ocjena psihologa

'Krajnji desničari nisu manje inteligentni, oni imaju emocionalne probleme'


100posto
28.02.2017.12:25
'Krajnji desničari nisu manje inteligentni, oni imaju emocionalne probleme'
Tomislav Kristo / CROPIX

sažeto

"Nacionalizam ima više veze s osobinama ličnosti, odnosno s emocionalnim osobinama, nego s inteligencijom samom", kaže psiholog Ivan Modrušan


100posto
28.02.2017.12:25

"Ne bih rekao da su ekstremistička, krajnje kruta gledanja, stvar inteligencije, smatram da je to više emocionalni nego intelektualni problem. Nacionalizam ima više veze sa strukturom osobnosti, s osobinama ličnosti, odnosno s emocionalnim osobinama, nego s inteligencijom samom", rekao nam je ugledni zagrebački psiholog Ivan Modrušan i tako prokomentirao tezu po kojoj je sasvim jasna, predvidljiva i uzročna veza između nižeg kvocijenta inteligencije i predrasuda, uključujući i rasizam.

Okupljanje crnokošuljaša u centru Zagreba povod je ovom razgovoru, odnosno postavlja se pitanje jesu li institucije trebale konkretnije reagirati, te kako na ekstremne desničare djeluju zabrane.

"U svojoj praksi dosta radim s tinejdžerima kod kojih postoji bunt i taj se bunt ne može suzbiti direktnim zabranama, njima se čak postiže suprotan efekt. Smatram, stoga da se ništa, pa ni radikalni nacionalizam, ne može sasvim suzbiti represivnim metodama.

Ono što se meni u psihoterapiji pokazalo kao najučinkovitije je objasniti buntovnoj osobi da to što je buntovna ne znači i da je slobodna, to samo znači da je suprotno od poslušna, no i dalje je pod utjecajem nekog autoriteta.

U ovom konkretnom slučaju suzbijanje u jednoj mjeri mora postojati, ali u drugoj se mora i tolerirati jer svi trebaju imati pravo da izraze svoje mišljenje, iako smatram da krajnja desnica u Hrvatskoj nema ozbiljnu perspektivu", kaže Modrušan.

Takvih ljudi, koji su, kako kaže, sklonih nekom rigidnom ili čak poremećenom načinu gledanja, nikada nema mnogo, no uvijek ih, u svakom društvu, pa i onom koje nije siromašno, ima oko pet ili deset posto.

"Čak i u Švedskoj, koja je beskrajno razvijena i demokratski orijentirana zemlja, ima raznih desničarskih skupina, baš kao što i u najzadrtijim tiranijama, tamo negdje u Africi ili Aziji, postoje ljudi koji su slobodarski i humanistički orijentirani. Sredina, dakle, nije presudan faktor za razvoj takvih ideologija", pojašnjava Modrušan.

Je li ekstremni nacionalizam poremećaj i ima li lijeka?

"To je vječna tema. Gotovo svakodnevno na televiziji imamo bar jednu emisiju u kojoj se pokušava dešifrirati Hitlera, Henrika VIII ili Julija Cezara te se postavlja pitanje da li su ti ljudi bili poremećeni i kako to da ih je sredina, u tom trenutku, prihvatila kao vođe. No, na to pitanje nitko još uvijek nema odgovor koji bi bio univerzalno prihvaćen", kaže Modrušan.

O dijagnozama koje stručnjaci pripisuju Donaldu Trumpu…

"U društvu koje je toliko otvoreno i toliko moćno kao američko, to je sasvim normalno. Kod nas u Hrvatskoj bi bilo teže da se, primjerice, napravi psihički profil premijera ili predsjednice i da im se dodaju neke dijagnoze, jer mi smo društvo koje još nije spremno na tako nešto", odgovara psiholog.

Dobra je vijest, ističe, da tinejdžeri i mladi u dvadesetima, ne pokazuju interes za svrstavanjem u desničarske i nacionalističke grupe. Ipak, psiholog poručuje da će uvijek postojati razne klase i razne interesne grupe.

"Jedni će uvijek vući na ekstremističke i agresivne iskaze, a drugi će organizirati miroljubive povorke i pozivati na toleranciju. Stoga moramo prihvatiti činjenicu da je svako društvo mješavina različitih društvenih grupa te da je demokracija prilično dosadan i mukotrpan posao usuglašavanja svih tih raznih interesnih grupa koje su često suprotstavljene", zaključuje Modrušan.

Ivan Modrušan

psiholog

nacionalizam

newsletter

Prijavite se na Newsletter