Hrvatske odlazi samo zbog financija, to su ljudi koji su se zbog nekih životnih okolnosti našli u teškoj financijskoj situaciji. Mnogo više onih odlazi zbog loših međuljudskih odnosa na poslu. "Mislim da ako mladom liječniku onemogućite da se educira, napreduje i radi to stvara neku frustraciju i to je osnovni razlog zašto će netko otići. Situacija se danas promijenila, vi mladom liječniku morate dati šansu da radi i educira se, a to na nekim mjestima očito nije baš tako. Kod nas je jedna mlada generacija, mladi ljudi mogu raditi i onda nam nitko ne odlazi. U medicini, u našem poslu, je osnovni problem jeste ogroman trud koji morate uložiti na dnevnoj bazi i zbog toga pate ostali dijelovi života. Od obitelji, društva, nemate uvijek vremena za sve. Ali morate naći nekakvu sredinu, jer isto tako nije ni dobro biti samo u bolnici", zaključio je riječki kardiolog Sandro Brusich.

KBC Rijeka

dr. Sandro Brusich

kardiologija

najmanji pacemaker

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter