Boje se cjepiva, a djeci često daju antibiotike kao bombone

'Krajnje je vrijeme da oni koji nemaju veze s medicinom konačno počnu vjerovati stručnjacima'


Sanja Rapaić
26.01.2018.10:00
'Krajnje je vrijeme da oni koji nemaju veze s medicinom konačno počnu vjerovati stručnjacima'
Nina Djurdjevic / CROPIX

sažeto

Sve više liječnika u Hrvatskoj također ukazuje na problem prekomjerne i neopravdane uporabe antibiotika


Sanja Rapaić
26.01.2018.10:00

Epidemija ospica u susjednoj Srbiji ovaj je tjedan odnijela i treću žrtvu. Od posljedica te bolesti na Odjelu zaraznih bolesti Kliničkog centra u Nišu umrla je 21-godišnja rodilja. I dok se neki roditelji i dalje panično boje cjepiva protiv ospica, riskirajući tako da se već gotovo iskorijenjena bolest ponovno vrati, mnogi od njih vrlo olako posežu za antibioticima - kljukaju njima djecu, kao gumenim bombonima, zanemarujući pri tom moguće ozbiljne posljedice svog laičkog petljanja u medicinu. Upravo je sezona gripe i prehlada i sezona povećanog pritiska na obiteljske liječnike od kojih roditelji često zahtijevaju propisivanje antibiotika.

"Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, preko 50 posto antibiotika propisano je bez medicinske indikacije. Sve više liječnika u Hrvatskoj također ukazuje na problem prekomjerne i neopravdane uporabe antibiotika. Uz to, čak 50 posto pacijenata ne pridržava se niti uputa o uzimanju antibiotika - ne popiju  cijelu propisanu količina antibiotika, na svoju ruku započinju terapiju ili pak ostatak lijeka dijele s rođacima, susjedima, prijateljima... Sve to može imati vrlo ozbiljne posljedice jer bakterije mogu postati otporne na antibiotike, a to može biti vrlo opasno", kaže dr. Tanja Pekez Pavliško.

Antibiotici nisu čarobni štapić

Unatoč svim upozorenjima roditelji se i dalje često igraju sa zdravljem svoje djece te im, na svoju ruku, daju antibiotike.

"Roditelji su u panici kada se kod djeteta jave kašalj i povišena tjelesna temperatura ili simptomi koji nalikuju upali sinusa,  no riječ je najčešće o virusnim infekcijama koje prolaze nakon 7 do 10 dana. Iako im to pokušavamo objasniti, neki roditelji uporno, ponekad i vrlo agresivno, inzistiraju na propisivanju antibiotika, mada za to nema nikakvog opravdanja. Antibiotici nisu čarobni štapići koji snižavaju temperaturu ili zaustavljaju kašalj. Povišena temperatura i kašalj imaju svoje uzroke, u ogromnoj većini bezazlene i oba simptoma prolaze samo dobrim odmorom i općim mjerama", pojašnjava naša sugovornica.

Naglašava kako svaki antibiotik ima važno mjesto i ulogu, ali u liječenju bakterijskih infekcija, dok su virusne infekcije uglavnom samoprolazeće bolesti i ne zahtijevaju liječenje antiviralnim lijekovima, osim u iznimnim slučajevima kada je utvrđeno da je riječ o zaista smanjenom imunitetu.

Problem s radnim vremenom laboratorijima

"Liječnici se odlučuju na propisivanje antibiotika te određuju vrstu antibiotika na osnovu podataka koje im daju pacijenti, stoga treba biti strpljiv kada vas liječnik pita o simptomima, pregleda vas te šalje na laboratorijske pretrage. Kod nas u Hrvatskoj je problem to što većina laboratorija u domovima zdravlja radi samo ujutro ili pak pretrage, koje su potrebne za isključivanje bakterijske infekcije, obavljaju samo ujutro, dok preko vikenda, osobito nedjeljom, ne rade. Pacijenti koji u takvim situacijama ne dobiju antibiotik, a uvjereni su da ga trebaju dobiti, vrlo nezadovoljno odlaze od svog obiteljskog liječnika i potom se javljaju u Hitnu službu, gdje vrlo često i dobiju traženi antibiotik. No, takvo olako propisivanje i uzimanje lijeka, koji je dragocjen u suzbijanju bakterijskih infekcija, može imati za posljedicu to da bakterije razviju otpornost na antibiotike, a tada možemo izgubiti bitku s bolešću", upozorava dr. Pekez Pavliško.

Vrijedna stečevina ljudskog znanja

Otpornost bakterija na antibiotike je, kako ističe, nešto što se ne vidi odmah, potrebno je određeno vrijeme da se utvrdi da je došlo do rezistencije, a onda je za neke pacijente već kasno jer mogu biti zaraženi bakterijom koja je otporna na većinu danas dostupnih antibiotika.

"Tragično je kako se antibiotici, kao iznimno vrijedna stečevina ljudskog znanja, prihvaćaju olako, bez osnovnih znanja i želje za edukacijom, dok se druga vrijedna stečevina – preventivno cijepljenje protiv zaraznih bolesti, jednako tako olako odbija. Roditeljima, koji su se odlučili na takve, za njihovu djecu štetne avanture, poručujem da i 'dobre' antibiotike proizvode iste farmaceutske kompanije koje proizvode i 'horor' cjepiva protiv ospica, koja isti ti roditelji kategorički odbacuju, bez ijednog znanstveno utemeljenog razloga, slijepo slušajući senzacionalističke priče antivaksera koji površnošću skupljaju bodove, pokreću mase laika koje tada, umjesto da prigrle znanstvena dostignuća na području medicine, istima objavljuju rat", upozorava dr. Pekez Pavliško.

Posljedica su, kako kaže, često tragične, poput epidemija ospica u susjedstvu koja odnosi živote.

"Krajnje je vrijeme da oni koji nemaju veze s medicinom konačno počnu vjerovati stručnjacima jer oni govore istinu, za što postoje brojni dokazi, temeljeni na višegodišnjim znanstvenim istraživanjima. Točno je da i znanstvenici nekada griješe, no u znanosti postoji mehanizam koji omogućava da se te greške vrlo brzo otkriju te da se na vrijeme poprave posljedice, dok s druge strane na populiste i kvaziznanstvenike ne možemo utjecati, a posljedice njihovog utjecaja na mase su često teško popravljive. Kako bismo ih izbjegli, svi se zajedno moramo potruditi da izgradimo kvalitetan odnos na relaciji liječnik - pacijent te da vratimo povjerenje ljudi u medicinsku struku", poručuje dr. Pekez Pavliško.

cijepljenje

ospice

antibiotici

Tanja Pekez Pavliško

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter