Dr. Čače heroj s Kantride za 100posto

'Liječnicima su financije na 10. mjestu, ono što tjera ljude van je nesređen sustav i osjećaj bezizlaznosti'


Valerija Bebek
06.12.2018.21:00
'Liječnicima su financije na 10. mjestu, ono što tjera ljude van je nesređen sustav i osjećaj bezizlaznosti'
Matija Djanjesic / CROPIX

sažeto

Kardiolog pedijatar uveo je novu metodu u Hrvatsku, njegovi pacijenti su oporavljeni, a mi smo razgovarali s njim o stanju u hrvatskom zdravstvu


Valerija Bebek
06.12.2018.21:00

Petero mladih pacijenata danas već uredno obavlja svoje školske i fakultetske obaveze, a samo prije tri tjedna imali su zahvat na srcu - zatvorena im je rupica na pregradi između srčanih klijetki. Tako brzi oporavak mogu zahvaliti metodi koja je prvi put izvedena u Hrvatskoj, naime do srca se dolazi kroz preponu, a ne klasično otvaranjem prsnog koša. Čovjek koji ih je sa svojim medicinskim timom operirao je kardiolog pedijatar dr. Neven Čače iz KBC-a Rijeka. U timu koji je obavio zahvate bili su i dr. Aleksandar Ovuka, dr. Ivana Smoljan, dr. Slobodan Mićić, dr. Goran Pavelić, inženjeri radiologije, instrumentari i medicinske sestre. U razgovoru za 100posto dr. Čače je potvrdio da su sva djeca kompletno u redu, zahvati su uspjeli u potpunosti.

Prije ovog zahvata dr. Čače je izvodio sličan zahvat kroz preponu, ali popravljao je rupice na pretklijetkama. Nakon godina edukacije bio je spreman uvesti novi zahvat. "Edukacija u medicini je cjeloživotna. Čovjek koji želi nešto učiniti od te struke ne može se ne educirati kontinuirano. Medicina napreduje svakim danom, imamo nove materijale, nove mogućnosti, moramo to probati pružiti našim ljudima, naravno u našim uvjetima", kazao je kardiolog.

Matija Djanjesic / CROPIX

Njegov medicinski put bilježi brojne inozemne edukacije, isprva u Italiji u gradu Massa s kojim KBC Rijeka ima posebnu vezu, zatim u Bratislavi, Varšavi, SAD-u. No, prije nego je završio u pedijatriji i kardiologiji, kaže, morao se dosta načekati. Kada je završio fakultet i odstažirao bilo je jako teško naći posao, liječnika je bilo na sve strane, a pogotovo je bilo teško ući u bolnicu.

Dugačak put do pedijatrijske kardiologije

"Otvorilo se mjesto u tadašnjoj turističkoj ambulanti u Umagu, tako sam otišao preko ljeta, odradio sam sezonu da bi se ukazala prilika da ostanem u Hitnoj službi u Domu zdravlja Umag. Te dvije godine koliko sam ostao itekako su mi pomogle u stjecanju iskustva i sigurnosti u radu s pacijentima. Prvenstveno jer je Umag daleko od glavnih centara, tako da smo mi u Hitnoj pomoći koja je tada imala vrlo kvalitetne ljude većinu pacijenata obrađivali u Umagu. Samo izrazito teški pacijenti išli su za Pulu ili Rijeku", prisjeća se dr. Čače svojih početaka.

Nakon Umaga počeo je raditi u Bujama, mjestu u neposrednoj blizini, isprva u tadašnjoj 'radničkoj ambulanti' gdje je uvodio sistematske preglede. Nakon toga u takozvanoj općoj ambulanti, koja je obuhvaćala i starije pacijente po bujskim brdima.

Bio sam najzadovoljniji kada bih sjeo u svoj Renault 4 i krenuo u kućne posjete i pomagao tim ljudima po selima. I već sam nekako zamišljao svoj život u Umagu da ću ostati tamo i živjeti, ali onda su počela ratna vremena i previranja. Kada je rat već debelo počeo otvorio se natječaj u KBC Rijeka i 1992. su me primili na posao i to opet na Hitnu. Relativno brzo nakon toga, moji učitelji su me povukli na pedijatriju

Dodao je kako je od tada na odjelu pedijatrije, nakon specijalizacije iz pedijatrije završio je i subspecijalizaciju iz kardiologije.

Matija Djanjesic / CROPIX

Još sredinom devedesetih, dok je Hrvatska bila dobrano desetkovana ratnim događanjima njegov šef i učitelj, prof. Ahel uspostavio je vezu s talijanskim centrom iz grada Massa. Odatle je dr. Bruno Murzi već gotovo desetak puta dolazi u Rijeku i svaki put operirao po sedmero ili osmero djece.

Nove metode koje će uvoditi

"Ta suradnja se nastavila i kada je prof. Ahel otišao u mirovinu. To što je dr. Murzi napravio je izrazita pomoć, treba naglasiti da bi on došao apsolutno besplatno. Doveo bi svoj tim ljudi koji bi tu prospavali dvije noći i pojeli dvije večere. To je sve što je taj čovjek dobio, a operirao je toliko djece. Ta suradnja i dalje stoji, ali posljednjih godina je kardijalna pedijatrijska kirurgija u KBC Zagreb, u bolnici Rebro, znatno napredovala tako da se sve veći broj djece operira u Hrvatskoj. Manja je potreba za zahvatima izvan Hrvatske i od stranih stručnjaka. Nadamo se da će se taj trend i nastaviti", kazao je kardiolog.

Na pitanje koji je idući nov i inovativan zahvat u planu, kaže kako će vjerojatno isprva raditi na kompletnom usvajanju metode koju su tek uveli, a to se događa većim brojem zahvata i rješavanjem i nekih kompliciranijih slučajeva. "U pedijatrijskoj interventnoj kardiologiji ima još zahvata koje u Hrvatskoj ne radimo. Treba znati da se takvim vidom medicine bavi KBC Zagreb, KBC Rijeka i u poremećajima ritma srca KBC Sestre milosrdnice. Naravno u dogovoru s kolegama ćemo se razvijati u jednom ili drugom smjeru. Predstoji nam u potpunosti usvajanje postavljenja stentova u sužene krvne žile, kao i umetanje umjetnih valvula perkutanim putem. To je nešto što bi se u kasnijoj fazi moglo usvojiti", rekao je dr. Neven Čače za 100posto.

Matija Djanjesic / CROPIX

Matija Djanjesic / CROPIX

Sve to što ovaj liječnik i njegovi kolege uvode u Dječjoj bolnici Kantrida daleko je ispred stanja u kojem se bolnica nalazi. Opet, govoreći o njoj, bira riječi. "Uvjeti nisu dobri. Neke odjele smo uspjeli urediti podove, sanitarne čvorove i oni izgledaju pristojno. Na nekima ni to još nije riješeno. Zgrade jesu derutne, fasada otpada, svojim zalaganjima, moljenjima donacijama uspjeli smo neke stvari poboljšati. Sporna je veličina, kvadratura prostora je neprimjerena za obavljanje moderne medicine. U svijetu, u ozbiljnim centrima imperativ je da roditelj bude s djetetom. Ne kažem da treba biti uz 16-godišnjaka, ali uz dijete koje ima dvije, tri godine, da ne govorim o dojenčadi koliko je bitno da majka bude s djetetom. To mi na nekim odjelima, koliko god se trudili ne možemo osigurati, jer nemamo dovoljno prostora", objasnio je dr. Čače.

Medicinari odlaze zbog nepravde, a ne zbog novaca

Povećanje koje im je potrebno je za 80 do 100 posto od onoga čime raspolažu sad. Prošle godine napravljen je iskop jame za temelje na lokaciji na Sušaku (gdje je također jedan dio KBC Rijeka) za buduću tzv. Bolnicu za majku i dijete. Sada svi očekuju da se nastavi s radovima, a uz natječaje za izvođače spremaju se i natječaji za nabavu nove opreme. Sada je osim nekih derutnih odjela i premalo prostora neprimjereno i to da se djeca operiraju na Sušaku i čim se probude voze ih na drugi kraj grada u Kantridu.

U Hrvatskoj medicini je teško, liječnici su potplaćeni, teško se dolazi do specijalizacija. Svjedoci smo da sve više (mladih) medicinara odlazi iz zemlje. I dr. Čače je dobio neke ponude za odlazak, ali se nije nikad odlučio da ih prihvati.

Liječnicima su, koliko ja shvaćam, financije na 10. mjestu. Naravno da čovjek želi imati veća primanja da bi omogućio sebi i djeci bolji život. Ali prvenstveno ono što tjera ljude van je osjećaj bezizlaznosti, nepravde. Gledanje nekih ljudi koji ne rade, a nekih koji su preopterećeni poslom. Nesređenost sustava je osnova

Druga stvar koja je veliki problem je nepostojanje vremensko-kadrovskih normativa, nešto na čemu Liječnička komora inzistira godinama.

Matija Djanjesic / CROPIX

"Nekim liječnicima se nagurava još i još posla. Nemoguće da vani za neki zahvat ili recimo ultrazvuk srca treba 50 minuta, a kod nas se očekuje da isti posao obavimo za 5 minuta. To dovodi do preopterećenja, može dovesti i do grešaka. Ne možemo istovremeno raditi tri posla, a to je ono s čime se u medicini stalno susrećemo. U trenu dok radim u ambulanti, zvone mi telefoni: 'Daj samo ovo, samo pogledaj ovaj nalaz..'", kazao je.

Na žalost, manjak liječnika će biti sve veći. Jedno vrijeme je manje studenata upisivalo Medicinski fakultet, trend bi sada trebao ići prema povećanju, ali edukacija u medicini traje jako dugo. "Tu bih htio spomenuti da se jako podcjenjuje Medicinski fakultet, da ako čovjek nije subspecijalist kao da ništa ne zna. Studij traje šest godina i nakon njega mora se dobiti kvalitetan liječnik koji će biti sposoban liječiti ljude na razini primarne zdravstvene zaštite rekao je dr. Čače.

Po pitanju odljeva liječnika iz Hrvatske tvrdi da nikome nije drago otići iz svoje zemlje, ali jednostavno vani je potpuno drugačije uređenje, liječnici u Njemačkoj smiju imati samo osam sati prekovremenih, a plaće su mnogo veće. "Trebalo bi nekako probati srediti sustav, a to je najteže, ono što bi trebalo napraviti su vremensko kadrovski normativi, kako bi se točno znalo koliko bi neka pretraga morala i trebala trajati. Kada nemate okvir, dođete u situaciju da vam ljudi kažu - radi brže - to znači, automatski radi nekvalitetnije. Nakon toga možemo sređivati sustav. Vidjeti koliko točno ljudi fali, na kojim mjestima ih ima više i prebacivanjem to nekako srediti. A time omogućiti da mladi ljudi ne žive u toliko stresa. Uz to naravno napredovanje po pitanju zalaganja na poslu, znanja odrađivanja posla i rada s pacijentima, a ne samo po objavljenim radovima. Time se mi bavimo to je naša osnovna funkcija - bolesnik", zaključio je liječnik.

zdravstvo

medicina

KBC Rijeka

kardiolog

dr. Neven Čače

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter