Hrvatska na tapetu Vijeća Europe

Mladi su najveći problem Hrvatske: Hvale ustaše, a vlasti na to ne reagiraju. Iznenadit ćete se koga su pohvalili


Daniel Radman
15.05.2018.16:00
Mladi su najveći problem Hrvatske: Hvale ustaše, a vlasti na to ne reagiraju. Iznenadit ćete se koga su pohvalili
Marko Miscevic / Cropix

sažeto

Ako ništa, Vijeća Europe se pohvalno izrazilo prema poboljšanju zakonodavnog okvira kad je riječ zaštiti od zločina iz mržnje i pravima LGBT-osoba


Daniel Radman
15.05.2018.16:00

U Hrvatskoj je došlo do eskalacije rasističkog i govora mržnje protiv Srba, LGBT osoba i Roma, kaže se u jutros objavljenom izvješću Vijeća Europe za razdoblje od 2012. do 2017. godine.

Ovo je peti ciklus u kojem se prati Hrvatska (prvo izvešće je objavljeno 1998. godine) i, na žalost, i dalje im dajemo povoda da nas kritiziraju. Za usporedbu, Maltu i Lihtenštajn - za koje su također nedavno objavljena izvješća - uglavnom muče pitanja vezana uz integraciju migranata.

U izvješću za Hrvatsku posebno se bilježi porast nacionalizma kod mladih, koji često ima oblik hvale ustaškog režima, a kritiziran je i neodgovarajući odgovor vlasti. Ipak, nije sve tako crno. Negdje nas i hvale.

Recimo, smatraju da se kroz izmjene i dopune Kaznenog zakona poboljšala pravna zaštita od zločina iz mržnje, zabilježeno je da se provode nacionalne strategije za uključivanje Roma (ali samo djelomično), da je s donošenjem Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola poboljšan zakonodavni okvir za LGBT osobe ili, recimo, da i djeca-migranti imaju besplatan pristup osnovnom i srednjem obrazovanju.

Evo i najvažnijih stvari iz izvješća:

Govor mržnje je u porastu

Tomislav Kristo / CROPIX

Govor mržnje i etnička nesnošljivost su u porastu, a glavni ciljevi rasističkog govora mržnje su Srbi i Romi. Razloge za to promatrači vide u političkoj nestabilnosti (sjetimo se odnosa Karamarka i Mosta), a i popuštanja vanjskog pritiska na Hrvatsku nakon pristupanja Europskoj uniji 2013. godine. 

Političari više ne smiju šutjeti

Cropix

Preporučuje se vlastima, a i svim političkim strankama da osude govor mržnje te da pozovu svoje članove i sljedbenike da se suzdrže od njega. Zanimljivo da je posebno pohvaljena je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja je u svibnju 2016. osudila ustaški režim i pozvala na međuetničku snošljivost.

I mediji potiču širenje mržnje

Davor Pongracic / CROPIX

Zaključeno je i kako su medijske kuće unatrag zadnjih pet godina imale sve veću ulogu u širenju govora mržnje. Izrijekom je spomenuta televizija Z1, odnosno voditelj Marko Jurič, i njegov nacionalistički ispad. Također, istaknut je i primjer portala dnevno.hr, koji je u više navrata objavio rasističke, ksenofobne i antisemitske sadržaje. Također, u izvješću je sa žaljenjem uočeno kako su u komentarima čitatelja hrvatskih medija uobičajeni anonimni zapaljujući komentari protiv Srba, LGBT osoba i izbjeglica.

Mladi su poseban problem, treba ih educirati

Nostalgija za ustaškim režimom većinom je prisutna kod mladih, a prema Vijeću Europe to se može riješiti isključivo obrazovanjem. S negodovanjem su primijetili kako je odgođena kurikularna reforma koja je trebala pojačati obrazovanje iz ljudskih prava, stoga pozivaju Hrvatsku da učini nešto oko ovog pitanja. A to nešto bi značilo obvezni građanski odgoj u svim školama.

Žrtve ne prijavljuju incidente jer nemaju povjerenja u vlast

Podaci vladinog Ureda za ljudska prava i prava nacionalna manjina i oni kojima raspolažu nevladine udruge značajno se razlikuju. Glavni razlog između takve razlike promatrači Vijeća Europe vide u tome da žrtve zločina iz mržnje incidente često prijavljuju samo nevladinim udrugama zbog nepostojanja povjerenja u vlasti.

Treba jačati institucije pravobranitelja

Cropix

Kako bi se osnažila neovisnost pučkog pravobranitelja, pravobranitelja za djecu i pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, preporučuju se zakonske izmjene. Prema preporukama, Sabor ubuduće ne bi trebao glasovati o njihovim izvješćima, niti bi ih razriješio ukoliko se odbiju njihova godišnja izvješća. Osim toga, Vijeće Europe preporučuje da se pučkom pravobranitelju dodijeli pravo da pokreće građanske postupke i u pojedinačnim slučajevima.

Romi su i dalje najugroženiji

Tomislav Kristo / CROPIX

Romi su i dalje najranijiviji i najmarginaliziraniji. Službeno, u Hrvatskoj je 16.975 Roma, no procjenjuje se da je stvarni broj između 30.000 i 40.000. Premda je Hrvatska uložila značajne napore za poboljšanje uključivanja Roma, Vijeće Europe ima brojne zamjerke kad je riječ o praćenju uspjeha samih projekata. Pojednostavljeno rečeno, u teoriji se dobro radi na njihovoj integraciji, ali se u praksi nedovoljno provjerava učinkovitost mjera.

Hrvatska

LGBT

govor mržnje

izvješće

nacionalne manjine

Vijeće Europe

pravobranitelj

Podijeli članak