PRIJETI MU ZATVARANJE

Kino Europa danas slavi 94. rođendan. Donosimo nekoliko kratkih crtica o turbulentnoj i bogatoj povijesti ovog kultnog mjesta


Matej Devčić
08.04.2019.14:00
Kino Europa danas slavi 94. rođendan. Donosimo nekoliko kratkih crtica o turbulentnoj i bogatoj povijesti ovog kultnog mjesta
Tomislav Kristo/CROPIX

sažeto

Kino Europa svečano je otvoreno 8. travnja 1925. projekcijom filma "Nibelunzi" Fritza Langa te domaćeg filma "Dalmacija, zemlja sunca"


Matej Devčić
08.04.2019.14:00

Kultno zagrebačko kino Europa na današnji dan prije 94 godine prvi put je otvorilo svoja vrata građanima, a sada mu, prema tvrdnjama njegovih upravitelja, prijeti zatvaranje.

Naime, Zagreb Film Festival (ZFF), u čijem je kino najmu više od 10 godina, od grada Zagreba dobio je dopis da im neće produljiti koncesiju jer kino ide u rekonstrukciju te da do 1. lipnja moraju iseliti.

Na njihove molbe da im se koncesija produži, tvrde, Grad Zagreb se oglušio. U svojoj novijoj povijesti jedna od najstarijih zagrebačkih dvorana dijelila je sudbinu mnogih klasičnih zagrebačkih kino dvorana.

Tomislav Kristo/CROPIX

Problemi u komunikaciji s gradom 

Još 2006. godine prijetilo mu je zatvaranje i prenamjena, što je spriječeno akcijom "Daj mi kino!" Zagreb Film Festivala i Hrvatskog filmskog saveza. Njome se ukazalo na važnost postojanja prostora za prikazivanje nekomercijalnih sadržaja te je Grad Zagreb otkupio kino i dao ga od 2008. na upravljanje Umjetničkoj organizaciji Zagreb Film Festivala.

Priče o zatvaranju kina Europe isplivavale su i prije dvije godine. Tada je prvi čovjek ZFF-a Boris T. Matić kazao kako im iz Gradskog ureda za pravne poslove i upravljanje imovinom Grada prijete ukidanjem ugovora o upravljanju kinom, a tadašnje prigovore tog ureda o lošem stanju glavne dvorane smatrali su neutemeljenima.

Kao i tada, Matić danas tvrdi kako ih u Gradu Zagrebu nitko ne sluša te da je proteklih godina slao dopise i prijedloge za renovaciju kina te da je njegova Udruga sama od svojih sredstava obavljala nužne zahvate kako bi se zgrada održala u funkciji. 2019. ponovno u javnost dolaze glasine o zatvaranju kina, a tome se, osim njegova vodstva, usprotivilo i dvije tisuće građana.

Facebook

Loša komunikacija kojoj svakodnevno svjedočimo na svim razinama vlasti mogla bi biti presudan uzrok da kultno mjesto bogate povijesti na adresi Varšavska 3 zauvijek zatvori svoja vrata.

Prva projekcija održanja 8. travnja 1925.

Priča o kinu Europa počinje 1924./25. godine kada ga je sagradila bogata zagrebačka obitelj Müller prema nacrtu arhitekta Srećka Florshütza. Kino Europa svečano je otvoreno 8. travnja 1925. projekcijom filma "Nibelunzi" Fritza Langa te domaćeg filma "Dalmacija, zemlja sunca".

Zgradu kino-kazališta podigli su kao reprezentativno "Kino Balkan-Palace" braća Alfred i Leo Müller, nasljednici najveće gradske ciglane "Müller" u Kustošiji i utemeljitelji uglednog "Industrijalnog voćarstva Milerov brijeg".

Filmofil Leo Müller (Zagreb, 1894. – Jasenovac 1941.), okušavši se i kao glumac u prvim hrvatskim filmovima, nakon gradnje kina "Helios" 1916./'17. g. u Frankopanskoj 10/1 (danas Dramsko kazalište Gavella), 1924./'25. podiže elitnu kinodvoranu u Varšavskoj.

Bilo je to na mjestu gdje je od druge polovine 19. stoljeća stajala poznata restauracija Lobe-Krizmanić s pivnicom i plesnom dvoranom, čiji su podrumski dijelovi (ledvenica – rashladne komore) očuvani u podrumskome sjevernom dijelu zgrade kino-kazališta, a koja je bila adaptirana 1919. godine za prvu zgradu kina "Balkan" braće Müller, prema osnovi arhitekta Ferde Šege.

Kino nosilo imena Balkan-Palace i Balkan

Interijer zgrade bio je raskošan, ispunjen skulpturama raznih velikih kipara, a sama dvorana nalazilo se 1100 sjedalica, (lože, mezanin, prvo i drugo mjesto) i sva su sjedala bila numerirana.

Prema navodima u dnevnim novinama bila je to sala, jedina takve vrste "na Balkanu", s dvoranom koja je svojom akustikom bila pogodna i za filharmonijske i ine koncerte te ostala kulturna predavanja.

Ranih 50-ih godina prošlog stoljeća, gradnjom poslovne zgrade Poljoopskrba-Astra prema projektu arhitekta Božidara Tušeka u Varšavskoj 3-5, izvedena je djelomična rekonstrukcija i dogradnja ulaznog prostora zgrade kina.

Kino je nosilo imena Balkan-Palace i Balkan, a od početka devedesetih godina prošloga stoljeća zove se Europa.

Zagreb

povijest

kino europa

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter