Foto: 'MENE MOŽETE MALTRETIRATI, ALI MOJE MEDVJEDE NE'

Medo prohoda 10 km dnevno, a migrant 15. Ta i slične šale ovih dana kruže Korenicom, koju smo posjetili zbog dva Macolina medvjeda


Valerija Bebek
10.05.2019.20:30
Medo prohoda 10 km dnevno, a migrant 15. Ta i slične šale ovih dana kruže Korenicom, koju smo posjetili zbog dva Macolina medvjeda
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX

sažeto

Posjetili smo Korenicu, restoran Macola i njegovog osebujnog vlasnika koji uz veprove, jelene i magarca drži i dva medvjeda


Valerija Bebek
10.05.2019.20:30

Medo prehoda 10 kilometara dnevno, a migrant 15. Ta i slične šale kruže Korenicom ovih dana. Što zbog pojačanog priljeva migranata iz Bosne, što zbog Medo-Gatea koji drma hrvatskim javnim prostorom. Za razliku od prvog, globalnog svjetskog problema, drugi je potpuno i apsolutno lokalan. Akteri su ugostitelj Željko Orešković Macola i dva mrka medvjeda u njegovom dvorištu. Odnosno u ograđenom prostoru nastambi koji se nalazi iza restorana Macola u Korenici. "Još malo će Brundo i Mrki biti popularniji od Severine", negoduje Orešković dok govori da se njegov restoran u posljednjih tjedan dana pretvorio u Novinarski dom, samo ga obilaze novinari te im on pokazuje svoje medvjede. 

"Moji medvjedi žive bolje od migranata'

Foto: Bruno Konjevic / CROPIX

"Moji medvjedi žive bolje od migranata, odvest ću vas u Bihać da vidite kako su oni smješteni", nastavlja Macola s migranti-medo paralelom. Ono što je najtužnije, ta rečenica prema viđenom, nije daleko od istine. Moguće je da njegovi medvjedi žive bolje od nekih nesretnih migranata pa čak i sirotih Hrvata, no je li to dovoljan razlog da ostanu kod njega?

Hrvatski Zakon o zaštiti životinja, je neumoljiv, nakon što su istekli svi zakonski rokovi, od 1. siječnja 2019. nijedan medvjed više ne smije biti u zatočeništvu privatnih osoba, to je dopušteno samo zoološkim vrtovima i registriranim utočištima za životinje.

Do medvjeda je došao 2006. godine, svaki od njih je imao pola kile. "Ljudi su ih našli u šumi, lutali su sami, bili su stvarno u kritičnom stanju. Donijeli su ih meni, onda smo uzimali mlijeko i othranili smo ih i uspjeli smo ih spasiti. One ne da ne bi sada išao u šumu, nego da ga pustite van išao bi po kućama po restoranima", ispričao je ugostitelj.

Medvjedi sada imaju između 300 i 350 kila. Prostor u kojem su ograđeni je nadograđivan, u novom dijelu napravio im je veći bazen pa sada imaju dva. Sveukupno njihova nastamba ima oko 2200 kvadratnih metara. "Onaj prvi dio bez proširenja je zadovoljavao zakonske uvjete po propisima", naglasio je Orešković. Dok razgovaramo iz vrećice vadi naranče i jabuke i tako doziva medvjede, koji su bez problema došli do dijela nastambe gdje smo stajali. Dok se jedan praćakao u bazenu, drugi je gulio naranče. Uz nas imali su i drugu publiku, mladu obitelj mama, tata i dvoje djece.

Medvjedi imaju i sazidane 'apartmane'

Foto: Bruno Konjevic / CROPIX

Orešković priča kako medvjedi imaju i sazidane 'apartmane' riječ je o nastambama ozidanih kamenom, da se u njih mogu zavući kada dođe nevrijeme. Sazidana je u slovo "L" tako da se medvjedi mogu zavući toliko da oluja ne dospije do njih. "Hranimo ih raznovrsno, uzimamo im voće, povrće, meso ribu. Hrani ih se ujutro i navečer. Pojedu dnevno 30 - 40 kila hrane. Hrane uvijek imaju u izobilju dovoljno. To se vidi po njihovom izgledu", opisuje Orešković.

Zvuči kao idila s ličkih proplanaka, pa zašto se onda udruge za zaštitu životinja, inspektorat i zakon buni protiv toga da medvjedi ostanu kod Macole? Odgovor je jednostavan, nije legalno, nije legalno danas, nije bilo ni 2017. kada je novi zakon donesen, a nije bilo ni prije, tako tvrde iz Prijatelja životinja.

"Kada medvjedić ostane bez majke, pristupa mu se u skladu sa strogo propisanim mjerama o postupanju s divljim životinjama. Vrlo je jasno definirano da se medvjedi moraju pokušati vratiti u prirodno stanište, a ako je to zbog uplitanja čovjeka postalo nemoguće, treba ih smjestiti u utočište. Samo uzimanje medvjeda i njihovo smještanje i držanje pokraj restorana, u svrhu privlačenja gostiju, protuzakonito je, neovisno o uvjetima držanja", rekao je Luka Oman iz udruge Prijatelji životinja za 100posto.

Koju reklamu meni može donijeti medvjed?

Foto: Bruno Konjevic / CROPIX

Na optužbe da medvjedima privlači goste i povećava zaradu Željko Orešković odmahuje rukom i tvrdi da mu nitko niti jednom kunom nije pomogao da te životinje prehrani, veterinarski zbrine, ili im izgradi nastambe. Osim toga nije uzeo niti kunu za naplatu ulaznica, niti će to u budućnosti napraviti. "Meni medvjedi ne donose posao, dapače oni su mi teret, medvjede treba svaki dan hraniti, on nije na struju. Treba mu hrana, skrb, treba mu pregled da je zdrav. Koju reklamu meni može donijeti medvjed?", kazao je.

Njegov restoran nalazi se u blizini nacionalnog parka Plitvička jezera, gdje prođe do dva milijuna turista godišnje, zbog toga njihov kraj neće zamrijeti kao neki drugi nakon izgradnje autoputa.

"Svake godine širimo kapacitete, zapošljavamo ljude, sad smo napravili 30 kuća za odmor, još dva restorana, svake godine širimo se. Prvo sam otvorio jedan mali restorančić, 15 kilometara odavde, onda sam došao tu na ovo područje tu sam kupio kuću, onda sam počeo zidati restoran, ovo je drug restoran koji je otvoren. Poslije toga sam uzeo hotel i uredio hotel, onda sam uzeo restoran na autocesti. Htio sam nešto kvalitetno napraviti na autocesti, obično se rade mali restorančići, napravio sam 3500 kvadrata restoran na autocesti. Poslije toga smo otvorili u Grabovcu holiday park, sad smo napravili 14 kuća za smještaj idemo u daljnje investicije iduće godine", opisao je opseg svog poslovanja.

Moguće ih je smjestiti i u jedno od europskih utočišta

Foto: Bruno Konjevic / CROPIX

Napominje i kako prometnika koja prolazi ispred restorana nikad neće zamrijeti, jer bez obzira na turiste, moraju postojati ceste koje povezuju mjesta, jer nije Hrvatska samo autocesta. Siguran je u svoje poslovanje s ili bez medvjeda. Kaže kako postoji zakonska procedura i treba poštivati zakon, ali ne slaže se s djelovanjem udruga koje ne rješavaju probleme.

"Izmještanje medvjeda od gospodina Oreškovića uglavnom se povezuje sa smještanjem u utočište u Kuterevu, no moguće ih je smjestiti i u jedno od europskih utočišta, a o tome će odlučiti stručnjaci", naglasili su iz Prijatelja životinja, jer upravo je neadekvatan smještaj u Kuterevu ono što Oreškoviću smeta. Neslužbeno nam je naveo neke optužbe na utočište, iz kojeg medvjedi i bježe te zbog toga i smrtno stradaju. Kako tvrde Prijatelji životinja, moguće je da Macolini medvjedi završe negdje u zapadnoj Europi.

"Dakle, činjenica je da postoje zakonske odredbe koje jednako vrijede za sve građane Hrvatske, da nije moguće godinama poslovati ilegalno i nakon određenog vremena zatražiti dozvolu za legalizaciju protuzakonitog postupanja te tražiti izuzeće od poštovanja Zakona koji vrijedi za sve druge", napominju iz udruge za zaštitu životinja.

Predao zahtjev za registracijom privatnog zoološkog vrta

Foto: Bruno Konjevic / CROPIX

"Medvjedi su tu 13 godina, ne razumijem se baš u zakon, a sada sam predao zahtjev za registracijom privatnog zoološkog vrta, bio sam na konzultacijama nedostaju mi još dva papira (plan prehrane i plan bijega medvjeda). U tih 13 godina bile su ovdje raznorazne inspekcije, radili su zapisnike. A nitko nije vodio računa o pomaganju, da bi recimo nabavio hranu, sada takozvana udruga životinja, trebala bi voditi računa i o drugim životinjama kojima treba pomoć, a ne samo o tim medvjedima", oštar je Orešković.

Oko medvjeđe nastambe koja zauzima centralni dio nalazi se i ograđeni dio s jelenima i srnama, pa svinjac s tri divlje svinje i do njega ograđeni dio za magarca. Sve je te životinje godinu po godinu 'prikupljao' tako da bi mu ih ljudi donosili male, napuštene ili ranjene. "Puno tih životinja je spašeno, što smo mogli pustiti u šumu pustili smo, što nismo evo tu je", kazao je. Spominje da je surađivao s udrugom u Zadru kojima su prosljeđivali napušene životinje, ali ne divlje, nego pse i mačke, po njih su dolazili i ljudi iz njemačkih udruga i vozili ih u tu zemlju. Jedno su vrijeme, kazao je, imali jako veliki problem oko restorana. Kada bi ljudi na putu za more kraj njihovog restorana izbacivali ljubimce.

Foto: Bruno Konjevic / CROPIX

Na pitanje zašto jednostavno ne da medvjede na brigu nekom drugome, odgovara da se to neće baš dogoditi. "Kao prvo to je princip, da je njemu negdje bolje, da će negdje voditi brigu o njemu, nema nikakvih problema da ja njega ne bih dao. Samo sam obišao ove druge životinje, to neću uopće komentirati.

Nisu pokušali bježati, na nižim razinama nalazi se razvučena žica u kojoj je niski napon struje, inače, za medvjeda nema prepreke koju ne može savladati, objašnjava nam ugostitelj. "Kad su medvjedi došli tražio sam pomoć Veterinarskog fakulteta iz Zagreba, zvao sam profesora Huberta, stručnjaka za medvjede. Ti su medvjedi čipirani i kastrirani, dali su mi upute kako medvjede odgajati i ponašati se s njima", kazao je Orešković. Zaključio je riječima da njega mogu maltretirati, ali neće dopustiti da mu maltretiraju medvjede.

Foto: Bruno Konjevic / CROPIX

prijatelji životinja

medvjedi

Macola

Željko Orešković

Korenica

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter