Hakeri i struka složni

Odvjetnik za digitalna prava pozvao na građanski neposluh:'Prijedlog zakona o internetu je protuustavan, ako bude izglasan ja ću ga prvi kršiti!'


Mia Mitrović
15.01.2019.21:00
Odvjetnik za digitalna prava pozvao na građanski neposluh:'Prijedlog zakona o internetu je protuustavan, ako bude izglasan ja ću ga prvi kršiti!'
iStock

sažeto

Najavu spornog zakona kojim Vlada namjerava sankcionirati ponašanje građana na internetu za naš portal kritizirali su hakeri i upućeni pravnik


Mia Mitrović
15.01.2019.21:00

'Informacija mora biti slobodna od bilo kakve restrikcije', staro je hakersko geslo pod kojim je nastao slobodni internet kakvog poznajemo.  Zbog toga je očuvanje slobode interneta prioritet svih prioriteta i bitka svih bitki. Dijelom zbog generacijskog jaza, dijelom zbog toga što su njime zavladali oni kojima slobodni internet nikada nije bio ni namijenjen, svjedočimo brojnim zloupotrebama koje dostižu zabrinjavajuće razmjere. 

Manipulacija mišljenjem, prodaja osobnih podataka oglašivačima, vojske trolova, lažne vijesti i internetski botovi nisu ništa manja prijetnja slobodnom svijetu od restrikcija slobode govora koje u svoje uvjete korištenja uvrštavaju neke društvene mreže. Pod izlikom borbe protiv govora mržnje i zaštite autorskih prava u gušenje internetskih sloboda uključile su se i brojne države, a razorne posljedice takvih zakona izaći će na vidjelo tek kada bude prekasno. 

U neslavno društvo država koje zakonodavstvom namjeravaju ograničiti ili su već ograničile slobodnu razmjenu informaciju na internetu, uključila se i Hrvatska. Nakon što je sin HDZ-ovog zastupnika neukusnom objavom čestitao pravoslavni Božić, a kod štovatelja Živog zida nakon prijetnji pronađen arsenal oružja, ministrica kulture Nina Obuljen u ime Vlade najavila je donošenje novog zakona koji će, po svemu sudeći, ukinuti internetske komentare. Spomenula je i reviziju za medijske slobode osjetljivog Zakona o elektroničkim medijima, kao i Kaznenog zakona. Najavila je i osnivanje posebnog 'ćudorednog' tijela koje bi se bavilo etičkim vrednovanjem sadržaja objavljenih na društvenim mrežama te oštrije sankcije za počinitelje, bili oni nakladnici ili krajnji korisnici.

'Najavljeni zakon je protuustavan' 

Korisnici interneta, hakerska zajednica, ali i struka složni su u osudi najave zakona. Inicijativu ministrice kulture za 100posto komentirao je odvjetnik Vlaho Hrdalo, jedan od rijetkih hrvatskih pravnika koji se bavi digitalnim pravima, a o njima je napisao i opsežan znanstveni rad. 

Darko Tomas / CROPIX

„Inicijativa ministrice Obuljen promašena je iz više razloga. S pravne strane, ako su najave točne, takav bi zakon bio protuustavan. O tome što je kazneno djelo, a što ne, može odlučivati isključivo sud, a ne bilo kakva administrativna tijela. Ustavni sud bi takav zakon morao srušiti za manje od 24 sata. Ono što je najavljeno stoga pokazuje s jedne strane potpuno nerazumijevanje prava, a s druge strane još veće nerazumijevanje tehnologije. Pritom mi se čini da ovakvo pitanje uopće ne spada u djelokrug Ministarstva kulture. Već sam ranije govorio da mislim da ljudi koji razmišljaju u okvirima 20. stoljeća ne bi smjeli regulirati stvari 21. stoljeća.“, kazao nam je odvjetnik Hrdalo koji smatra da kontrola ponašanja ne utječe na promjenu istoga. 

„Volio bih da zakonodavac za svoje odluke uporište traži u znanosti. Slično ponašanje vidimo kad se regulira promet - svake godine je sve više poginulih, a jedina reakcija su oštrije kazne i nabavka novih kamera. Ni jedna jedina znanstvena studija nije dokazala da postavljanje nadzornih kamera utječe na smanjenje stope kriminaliteta. Ono što jest dokazano je da se kod postavljanja kamera događa tzv. 'geographical displacement'; kaznena djela se samo presele na nenadzirane lokacije. Zahvaljujući ovakvim inicijativama, slično bi se moglo dogoditi i s korisnicima interneta. Ako im se ukinu slobode kakve sada uživaju na društvenim mrežama, korisnici će se preseliti na dark web gdje će im biti dostupna sloboda govora, ali i kupovina droge ili naručivanje ubojstva“, objašnjava Vlaho Hrdalo koji smatra da se na govor mržnje na internetu reagira odviše agresivno.

'Ako uvedu taj zakon, ja ću ga prvi kršiti'

„Reagira se u afektu i post festum te povodom konkretnog incidenta. Jedini motiv je penalizacija, a prevencija i edukacija se niti ne spominju. Volimo uvoditi nove propise, a imamo ih već toliko da većini nije jasno što se smije, a što ne. Ako uvedu najavljeni zakon, iako sam pravnik i k tome nemam društvene mreže, ja ću ga prvi kršiti. Nekada je nažalost građanski neposluh jedini način da se pošalje poruka.“, direktan je odvjetnik Hrdalo te dodaje da mnogi zaboravljaju da onoga tko se nedopušteno ponaša najbolje kažnjava Internet sam:

„Internet sve pamti! Kada netko nekome prijeti na ulici, i policiji je dokazivanje tog kaznenog djela puno teže. Ovakvi slučajevi prijetnji ostaju trajno zabilježeni na internetu. Kao što je jednom kazao filozof Kierkegaard, 'ljudi traže slobodu govora kao zamjenu za slobodu mišljenja koju rijetko koriste". Međutim, svako trolanje na internetu nije prijetnja pa čak i kad se izravno prijeti jer Kazneni zakon za kazneno djelo prijetnje traži da je ozbiljna i stoga je ovakav zakon posebno opasan. Postoji jasna razlika između prijetnje kao trolanja i ozbiljne prijetnje“, govori odvjetnik koji ovu situaciju uspoređuje s vremenom prije 10, 20 godina kada se slična moralna panika dizala oko video igara.

„Tada se govorilo da su pucačine opasne za djecu jer ih pretvaraju u potencijalne ubojice. Kasnija istraživanja pokazala su suprotno, da videoigre pomažu u razvoju kognitivnih sposobnosti, refleksa i omogućuju rano učenje stranih jezika. Tom djecom koje su stariji kritizirali jer igraju pucačine, sada se dičimo kao uspješnim programerima“, objašnjava Hrdalo, veliki pobornik digitalnih sloboda i protivnik cenzure. Kao takvom, posebno mu smeta najava da će ovim zakonom za govor mržnje u komentarima sankcije snositi nakladnici i urednici medija.

Profimedia

„To je slično kao kad biste vlasnika birtije kažnjavali ako se netko u njegovom lokalu napije i kaže da su Azijati glupi ili da mrzi Slovence. Ili vlasnika teretane ako se u njoj netko potuče. U praksi me poglavito interesira kako se namjerava kazniti Facebook, ne uspijevamo ga ni oporezivati, a kamoli kazniti“, govori odvjetnik te dodaje da ga takve inicijative podsjećaju na projekt društvenih bodova koje je nedavno uvela Kina.

Tri moguća scenarija

Naš sugovornik smatra da će se, ako zakon uistinu bude uveden, stvar razvijati prema tri sljedeća scenarija:

„U najboljem slučaju, zakon će biti uveden, ali ga nitko neće poštivati i pod pritiskom će morati biti povučen. Druga, mnogo mračnija stvar bilo bi da se mediji podijele na 'dobre i loše', kao u totalitarizmu, odnosno na one koje provode Vladinu politiku internetske ćudorednosti i one nepoćudne koji ju ne provode. Najgora stvar koja bi se mogla dogoditi potonji scenarij u kombinaciji s kršenjem neutralnosti interneta pa da se portali koji dozvoljavaju komentiranje učitavaju sporije od onih koji su to ukinuli“, objašnjava te dodaje da je još opasnije da se nakon što jednom budu upozoreni zbog nepodobnog komentiranja, korisnici počnu autocenzurirati.

„Autocenzura do koje bi zakon mogao dovesti ne samo da je zabrinjavajuća nego je i orvelijanski opasna. Teoretičar Isaiah Berlin lijepo je rekao da je sloboda samo apsolutna sloboda. Nema ali, jer čim se pojavi ali, nema ni slobode“, kaže i dodaje kako je u SAD-u, usprkos svemu, Prvi amandman koji jamči slobodu govora i dalje nepovrediv.

„I hrvatskim se Ustavom jamči sloboda govora koja se može samo iznimno ograničiti radi drugih sloboda, ali se pritom traži razmjernost pa je prvo potrebno izvagati je li to što štitimo važnije od slobode govora. Moxie Marlinspike, osnivač Signala, kriptirane aplikacije za sigurno dopisivanje kazao je da je 'jedini način borbe protiv nepoštenih zakona njihovo kršenje'. Kao pravnik, s njim se potpuno slažem. Istospolni odnosi bili su protuzakoniti, baš kao i konzumacija marihuane. Da je postojao savršen sustav koji bi spriječio eksperimentiranje s marihuanom, nikada ne bismo ni došli do razgovaranja o legalizaciji. Tako je i s internetskim slobodama - možda ćemo ih morati braniti jedino građanskim neposluhom“, zaključuje odvjetnik Hrdalo, a njime se slažu i dvojica hakera s kojima smo popričali o problematici.

Kacper Pempel / REUTERS

ArkoNb (37) smatra da je ministričina inicijativa pogrešna jer se ograničavanjem slobode ništa ne rješava. 

„Na državi, niti bilo kakvoj vlasti nije da propituje granice slobode govora. Bilo bi im bolje da uvedu zakon kojim bi političari bili kažnjeno gonjeni za svaku izgovorenu laž. Otkako se vlast u nju upliće, slobode s interneta polako nestaje. Internet je bio slobodan dok nije postao sredstvo komunikacije širokih masa i sredstvo manipulacije tim istim masama“, smatra ArkoNb i kaže da su u počecima interneta prijetnje smrću i politička nekorektnost među sugovornicima bile uobičajena pojava:

„U povojima world wide weba, na forumima, chatovima i news grupama svi smo prijetili smrću jedni drugima, no nitko nikoga nikada nije ubio, nit' je i jedan naš sukob ikada eskalirao u fizičko nasilje. Ako smo baš pretjerali, admin je brisao naše postove i to je bilo to. Slična opcija postoji i danas, a zove se ukloni prijatelja, blokiraj i prijavi“, objašnjava.

Njegov kolega Darkman, pionir haktivizma u Hrvatskoj ide korak dalje jer smatra da zakonska regulacija interneta vodi u totalitarizam. Kao primjer uzima Njemačku u kojoj je zbog uvedenog zakona na većini velikih medija onemogućeno komentiranje članaka na portalima. 

„Treba gledati širu sliku. Uvijek će postojati nešto novo za zabraniti na internetu i moramo se pitati gdje je kraj takvom razmišljanju. Ono što radi Kina? Ili još stupanj dalje, Sjeverna Koreja? Želimo li uistinu ići tim putem?“

Internet

sloboda govora

cenzura

vlaho hrdalo

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter